1 / 64

EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA

Prof. d r Biljana Raki ć b iljana . rakic @ eknfak.ni.ac.rs. EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA. JAVNI PRIHODI. 1. Javni prihodi. Poreski sistem. Carinski sistem. FISKALNI SISTEM. Ostali fisk al ni prihodi. Sistem doprinosa. Sistem naknada. Sistem taksi.

bairn
Download Presentation

EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Prof. dr Biljana Rakić biljana.rakic@eknfak.ni.ac.rs EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA

  2. JAVNI PRIHODI

  3. 1. Javni prihodi Poreski sistem Carinski sistem FISKALNI SISTEM Ostali fiskalni prihodi Sistem doprinosa Sistem naknada Sistem taksi FISKALNI SISTEM - skup normi kojima se regulišu fiskalni prihodi i skup mera koje se primenjuju radi sprovođenja ovih normi.

  4. Fiskalni prihodi - obavezna davanja državi. Igraju najznačajniju ulogu u finansiranju javnih potreba. Čine ih porezi, carine, doprinosi, takse i naknade. Najznačajniji fiskalni prihodi su porezi. Oni učestvuju sa 70-90% u savremenoj strukturi javnih prihoda.

  5. PORESKI SISTEM-POREZI Poreski sistem - skup svih poreskih oblika koji se primenjuju u jednoj zemlji za ostvarivanje ciljeva poreske politike. Porezi - instrument javnih prihoda kojim država od subjekata koji se nalaze pod njenom poreskom vlašću prinudno uzima novčana sredstva bez neposredne protivnaknade, radi zadovoljenja svojih finansijskih potreba i ostvarivanja drugih ciljeva (ekonomskih, socijalnih, kulturnih, zdravstvenih, ekoloških i sl.)

  6. … POREZI Osnovne karakteristike poreza: Prinudnost - prinudno davanje, Ne postoji direktna protivnaknada, Derivativnost - instrument preraspodele nacionalnog dohotka, Služe za finansiranja javnih rashoda, Porez je novčano davanje. Država naplaćuje poreze i iz prikupljenih sredstava finansira određene državne funkcije. Koristi od određene funkcije se ne mogu direktno vezati za pojedinca koji plaća porez.

  7. LIČNI ELEMENTI OPOREZIVANJA Poreska vlast – država, finansijski organi koji razrezuju i naplaćuju poreze i javna tela u čiju korist se naplaćuju porezi. Poreski obveznik - fizičko/pravno lice kome zakon nalaže da plati porez. Poreski platac - fizičko/pravno lice koje mora da obračuna i stvarno plati porez. To ne mora uvek biti poreski obveznik (npr. autor i izdavač knjige). Poreski destinater - lice koje po intenciji zakonodavca treba da snosi poreski teret. Konačni platac poreza - lice koje stvarno snosi poreski teret nezavisno od intencije zakonodavca.

  8. MATERIJALNI ELEMENTI OPOREZIVANJA • poreski objekt/predmet – svaku činjenicu ili manifestaciju ekonomske snage koja pruža osnov da se uvede neki poreski oblik (npr. prihod, dohodak), • poreska sposobnost – ekonomska mogućnost obveznika da odgovori svojoj obavezi plaćanja poreza, • poreski izvor – sve ono čime poreski obveznik raspolaže i iz čega može da plati porez, • poreska osnovica - veličina ili vrednost za utvrđivanje poreske obaveze, • poreska stopa - deo poreske osnovice koji poreski obveznik izdvaja i plaća na ime poreza, • poreska tarifa – sistematizovan pregled poreskih objekata, osnovica i poreskih stopa.

  9. ciljevi oporezivanja Fiskalni - obezbeđenje finansijskih sredstava za pokriće javnih rashoda države. CILJEVI OPOREZIVANJA Vanfiskalni/ekstrafiskalni - ekonomski, socijalni, demografski, politički i dr.

  10. principi oporezivanja Principi oporezivanja - pravila kojih se treba pridržavati prilikom izgradnje poreskog sistema.

  11. 1) Prema Smitu: princip opštosti - svi građani jedne države treba da plaćaju porez za izdržavanje državne uprave i to srazmerno svom dohotku koji oni uživaju zahvaljujući njenoj zaštiti. princip određenosti - treba jasno istaći koji poreski oblik koji građanin treba da plati, kada i u kom iznosu. princip ugodnosti - svaki poreski obveznik treba da bude oporezivan u vreme i mesto kada to njemu najviše odgovara. princip ekonomičnosti naplate - svaki porez treba tako da se organizuje da se iz džepa naroda uzima što manje iznad onoga što je potrebno državnoj blagajni.

  12. 2) PremaVagneru: IFinansijski principi: • Izdašnost poreza - izabrati poreski oblik koji će obezbediti dovoljno sredstava za državni budžet, • Elastičnost poreza - izabrati takav porez da prihodi od poreza mogu da se povećavaju i smanjuju. II Ekonomski principi: • Izbor poreskog izvora - da bude obnovljiv, • Izbor vrste poreza - izabrati adekvatan poreski oblik da bi se postigao cilj oporezivanja.

  13. 3) Principi oporezivanja III Socijalni principi: • Opštost poreske obaveze - slično kao kod Smita, s tim da za siromašne postoje poreske olakšice, • Ravnomernost u oporezivanju - oporezivanje prema ekonomskoj snazi poreskih obveznika. IV Poresko-tehnički principi: • Određenost poreske obaveze - jasno i nedvosmisleno odrediti ko, kada i koliko plaća koji porez, • Ugodnost pri plaćanju - plaćanje na način i u vreme kada poreskim obveznicima najviše odgovara, • Jeftina režija poreza - da troškovi ubiranja poreza budu što manji.

  14. Klasifikacija poreza • Neposredni (direktni) i posredni (indirektni), • Redovni i vanredni, • Opšti i namenski, • Katastarski i tarifni, • Subjektni i objektni, • Fundirani i nefundirani, • Osnovni i dopunski, • Porezi po vrednosti i specifični porezi.

  15. KLASIFIKACIJA POREZA • Neposredni se ne mogu prevaliti, a posredni mogu. • Redovni se koriste za finansiranje redovnih javnih rashoda, a vanredni za finansiranje vanrednih javnih rashoda. • Opšti kod kojih nije unapred utvrđena namena, a namenski kod kojih jeste. • Katastarski se obračunavaju na osnovu podataka iz katastra, a tarifni na osnovu tarifnika.

  16. KLASIFIKACIJA POREZA • Subjektni kod kojih su važne lične karakteristike i objektni kod kojih je važna ekonomska snaga. • Fundirani se plaćaju na prihode od zemljišta, opreme, HOV, a nefundirani se plaćaju na prihode ostvarene ličnim radom. • Osnovni značajno pune budžet, a dopunski ga samo dopunjuju. • Porezi po vrednostise plaćajupo stvarnoj ili procenjenoj vrednosti, a specifični se plaćaju po jedinici mere.

  17. umerenost oporezivanja • Pri koncipiranju poreskog sistema poreske vlasti moraju posebno voditi računa o umerenosti poreskog opterećenja. • Porezi ne smeju biti previsoki jer će negativno delovati na poreskog obveznika, ali ne i previše niski jer država neće moći da pokrije javne rashode. • Laferova kriva je korisna za objašnjenje umerenosti oporezivanja.

  18. UMERENOST OPOREZIVANJA Laferova kriva Poreski prihod A B 0% 100% Poreska stopa

  19. efikasnost i pravičnost u oporezivanju Optimalno oporezivanje - trade off između efikasnosti i pravičnosti u oporezivanju. Efikasano oporezivanje - izabrati porez koji izaziva male administrativne troškove i troškove prikupljanja. Pravičnost u oporezivanju ima 2 dimenzije: • Horizontalna pravičnost - ljude sa istim platežnim sposobnostima treba tretirati isto. • Vertikalna pravičnost - ljude sa različitim platežnim sposobnostima treba različito tretirati, tako da oni koji su u mogućnosti plate veće poreze.

  20. efikasnost i pravičnost u oporezivanju • Distorzivni porezi - porezi zbog kojih pojedinci/firme menjaju svoju ponašanje kako bi smanjili svoju poresku obavezu. • Nedistorzivni porezi - porezi kod kojih pojedinci/firme ne mogu da učine ništa da bi promenili svoju poresku obavezu. Takav je paušalni porez.

  21. efekti oporezivanja Izbegavanje plaćanja poreza i poreska evazija, Prevaljivanje poreza, Transformacija poreza, Dejstvo oporezivanja na preraspodelu nacionalnog dohotka, Dejstvo oporezivanja na uslove privređivanja privrednih subjekata, Stabilizaciono dejstvo oporezivanja, Dejstvo oporezivanja na privredni razvoj, Dejstvo oporezivanja na spoljnotrgovinsku razmenu i platni bilans.

  22. Izbegavanje plaćanja poreza i poreska evazija • Izbegavanje plaćanja poreza - poreski obveznici menjaju svoje ponašanje da bi smanjili svoju poresku sposobnost. To nije nezakonito. • Poreska evazija - namerno pravljenje grešaka pri plaćanju zakonom propisanih poreza. • Nezakonita poreska evazija: • Utaja (defraudacija)- poreski obveznik netačno prikazuje knjigovodstveno stanje ili ne daje potrebne činjenice relevantne za utvrđivanje poreske obaveze, posebno se odnosi na neposredne poreze - porez na dohodak građana, porez na dobit preduzeća. • Krijumčaranje (kontrabanda)- izbegavanje plaćanja propisanih carina pri uvozu i izvozu robe, ali i plaćanje posrednih poreza.

  23. efekti oporezivanja Zakonita poreska evazija: • Nameravana-zakonom je predviđeno delimično ili potpuno oslobađanje od poreske obaveze. • Nenameravana-korišćenje nepotpunosti u zakonu ili zakonske šupljine.

  24. POZITIVNA PORESKA EVAZIJA R- iznos neprijavljenog dohotkat– marginalna poreska stopap – verovatnoća otkrivanja prevareMB- marginalna koristMC – očekivani marginalni trošak

  25. PORESKA EVAZIJA JE JEDNAKA NULI • Moguća je i situacija da se optimalno rešenje nalazi u nekorišćenju prevara, kada za pojedince marginalni troškovi utaje poreza nadmašuju marginalne koristi za sve vrednosti R, tako da se optimum nalazi u O.

  26. efekti oporezivanja Najčešći uzroci poreske evazije: visoko poresko opterećenje, finansijska nedisciplina, nefunkcionisanje pravne države, mali osećaj za pripadnost društvenoj zajednici, značajan stepen korupcije, neefikasan poreski sitem sastavljen od velikog broja poreskih oblika.

  27. efekti oporezivanja U potrazi za socijalno prihvatljivijim načinom borbe protiv poreske utaje, vlade određuju period amnestije. Amnestija –period tokom koga sva lica mogu da plate poreze koje su utajili, a da ne budu kažnjeni. Na taj način se uvode poreski obveznici u legalne okvire poslovanja. Da bi amnestija dala dobre rezultate ne sme se ponavljati, jer bi onda bilo dosta onih koji bi utajili porez i očekivali novu amnestiju.

  28. EFEKTI OPOREZIVANJA… • Prevaljivanje poreza - trgovinsko preduzeće potpuno ili delimično prebacuje teret oporezivanja na kupca. • Transformacija poreza - povećanje efikasnosti poslovanja modernizacijom, kako bi se nadomestili troškovi poreza. • Dejstvo oporezivanjana preraspodelu GDP - socijalna funkcija putem progresivnih poreskih stopa i ekonomska putem diferenciranih poreskih stopa za razvijene i nerazvijene regione.

  29. …EFEKTI OPOREZIVANJA • Dejstvo oporezivanja na uslove privređivanja privrednih subjekata i na privredni razvoj - stimulisanje razvoja prioritetnih grana, stimulisanje stranih investicija, poreska oslobađanja za modernizaciju. • Stabilizaciono dejstvo oporezivanja - povećanje poreske stope u slučaju inflacije, kako bi se apsorbovali viškovi sredstava. • Dejstvo oprezivanja na spoljnotrgovinsku razmenu i platni bilans - stimulisanje izvoza oslobađanjem od plaćanja poreza, uvođenje carina na uvoz određenih proizvoda radi zaštite određene privredne grane.

  30. 2. Poreski oblici Najznačajniji poreski oblici u poreskom sistemu Srbijesu: • Porez na dohodak građana • Porez na dobit preduzeća • Porez na dodatu vrednost.

  31. 1) porez na DOHODAK građana • Porez na dohodak građana je jedan od najznačajnijih poreskih oblika svake savremene države. • Karakterističan je po finansijskoj izdašnosti, elastičnosti i predvidivosti, pa je pogodan za ostvarivanje mnogih ciljeva ekonomske i socijalne politike. • Prvi putse javio1798.godine u Engleskoj, kada je uveden kako bi se prikupila sredstva za pokriće ratnih izdataka. • Nakon prestanka ratne opasnostije ukinut, ali je kasnije u više navrataponovo uvođen. • 1842.godine je poslednji put uveden u Engleskoj i nakon toga je ostao sve do današnjih dana.

  32. Pri oporezivanju dohotka koriste se tri sistema: • jedinstveni ili sintetički sistem, • parcijalni ili analitički sistem, • mešovit sistem. 1.Jedinstveni ili sintetički (globalni) sistem- oporezivanje svih prihoda fizičkog lica jednim porezom, primenom progresivnih poreskih stopa. Danas se u gotovo svim industrijskim razvijenim zemljama primenjuje sintetički sistem oporezivanja uz primenu progresivnih poreskih stopa, pa zato ovaj porez zauzima jedno od centralnih mesta u poreskom sistemu javnih prihoda ovih zemalja.

  33. 2. Parcijalni ili analitički (cedularni) sistem - svaki prihod fizičkog lica se oporezuje odvojeno uz primenu različitih poreskih stopa, a ukupan prihod (dohodak) oporezuje se jednim dopunskim porezom uz primenu progresivnih poreskih stopa. 3. Mešovit sistemje u osnovi cedularni sistem uz komplementarno oporezivanje viška prihoda iznad određenog limita na kraju godine.

  34. Elementi poreza na dohodak građana: • Poreski obveznik, • Poreska osnovica, • Poreska stopa. a) Poreski obveznik- u većini savremenih država i kod nas se poreskim obveznikom smatra pojedinac (fizičko lice), dok je u nekim poreskim sistemima to porodica, jer se smatra da se na taj način vrši oporezivanje prema ekonomskoj snazi i izbegava poreska evazija. Kada se za poreskog obveznika uzme fizičko lice, važno je utvrditi princip oporezivanja. 3 principaoporezivanja: • Princip neograničene poreske obaveze, • Teritorijalni princip, • Princip državljanstva.

  35. Princip neograničene poreske obaveze u centar pažnje stavlja prebivalište. Naime, prema ovom principu oporezuju se svi prihodi jednog lica koje ima prebivalište u zemlji, nezavisno od toga da li su prihodi ostvareni u zemlji ili inostranstvu,nezavisno od državljanstva poreskog obveznika. • Teritorijalni princip podrazumeva da poreska obaveza tereti samo prihode ostvarene u zemlji, pa su na plaćanje poreza obavezna i lica koja nemaju prebivalište u zemlji. • Princip državljanstva poreski tereti državljanina jedne zemlje koji ima prebivalište u drugoj zemlji tako što plaća na pojedine prihode ostvarene u inostranstvu porez zemalja čiji je državljanin.

  36. b) Poreska osnovicaobuhvata sve prihode iz radnog odnosa, od samostalnih delatnosti, poljoprivrede i šumarstva, autorskih honorara, kapitalnih dobitaka i sl., koji su izraženi u novcu, naturi ili činjenjem na neki drugi način, umanjene za standradne i nestandardne odbitke, zbog uvažavanja ličnih i porodičnih prilika poreskih obveznika. c) Poreska stopa se primenjuje na poresku osnovicu kako bi se dobio iznos poreske obaveze. U većini zemalja primenjuju se progresivne poreske stope, čiji je osnovni zadatak da se postigne pravičnije i ravnomernije zahvatanje ekonomske snage poreskog obveznika.

  37. Porez na DOHODAK građana u srbiji… • U Srbiji je 1992.godine uvedeno sintetičkooporezivanje dohotka građana. Ovakav sistem oporezivanja primenjivao se do 1998.godine, kada je uveden mešovit sistemoporezivanja dohotka građana, koji se zasnivao na akontacionom ceduralnom oporezivanju sistemom poreza po odbitku ili po rešenju poreskog organa uz korektivno godišnje oporezivanje ukupnog dohotka ako je ostvaren godišnji iznos veći od zakonski propisanog iznosa. • U Srbiji porez na dohodak građana plaćaju sva fizička lica koja ostvaruju dohodak i on se plaća iz svih izvora. Obveznik poreza na dohodak fizičkih lica je rezident Srbije za dohodak ostvaren na njenoj teritoriji i u inostranstvu, kao i nerezident za dohodak ostvaren na teritoriji Srbije.

  38. …Porez na DOHODAK građana u srbiji • Oporezivi prihod se dobija kao razlika između bruto prihoda i troškova. Zbir svih oporezivih prihoda ostvarenih u kalendarskoj godini predstavlja dohodak. • Poreska stopa je proporcionalna. • Značajne stavke kod ovog poreza su poreska oslobođenja i poreske olakšice za zapošljavanje novih radnika.

  39. Poreska oslobađanja: • naknada troškova prevoza do određenog iznosa, • dnevnice za službena putovanja u zemlji do određenog iznosa, • naknada za smeštaj na službenom putu, prema računu, • naknada prevoza sa službeni putovanje do određenog iznosa mesečno za sopstveni automobil, • solidarna pomoć za slučaj bolesti do određenog iznosa, • pokloni za decu za Novu godinu i Božić do određenog iznosa, • jubilarne nagrade do određenog iznosa godišnje.

  40. Poreske olakšice za zapošljavanje novih radnika: • za pripravnika do 30 godina starosti ne plaća se porez za period od 3 godine, • za novozaposlena lica do 30 godine ne plaća se porez za period od 2 godine, • za lice sa invaliditetom ne plaća se porez za period od 3 godine, • za lice starije od 45godina ne plaća se porez za period od 2 godine. • plaćanje premije na životno osiguranje i dr.

  41. Elementi poreza na dohodak građana u Republici Srbiji Izvor: Zakon o porezu na dohodak građana, http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_porezu_na_dohodak_gradjana.html

  42. 2) POREZ NA DOBIT PREDUZEĆA • Poreski obveznik poreza na dobit preduzeća može biti akcionarsko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću, komanditno društvo na deonice i javno preduzeće. • Dobit kod društva lica oporezuje porezom na dohodak građana. • Dobitdruštva kapitala oporezuje porezom na dohodak pravnih lica. • Rasprostiranja poreske obaveze-neophodno je utvrditi rezidentstvo i izvor dohotka.

  43. POREZ NA DOBIT PREDUZEĆA • Rezident se utvrđuje na osnovu mesta registracije, tj. mesta iz koga se obavlja efektivna kontrola i uprava preduzeća poreskog obveznika. • Pored rezidenta i nerezident može biti poreski obveznik poreza na dohodak pravnih lica, ali samo za onaj deo dobiti koji ostvari u zemlji u kojoj ima svojstvo nerezidenta. • Pravilo je da je izvor dohotka teritorija na kojoj se ostvaruje dobit, ali se on veoma retko koristi kao odlučujuća činjenica za određivanja poreskog obveznika ovog poreza.

  44. Poresku osnovicu kod poreza na dohodak pravnih lica predstavlja ostvarena dobit. Ova dobit iskazana u bilansu uspeha se koriguje u poreskom bilansu, tako što se na strani prihoda isključuju transferne cene i iskazuju zalihe, tako što se priznaju samo one koje se odnose na posmatrani period. • Poreske stope poreza na dohodak pravnih lica su jednoobrazne i proporcionalne.

  45. U Srbiji je porez na dobit preduzećauveden 01.01.1992.godine. • Poreski obveznici ovog poreza su akcionarska društva, društva sa ograničenom odgovornošću, ortačka društva, komanditna društva, društvena preduzeća i javna preduzeća i zadruge. • Poreska osnovica kod poreza na dobit preduzeća je oporezovana dobit, koja se dobija kao rezultat usklađivanja prihoda sa rashodima. • Poreska stopa na dobit preduzeća je u Srbiji proporcionalna i iznosi 15%. • Utvrđivanje poreza na dobit preduzeća u Srbiji se vrši rešenjem poreskog organa, a plaća se akontaciono, mesečno, dok se konačni obračun ostvaruje po podnošenju poreske prijave i poreskog bilansa na kraju godine.

  46. Poreski podsticaji: • ubrzana amortizacija za osnovna sredstva - koja se koriste za sprečavanje zagađivanja vazduha, vode i zemljišta, ublažavanje buke, uštedu energije, pošumljavanje, • prikupljanje i korišćenje otpadaka, naučnoistraživački rad, školovanje i obuku kadrova i računarsku opremu, • smanjenje poreza poreskom obvezniku koji je ostvario dobit u novoosnovanoj poslovnoj jedinici u nedovoljno razvijenim područjima, • poreske olakšice za neprofitne organizacije, • smanjenje poreske osnovice - poreski kredit u slučaju reinvestiranja dobiti u sopstvenu delatnost, • smanjenje poreske osnovice – poreski kredit za mala preduzeća, • smanjenje poreske obaveze preduzećima koja vrše radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih lica i novih radnika.

  47. 3) Porez na dobra i usluge • Porez na dobra i usluge - plaća se za korišćenje finalnih dobara i usluga u zemlji potrošnje. • Pripada grupi osnovnih poreza. • Uvek su posredni jer indirektno pogađaju poresku snagu poreskih obveznikajednom poreskom sistemu. • Najznačajniji oblici poreza na dobra i usluge su porez na promet i akcize.

  48. Porez na dobra i usluge • Oporezivanje prometa se javilo dosta rano, još u staroj Grčkoj, Egiptu, Rimu, Kini i Indiji. • Moderan porez na promet je nastao kao vanredan porez u Prvom svetskom ratu u Nemačkoj 1916. godine. • 1917. ovaj porez je uvela Francuska, a već 1921.godinei Kraljevina Jugoslavija. • Podela poreza na promet proizvoda prema broju oporezivanih faza prometnog procesa: • svefazni (bruto i neto) porez na promet, • višefazni (bruto i neto) porez na promet, • jednofazni porez na promet.

  49. a) PDV • Od svih ovih poreza svefazni neto porez na promet odnosno porez na dodatu vrednost je najrasprostranjeniji oblik poreza na promet u tržišnim privredama. • Osnovna karakteristika PDV-a - naplaćuje se u svakoj fazi prometnog ciklusa. • Za razliku od svefaznog bruto poreza na promet pogađa samo onu vrednost koja je u toj fazi dodata od strane obveznika, pa konačno pogađa krajnju potrošnju. • Izračunavanje dodatne vrednosti se vrši na osnovu razlike između vrednosti autputa (prodajna vrednost) i vrednosti inputa (nabavna vrednost).

More Related