1 / 22

EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA

EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA. Prof. dr Biljana Raki ć b iljana . rakic @ eknfak.ni.ac.rs. JAVNI RASHODI. Javni rashodi. JAVNI RASHODI se koriste za podmirenje javnih potreba i u uglavnom su izraženi u novcu.

shirin
Download Presentation

EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA Prof. dr Biljana Rakić biljana.rakic@eknfak.ni.ac.rs

  2. JAVNI RASHODI

  3. Javni rashodi • JAVNI RASHODI se koriste za podmirenje javnih potreba i u uglavnom su izraženi u novcu. • Finansiraju se iz javnih prihoda (porezi, doprinosi, takse, carine i dr. javni prihodi) • Javne potrebe - potrebe koje su zajedničke svim članovima jednog društva, ali ih može podmiriti samo država.

  4. Načela javnihrashoda: • Načelo opšteg interesa-ne smeju se koristiti za zadovoljenje ličnih potreba. • Načelo štednje-da se sa što manje sredstava postignu što veći efekti. • Načelo umerenosti i proporcionalnosti- javni rashodi treba da budu visoki koliko i javni prihodi, a javne potrebe se moraju zadovoljavati srazmerno mogućnostima.

  5. Koncepcije javnih rashoda prema efektima • NEUTRALNI JAVNI RASHODI • neutralno dejstvo na privredna i socijalna kretanja • država ne treba da se meša u privredu • trebaju biti što niži. • AKTIVNI JAVNI RASHODI • aktivno dejstvo na privredna i socijalna kretanja • država ima aktivnu ulogu u ekonomskoj i socijalnoj sferi. • Javni rashodi u svim zemljamaimaju tendenciju rasta.

  6. Vrste javnih rashoda • Redovni i vanredni Redovni - mogu se unapred predvideti, redovno se javljaju u budžetu i visina im je relativno stabilna. Vanredni - ne mogu se unapred predvideti, ne pojavljuju se redovno, već povremeno u budžetu, ne odgovaraju redovnim funkcijama države. • Produktivni i neproduktivni produktivni-neposredno ili posredno doprinose porastu proizvodnih snaga zemlje, neproduktivni-ne doprinose porastu proizvodnih snaga zemlje (npr. potrebe državne administracije).

  7. Funkcionalni, investicioni i transferni Funkcionalni i investicioni pripadaju proizvodnim javnim rashodima, s tim što investicioni služe za finansiranje nekog privrednog objekta. Transferni-prenos dohotka iz jedne u drugu privrednu delatnost ili iz jedne u drugu socijalnu grupaciju (vojska, penzije i sl.). • Rentabilni i nerentabilni Rentabilni-dovode do povećanja proizvodnih kapaciteta i prihoda (npr. izgradnja, rekonstrukcija ili modernizacija nekog proizvodnog kapaciteta sredstvima iz budžeta). Nerentabilni-ne dovode do povećanja proizvodnih kapaciteta, ni do rasta prihoda (npr. rashodi za vojsku, administraciju).

  8. Lični i materijalni Lični-naknade za rad državnih organa, pripadnika vojske, socijalni transferi i sl. Materijalni-koriste se za nabavku opreme, za izgradnju privrednih objekata, za neprivredne objekte i sl. • Konstantni i varijabilni Konstantni (stalni)-nezavisni su od porasta realnog dohotka, od globalne tražnje i privatnih investicija (npr. rashodi za sudstvo, policiju, vojsku i sl.) Varijabilni (promenljivi)-zavisni su od porasta realnog dohotka i privatnih rashoda (npr. rashodi za izgradnju puteva).

  9. Struktura javnih rashoda • Rashodi državne uprave (lični i materijalni za fin.rada drž.aparata-skupštinu, zakonodavnu i izvršnu vlast) • Rashodi namenjeni unutrašnjoj bezbednosti-policiji (borba protiv korupcije, terorizma, organ.kriminala) • Rashodi za odbranu i spoljnu bezbednost (vojni rashodi) • Rashodi za obrazovanje (podizanje obrazovnog nivoa i kvalifikacione strukture stanovništva) • Rashodi za kulturu, fizičku kulturu i sport, razonodu i rekreaciju • Rashodi za naučnoistraživački rad (stipendije za naučnike i fundamentalna istraživanja) • Rashodi za ekologiju (zaštita vode, vazduha i zemlje od zagađenja) • Rashodi za ekonomske intervencije i investicije (povećanje uvoza, smanjenje izvoza, brži razvoj pojedinih privrednih grana ili područja) • Rashodi za socijalno osiguranje (socijalno osiguranje i socijalna zaštita) • Druge vrste rashoda (pomoć drugimdržavama, otplata javnih dugova, uređenje gradskoggrađev.zemljišta i sl.).

  10. Javni rashodi zapenziono osiguranje

  11. Javni rashodi za penziono osiguranje • Rashodi namenjeni socijalnoj sigurnosti stanovništva su bilansno najznačajniji rashodi u gotovo svim savremenim državama. • Najznačajniji u ovoj grupi su svakako rashodi za penziono osiguranje. • Da bi se utvrdili uzroci porasta ovih rashoda neophodno je analizirati penzione sisteme i uočiti njihove probleme.

  12. Javni rashodi za penziono osiguranje • Penzioni sistemi gotovo svih zemalja u svetu su u krizi, jer počivaju na javnim penzionim fondovima koji funkcionišu po sistemu tekućeg finansiranja (pay as you go sistem finansiranja penzija). • Osnovna karakteristika ovog sistema finansiranja penzija je da se zasnivaju na finansijskom transferu sredstava doprinosa od populacije tekuće zaposlenih ka penzionisanoj populaciji i to tokom iste godine kada se sredstva doprinosa uplaćuju. • Za opstanak ovog sistema penzionog osiguranja neophodno je 3-3,5 i više aktivnih osiguranika koji će finansirati penziju jednog penzionera. • Ovaj odnos je već odavno narušen usled brojnih promena.

  13. Javni rashodi za penziono osiguranje • Državno i privatno osiguranje su 2 ekstrema • Potpuno državno PO je dugoročno neodrživo, dok je potpuno privatno PO rizično, ako se ne vrši adekvatna kontrola plasiranja sredstava. • Primer privatizovanog penzionog osiguranja je Čile. • Potrebna je svojevrsna kombinacija privatnog i državnog penzionog osiguranja.

  14. Mogući pravci reforme: • Svaka zemlja pojedinačno bira svoj model reforme penzionog sistema (ekonomski jake zemlje). • Prihvata se višestubni model reforme penzionog osiguranja koji je predložila Svetska banka.

  15. Model osiguranja III stuba I stub II stub III stub Obavezno državno PO Obavezno privatno PO Dobrovoljno privatno PO • Državni fond-PAYG • Reforma: • povećanje granice za odlazak u penziju, • uzimanje u obzir celog radnog veka i • usklađivanje obračuna penzija. Privatni fond pored dela doprinosa koji ide u državni penzijski fond, deo ide na lični račun zaposlenog u privatni penzijski fond koji on sam izabere Privatni fond pored dela doprinosa koji ide u državni penzijski fond, deo ide na lični račun zaposlenog u privatni penzijski fond koji on sam izabere

  16. KARAKTERISTIKE PENZIONOG SISTEMA SRBIJE: • PAYG sistem • nije uvažavao ekonomske i demografske trendove • skup i neracionalan • Promene: • opadanje nataliteta i starenje populacije, • sankcije i hiperinflacija, • proces ekonomskog restrukturiranja, • pad GDP • Posledice: • neredovna isplata penzija • veliki % penzija nije zadovoljavao osnovni nivo materijalne sigurnosti, • učešće troškova za penzijsko i invalidsko osiguranje u GDP je previsoko

  17. Sa ciljem smanjenja transfera iz budžeta za isplatu penzija i u Srbiji je počela reforma penzionih sistema. Najvažnije promeneu I stubu PO do sada: Smanjenje stope doprinosa, Povećanje starosne granice za penzionisanje i broja godina radnog staža, Pooštravanje kriterijuma za prevremeni odlazak u penziju Smanjenje broja beneficiranih zanimanja, Indeksacija penzija po tzv. švajcarskoj formuli, a potom u skladu sa troškovima života, Nova formula za definisanje penzijskog osnova-uzima se u obzir celokupni radni staž, Postepena administrativna i finansijska konsolidacija penzionih fondova zaposlenih, samostalnih delatnosti i poljoprivrednika.

  18. I pored pomenutih promena penzioni sistemi su i dalje veoma neefikasni usled: Nepostojanja jedinstvenog sistema o uplatama doprinosa, Nepostojanja individualne baze podataka o uplatama doprinosa na mesečnom nivou, Neopostojanje jedinstvenog sistema informisanja o uplaćenim doprinosima, Dupliranja informisanja od strane poreske uprave i penzionih fondova. Pomenute neefikasnosti su dodatno doprinele masovnom izbegavanju plaćanja doprinosa, pa je deficit penzionih fondova postajao sve veći.

  19. Pored pomenutih promena u I stubu PO usledio je i razvoj III stuba, sa donošenjem Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima. U cilju podsticanja razvoja ovog vida PO, država je odobrila određene olakšice: Oslobađanje plaćanja poreza na premiju dobrovoljnog dodatnog penzijskog osiguranja, Neplaćanje doprinosa na premiju osiguranja za dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje koju poslodavac plaća za zaposlene. Poslednjih godina zabeležen je rast neto aktivepenzionihfondova, neto aktive po zaposlenom, broj zaključenih ugovora i FONDEX-a. Ipak, u odnosu na evropski (17% GDP) i regionalan prosek (4,32%) interesovanje u Srbiji za ovaj vid osiguranja još uvek nije dovoljno veliko-prosek Srbije (0,1% GDP).

  20. Javni rashodi za penziono osiguranje Zašto je u Srbiji uveden III stubpre II stuba? Uvođenje II stuba PO bi povuklo deo doprinosa iz I stuba, pa bi se u I stubu pojavio još veći deficit.

More Related