1 / 41

Etnogeografske karakteristike Afrike

Etnogeografske karakteristike Afrike. 30 miliona km2 915.210.928 stanovnika. Najstarije podatke o stanovništvu Afrike nalazimo kod starih Feničana, Egipćana, starih Jevreja. 610 g.p.n.e egipatski kralj Neho II tražio je od Feničana da odu iz Crvenog mora na jug,

dillian
Download Presentation

Etnogeografske karakteristike Afrike

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Etnogeografske karakteristike Afrike

  2. 30 miliona km2 915.210.928 stanovnika

  3. Najstarije podatke o stanovništvu Afrike nalazimo kod • starih Feničana, Egipćana, starih Jevreja. • 610 g.p.n.e egipatski kralj Neho II tražio je od Feničana da odu iz Crvenog mora na jug, a da se vrate kroz Herkulove stubove (Gibraltar). Na tom putu oni su se iskrcali pored jugoistočne obale, zasejali žito, požnjeli ga i dalje krenuli sledeće godine. To isto su ponovili sledeće godine na zapadnoj strani Afrike. Prilikom te plovidbe oni su beležili podatke o pojedinim afričkim narodima. • Herodot (V vek p.n.e) takođe beleži podatke o afričkim narodima • Homer u svojim zapisima prvi pominje afričke Pigmeje • Različiti podaci su zabeleženi i u vreme Aleksandra Velikog, u vreme Rimljana, u VII veku u vreme Arapa, a u XV i XVI veku u vreme evropljana • Vasko de Gama je prvi evropski pomorac koji je sa juga oplovio afrički kontinent, krajem XV veka • Neka od značajnijih izdanja vezana za afrički kontinent su: • Bauman, Turnvald, Vesterman, 1929. Etnologija Afrike. Esen. • Narodi Afrike, Moskva 1954. • Laslo Madžar, Putopis o Africi u 10 knjiga itd.

  4. Afričke narode delimo na: • Hamitski • Berberi, • Tuareg (arapski طوارق‎)je naziv koji se koristi • za pripadnike srodnih berberskih plemena • i naroda koji žive u Zapadnoj i Severnoj Africi. • Misirci, • Nubgani, • Etiopljani ili Abisinci; • Istočni Hamiti: Somali, • Masaji, Gale, Hime • Madagaskar: Sakalavii Hole

  5. Semitski Semiti, Semićani ili Semitski narodi su stara grupa naroda srodnih po jeziku, etničkom poreklu i antropološkim osobinama. Naseljavaju istočne obale Mediteranskog basena, zemlje Bliskog i Srednjeg istoka kao i severnu Afriku. • Među Semitske narode se ubrajaju i narodi starog veka • Akađani • Asirci • Vavilonci • Aramejci • Sirijci • Kananiti • Jevreji • Feničani (Kartaginjani) • Moabiti • Amoriti • Danas se pod Semitima podrazumevaju uglavnom savremeni Arapi i Jevreji.

  6. Crnci • Bantu crnci: • Zapadni (Kongon, Baluba, Lunda, Balolo, Teke) • Južni (Kafri, Zulu, Čokve, Makalolo) • Istočni (Vaganda, Svahili, Vagogo, Vahuma) • Sudanski crnci: • Ibo, Hause, Joruba, Tokoto, Eve … • Patuljasti narodi (Pigmeji, Bušmani, Hotentoti) • Azijski(Malajci na Madagaskaru, Kinezi, Indijci) • Evropski (Buri)

  7. Patuljasti narodi Hotentoti Bušmani Možemo ih ustvari smatrati jednom te istom rasom pod zajedničkim imenom KHOISAN, što dolazi od termina khoi kojim Hotentoti označavaju sami sebe, i od termina san kojim oni nazivaju Bušmane (reč bušman znači stanovnik savane) Pigmeji

  8. HOTENTOTI • Na burskom jeziku Hotentot znači mutavac, čovek koji govori drugačije. • Ima ih srazmerno malo, tek koja desetina hiljada duša. • Imaju kudravu kosu, četvrtasto lice, i nepčanih (šoktajućih) glasova. • Hotentoti su višeg rasta (1,60m), često sa izduženim licem i većim očnim otvorima od Bušmana. • Bave se stočarstvom • Ştanuju po pravilu u šatorima, odeća im je od vunenih ili pamučnih delova • Žive u rodovima i bratstvima, često se međusobno krveći.

  9. Ceremonija proglašenja zrelosti dečaka i devojčica vrši se individualno, • a čini se da je ovaj ritual za dečake izgubio važnost nakon istrebljenja divljači. • Devojčica je ovom prilikom određeno vreme izolovana; • rituali polne zrelosti podrazumevaju izduživanje spoljnih polnih organa. • Kada mlada devojka treba da uđe u društveni život, • odabrana starija žena uči je svakodnevnim poslovima: • skupljanju drva, branju bobica, muženju stoke; na kraju prska vodom • i trlja blatom – pri čemu voda ima značenje pročišćenja. • Ikod njih je zapažena pojava napuštanja starih osoba. • Nakon smrti telo se umotava u kožu koja se nakon toga zašiva. • Ranije se mrtvac sahranjivao u sedećem položaju, gledajući prema istoku; • posle toga je koliba preminulog bila napuštena, a ubrzo zatim i logorište. • Udovac ili udovica su morali neko vreme da se uzdržavaju da prilaze stoci, • da dodiruju posude s mlekom, da jedu sirovo meso, da piju hladnu vodu, • jer bi njihov dodir ukaljao životinju. • U nekim plemenima tek dorasle devojke moraju za vreme prve oluje da trče po kiši • koja ih pere i tako čini plodnim. • Hotentoti imaju boga neba koji se naziva Tsui Goab, koji uparvlja olujama • i obilnim kišama.

  10. BUŠMANI • Sebe nazivaju Kung, što znači suprotno od životinje tj. ljudi • Žive u stepskopustinjskim oblastima Kalaharipustinje • Polovinom XX veka ih je bilo svega 4.000 • Oni su narod malog rasta, oko 140-150 cm. Boja kože im je mrkožućkasta. • Kosa im je kudrava, lice široko, pomalo četvrtasto, očni otvor je srazmerno uzak • Nos kod Bušmana je na sredini ugnut, a nozdrve su naglašene i razvijene • Vilični deo lica je pomalo unapred izvučen. • Većim brojem nepčanih glasova (takozvanih ciktajućih) u njihovom govoru. • Prilikom sporazumevanja doste služe i grimasama • Ne znaju da broje(broje pomoću tri prsta tako da što uzdignut mali prst znači 1, uzdignut prstenjak označava 2, pokazani palac znači 3). • Bušmani žive pretežno od lova, ali postoji prirodna podela posla, jer muškarci love, a žene sabiraju plodove. • Muškarci love lukom i strelicama, a tetive za luk prave od životinjske kože ili creva. • U lovu koriste psa kao pomagača. • Jedu zmije, mrave, guštere i druge gmizavce, dok su im skakavci i termiti u izvesnom dobu godine prava poslastica. • Žive u teškim uslovima bez vode, a kada pronađu jednu vrstu pustinjske lubenice, njome gase žeđ. • Bušmani svoje zaklone prave sami, i to su ustvari kolibice i zakloni napravljeni u žbunju, u pesku, ili u rupi napuštenog mravinjaka.

  11. Sistem srodstva je slabo poznat. • Muževi se uglavnom smatraju rođacima poglavice. Žena dolazi da živi kod muža. • Ipak kod plemena Varon muž provodi prvu godinu braka u porodici svoje žene; ovo se pravilo tumači time što se baka na taj način može brinuti za novorođenčad . • Običaj je da stare osobe obično napuštaju, jer za njih nemaju hranu i otežavaju im kretanje • Često se dešava i da ubijaju novorođenčad, posebno ako se rode dok majka još doji prvo dete • Od odeće obično imaju komade kože koji im služe kao ogrtači ili da se obmotaju sa njima. • Zbog verovanja u duše pokojnika, Bušmani ih sahranjuju u zgrčenom položaju ( pošto ih neko vreme suše nad vatrom). • Magija i čaranje imaju veliku ulogu u životu ovih ljudi, a vračevi predskazuju događaje na različite načine. • Umetničko izražavanje Bušmana javlja se u vidu slikarstva na kamenim pločicama. Prizori koje predstavljaju su scene iz lova ili crteži pojedinih životinja.

  12. PIGMEJI • Pigmeji su narod koji živi u ekvatorskoj zoni, poznat i pod imenom negrili ili negriti. • Sredinom XX veka bilo ih je oko 100.000. • Pigmeji se dele na tri grupe: • 1) Istočni Pigmeji ili Bambuti što znači „čovek šume“, (Aka, Efe, Basua) • 2) Centralni Pigmeji, koji nastanjuju obale desnih pritoka Konga (Bacva), Ubangi i Sanga (Babinga) • 3) Zapadni Pigmeji u Gabonu (Akoa, Babongo, Bekvi) i u Kamerunu (Bagieli, Baka). • Niskog rasta i tamne, crne boje, zbog čega su i dobili naziv negriti što znači crnčići. • Imaju relativno kratke noge, glava im je okruglasta i imaju tanke usne. • Pigmeji imaju izrazito kudravu kosu, malo izvučen vilični deo lica i srazmerno duge udove, u odnosu na razvijenost trupa. • Zanimljivo je da im je nožni palac dosta razvijen i nešto odvojen od ostalih prstiju.

  13. Kao i kod Bušmana, postoji prirodna podela rada, jer muškarci love, a žene sabiraju plodove, • Hrane se pretežno biljnom hranom, jer u njihovoj oblasti ima vegetacije u izobilju. • Oni znaju da pripremaju hranu pečenjem ili kuvanjem, ali žive u velikoj oskudici soli. • Pigmeji preziru zamke, oni slona napadaju kopljima, nastojeći da mu preseku tetive zadnjih nogu. kada životinja padne, prosecaju surlu, što dovodi do toga da životinja iskrvari. • Grupni lov vrši se pomoću mreže visoke metar i oko dvanaest metara dugačke, koja se u polukrugu napne između šiblja, i tu se uhvati divljač, dok oni ispuštaju krike i mašu granjem. Mladim antilopama se poklanja život, dok se velike ubijaju. • Skloništa Pigmeja su u stvari zakloni u prašumama. • Neke grupe nemaju nikakvu odeću, jedino nose vezane uzice oko struka, ili manje pregačice od biljnih vlakana ili lišća. • Kod Pigmeja se javlja ukrašavanje ožiljcima i šiljenje zuba kod muškaraca u vreme stupanja u red odraslih. • Po pravilu žive u hordama ili u manjim rodovima. • Kod Pigmeja se javlja i pojava da se dve grupe orođavaju tako da nakon razvoda jednog para, dolazi do razvoda svih parova u grupi. • Prilikom sklapanja brakova između dve grupe vodi se računa o verskoj (totemskoj) pripadnosti. • Zastupljena je i pojava da se veruje u duše pokojnika (animizam).

  14. BANTU BA + NTU • NEGRI ili crnci su velika grupa naroda. • Žive na velikom prostranstvu srednjeg i južnog dela ovog kontinenta. • Negri se dele u dve velike grupe: • na severu u ekvatorijalnoj zoni su sudanski, • na jugu od tih oblasti bantu narodi. Bantu crnci • Boja kože im je crna ili tamnočokoladna. • Negarska deca se rode bele boje, da bi posle nekoliko nedelja počela da dobijaju mrke pege sve donde dok sva ne pocrne kao i njihovi roditelji. • Kosa im je kudrava, nos širok, usne mesnate. • Oči su im krupne sa čistim beonjačama. • Vilični deo lica malo je unapred izvučen. • Rasta su srednjeg do visokog. • Ruke i noge u odnosu na trup malo su duže nego kod nas. • Jezik bantu crnaca se odlikuje sa mnogo samoglasnika, poluglasova i dvoglasnika- • Njihovo etničko ime izvodi se po sistemu aglutinacije (u crnačkom čovek se kaže „ntu“), • u množini onda se dodaje toj reči prefiks „ba“. • S obzirom na kulturne karakteristike delimo ih na: • zapadne (u slivu Konga i njegovih pritoka), • istočne • južne

  15. Baluba • U zapadne spadaju plemena: • Kongoh (kod njih se Kongo javlja kao legendarna ličnost) • Baluba, • Lunda, • Balolo, • Kalunda, • Loango, • Teke i dr. Balolo Kalunda Loango

  16. U istočnu grupu (oko jezera Viktorije, Njase i Tanganjike) javljaju se plemena: • Vaganda (u zemlji Uganda), • Vanjamvesi, • Vanjaturu, • Vagogo, • Vahohe, • Mafito, • Vahuma, • Vajao • Od primorskih plemena najistočnije su Suaheli. • Oko reke Zambezi žive Baroce, • Na Madagaskaru Sakalavi.

  17. Južnu grupu Bantusa čine: • Kafri (arapski izraz za nevernika), • Zulu, • Čokve, (u Angoli), • Ovambo, • Svahehero, • Maruce, • Mabunda, • Matabeli, • Makalolo Mabunda Zulu

  18. U privrednom pogledu kod bantusa mogu se naći znatne razlike: od sabiranja do razvijene zemljoradnje (sa đubrenjem i navodnjavanjem zemlje) i stočarstva. • Zemlju kod njih uglavnom obrađuju žene. • Kod mnogih se drži više stoke i zbog toga što je to vidan znak moći i bogatstva. • Muškarci se bave, gde god za to ima uslova i ribolovom. • Od metala prave oružje, oruđa, ukrase, vrstu novca. • Pored pletenja znaju i za tkanje. • Neke Bantu grupe imaju razvijen i kožarski zanat. Ishrana • Uglavnom biljna (kukuruz, banane, manioka). Neki upotrebljavaju dosta i pečurke. • Kada nemaju soli, zamenjuju je vrstom zemlje. • Od pića najviše troše palmino vino, a to je u stvari sok palme, koji se skuplja i sasipa da provri. • Prave vrstu piva od kukuruza, prosa, banana, ali i od šećerne trske, meda, bambusa i manioke. • Od narkotika upotrebljavaju seme od konoplje i duvan za pušenje.

  19. Naselja • Oni koji su četvrtaste osnove imaju krov na dve vode ili je on piramidalna izgleda. • Na vodi se vide i sojenice. • Čest je tip zgrade košničastog izgleda, a koje se prave od pletari. • Ima kod njih kuća, opet od pletari, obično oblepe ilovačom, a krovovi imaju velike nastrešnice • pod kojima se stoka sklanja. • Kod nekih grupa javljaju se i posebne kolibe za žene, a posebno za muškarce. • Za poglavice se prave i posebne i reprezentativne zgrade (tvrde, veće, lepše). • U severnim krajevima kod Bantu crnaca ima i posebnih tipova naselja. • To su „tembe“ ili naselja zatvorenog tipa. • U sredini tog naselja nalazi se prazan prostor. • Nošnja • Pravi se najviše, od biljnih vlakana ali ponekad komadi i od drvene kore koja se za to • priprema na poseban način. • Neki nose samo pregačice. • Pojasevi ili pregačice su od lišća ili biljnih vlakana, a u istočnim delovima i od kože. • Nakit im je od vlakana, zuba, čuperaka, komada kože, metala. • Istočni Bantusi nose i kape ukrašene perjem ili krznom od zebre. • Poznato je kod njih i ukrašavanje kože ožiljcima, kao i bušenje ušiju i usana da bi se • u njih umetnuo kakav nakit.

  20. Oružje • Se sastoji se od koplja (sa šiljkom) obično od gvožđa, bodeža, sekire, • noževa (koji često imaju i više krakova okrenutih na razne strane) • Neki njihovi noževi podsećaju na bumerang. • Pored pomenutog oružja svuda se sreće i luk sa strelicama. • Strelice se umaču u otrov. Mau-Mau Žene se kupuju za stoku ili koja druga dobra. Mlada se o svadbi nalazi u posebnoj kolibi. Porodilja kod Bantusa ima posebnu kolibu u koju muškarci ne zalaze. Kod njih je poznat i običaj obrednog i organizovanog prelaženja mladeži u zrele (inicijacije). Kod Bantusa su takođe poznate i tajne družine (ili muška društva) Na primer društvo Anioto (u severoistočnom Kongu) naziva se još i društvom leoparda. Ili u Ugandi ima društvo Mizambve, dok je kenijsko Mau-Mau.

  21. Umetnost • dosta razvijena i prilično raznolika. • Karakteristična je njihova harfa sa krivim vratom, zatim frule, zviždaljke, vrste okarine, klepetuša, • praporci, zvečke. • Igre Bantusa su ne samo zabavnog već i medijskog karaktera. • Prilikom obreda igrači se maskiraju, često i fantastičnog izgleda. • Po drvenim predmetima javlja se često i ornamentika. • Religija • je dosta složena. • Kult predaka kod njih je prilično razvijen. • Ako bi umro vladar ranije je bivalo slučajeva da se čitavo naselje premesti. • Vračevi dočaravaju kišu, teraju bolesti, pokušavaju da nanesu zlo neprijateljima. • Kod Bantusa je raširena i vera u „zle oči“, od čega se brane amajlijama. • Kod nekih Bantu grupa ima i pojava totemizma. • Kod nekih opet i vere u jedno kao vrhovno božanstvo („mbi“ ili „mba“).

  22. Sudanski crnci Sudanski crnci naseljavaju oblasti između polutara na jugu i Sahare na severu. Sudanske crnce na osnovu njihovih lokalnih odlika delimo na tri grupe: zapadne, srednje i istočne. • U zapadnu grupu ubrajamo: • Hause, • Fulbe, • Mande, • Ašante, • Joruba, • Bini, • Ibo, • Tokoto, • Eve, • Dagomejci • Kru. Fulbe

  23. U srednje sudanska plemena spadaju: • Darnu, • Darfur, • Vadai • Bagirmi. Darfur

  24. U istočnu grupu spadaju: • Dinke, • Šiluci, • Belende, • Madi, • Bongo, • Bari • Nijam-Nijami (Njam-njam) Madi Bongo

  25. Ova grupa naroda obilato se sporazumeva pomoću bubnjeva (sporazumevanje u okviru jednog naselja, oni koji su kod kuće i oni koji su van sela ...). • Privreda sudanskih crnaca dosta je raznolika (ratarstvo, stočarstvo, zanati-kovački i trgovina). • Stočari nomadi žive u šatorima, ali se kod ratara po pravilu prave kolibe od pletari, a ribari grade sojenice. • Posuđe je od kore pojedinih plodova, ređe od drveta ili zemlje. • Spavaju na asurama koje su prostrte: ponekad i na odignutom ležaju. • Hrana je uglavnom od žitarica (proso, kukuruz, pirinač) ali u nekim oblastima i banana, • jamsa (korenasta biljka nalik praziluku), manioke (kao repa). Nošnja od potpune nagosti do pompeznog odevanja i ukrašavanja Nakit i odeća uglavnom su od domaćih materijala (platno, koža, lika). Ukrasi su od nanizanih zuba, kosti, slonovače, metala. Oružje To je koplje, luk, bodeži raznih oblika, a u novije vreme i vatreno oružje.

  26. Kod Sudanaca je upadljivo velika moć poglavice-vladara. Vladari imaju brojnu pratnju i vidne oznake (na primer štap od slonovače). Prilikom sahrane vladara sa njima se zakopavaju i njihove brojne žene i posluga. Nekada su kod Ašanta o sahrani vladara ubijani ružni ljudi i tada se napijalo samo iz ljudskih lobanja. Vračari ili vračevi se trude da se svuda umešaju, ne samo u verski, već i u druge oblike života, posebno nastoje da oni daju odlučujuću reč prilikom suđenja. Nekada jebilo pojava da su ženama vladale žene vladari, a muškarcima muškarci. Pripadnici istoga totema se ne orođavaju. Totemski znak se tetovira na vidnom mestu kod pripadnika totemske grupe. Muzika i igra sudanskih crnaca poznate su po bučnosti i tempu. Imaju veći broj i raznolikih bubnjeva. Tako i duvačkih i žičanih instrumenata.

  27. Hamiti Hamiti pripadaju mediteranskoj varijanti belih rasa. • Antropološka odlika hamitskih naroda je: • tamnija boja kože, • duguljasto lice • povisok rast • Hamitske narode delimo na pet grupa: • Berbere, • Misirce, • Nubijane, • Abisince • Istočne Hamite

  28. Berberi su hamiti (zapadno od Egipta), koji žive u Libiji, Tunisu, Alžiru, Maroku. Neki od njih žive kao tipični stočari, a drugi kao ratari. Tipičnija stočarska masa jesu Tuarezi ili Todo (rasuti po prostranim stepskim oblastima), zatim Kabili i Zuavi u Alžiru.

  29. BERBERI

  30. TUAREZI • Tuarezi su skoro 3.000 godina, koristeći pripitomljavanje kamila, izgradili nomadsko društvo na temelju trans-saharske trgovine između severnoafričke obale i gradova na južnim rubovima Sahare. • Krajem 19. i 20. veka su pružali žestok, ali ne baš previše uspešan otpor francuskim kolonizatorima koji su ukinuli njihovu plemensku organizaciju i bitno uticali na njihov dotadašnji način života. • Teritorija Tuarega je posle podeljena između novonastalih nezavisnih država - Nigera, Malija, Alžira, Burkine Faso i Libije. • Tuarege često zovu "Plavim narodom", jer vole nositi plavu odeću. Po veri su sunitski muslimani, ali im na religiju dosta utiče i drevna pred-islamska tradicija. • Predstavljaju jedan od retkih muslimanskih naroda gde muškarci umesto žena pokrivaju lice. • Broj Tuarega je prilično teško ustanoviti - pominju se brojke od oko 100.000 do 3.000.000 - ne samo zbog nomadskog načina života nego i velikih razlika među pojedinačnim plemenima. • Kod Tuarega ističe se i ovakva pojava: da se uz muškarca kao mladoženju traži miraz. • Predbračni život kod njih je prilično liberalan. • Kada muž odlazi dalje od svog naselja ostavlja svoju ženu nekom muškarcu da mu je pazi i teši. • Oni deci stežu glavu da bi im rasla duguljasta.

  31. Misircisu stari hamitski narod nastanjen u dolini Nila. Muškarci rade kod kuće; muškarci i tkaju; Sinovi nisu dužni da izdržavaju svoje roditelje, a kćeri jesu. Muškarci kosu i bradu nose samo kad su u žalosti; imaju dosta lekara od kojih svaki leči samo pojedine bolesti. Nubljanistanuju južnije od Misiraca i dosta su izmešani sa Negrima. Poznata grupa u Nubiji jesu Bođe dosta visokog rasta. Na jednom ostrvu na Nilu, u ovoj zemlji nalazi se i jedna oaza ljudi svetlije boje. Misli se da su to potomci nekih naših zemljaka (bosanaca koji su odvođeni u vreme sultana Selima). Abisinci ili Etiopljani žive u visinskom području južno od Nubije. Danas su u toj zemlji najpoznatije grupe: Gale, Abisinci, Ahmare, Somali i Danakil. Žive uglavnom od ratarstva (glavna kultura im je taf-vrsta prosa) i stočarstva. Osnovni oblik stana im je zgradica okrugle osnove (tukul) slamom pokrivena.

  32. Istočni hamiti koji zahvataju poluostrvo Somaliju i susedne oblasti, bili su kao i Abisinci odavno pod uticajem Arapa, a u južnim krajevima i velikog uticaja crnaca. Najpoznatije plemenske grupe u ovom području su: Gale, Somali, Masaji i Hime. Svi su oni poznati kao stočari i ratnici. Važe za ratoborne i ponosite ljude. Do 15 godina dečak je pored roditelja. Otada ga primaju u red zrelih (kada mu buše uši a ponekad i deformišu zube), odnosno u red ratnika. Muškarac se ženi devojkom iz odgovarajućeg plemena i roda, a za devojku plaća materijalnom naknadom. Masaji stočari rado piju mešavinu masla, krvi i vode. Ples Vatra

  33. Madagaskar Madagaskar je naseljen dvojakim stanovništvom. Jedno su: Sakalavi od Bantu crnaca, a drugo Hove od Malajaca, među kojima su najpoznatiji Merina. Pleme Antadroja, ne poznaje nikakvu novčanu jedinicu. Život provode u polupustinji napajajući i hraneći svoja stada zebua, jednu vrstu afričkog bivola koga Indusi smatraju svetom životinjom. Samo ritual sahrane i još neke ceremonije opravdavaju klanje ovih životinja. Žene pevaju tužbalice i igraju oko otvorenog kovčega. Pošto bace preko ramena po šaku žutog peska, svi koji su do tog trenutka bili uz umrlog beže.

  34. Etiopija Kada devojka uđe u pubertet, smatra se da je zrela za udaju. Na stomaku joj se nožem prave rezovi, u koje kasnije utrljava pepeo, jer se smatra da to povećava njenu poželjnost. Kenija U plemenu Svahilimladu kupaju u mirisnim uljima i ekstraktima sandalovog drveta, a potom privremeno tetoviraju hena znakove na nožnim zglobovima. Starija žena iz plemena koja se zove somo podučava mladu na koji način da usreći muža. U plemenu Masai devojci se namenjuje obično stariji muškarac koga ona ne poznaje. Otac blagoslovi ćerku, a kada ona pođe ne sme više da se okreće i gleda iza sebe, jer se verje da će se na mestu skameniti. Postoji običaj da mladoženja psuje mladu kako bi oterao iz nje zle duhove.

  35. Članovi mladoženjine porodice „kidnapuju“ devojku i oblače je u kožnu haljinu koja s zove „ekori“. Prelaz sa očevog na svekrov posed nevesta obeležava nošenjem ekorija koji se spušta kad ona napušta roditeljski dom, a podiže kada stigne u svoju novu kuću. Daju joj do znanja da je primaju u porodicu tako što joj telo mažu kravljom mašću. pleme Himba Namibija Mladoženja postaje ravnopravni član očeve loze, sposoban da zasnuje posebno domaćinstvo i tada može da koristi rodbinske veze. Od majčine porodice nasleđuje stoku, a od očeve pristup zemlji, vodi i precima koji služe kao posrednici između živih i boga.

  36. Kada se u plemenu Vodaabe pročuje da je neka devojka spremna za udaju, tada se momci sređuju i stavljaju oko vrata amajlije. Ona bira samo jednog, ali posle toga ostali momci su dobrodošli u njenoj kući, pa čak i bračnom krevetu, ukoliko njen bračni drug nema ništa protiv. Nigerija Južna Afrika U plemenu Ndebele svadbeni rituali se mogu klasifikovati u tri faze. Prva faza je ugovaranje braka i kupovina mlade koja se obavlja ili novcem ili stokom. Druga faza je povlačenje mlade iz javnosti kada je starija žena savetuje kako se vodi bračni život. Treća faza se završava tek kada devojka na svet donese prvo dete.

More Related