1 / 18

Domaćin projekta: Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku

Dobro došli u Bosnu i Hercegovinu!. Projekat: “Shvatanje naše budućnosti u svjetlu civilizacija”. Domaćin projekta: Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku. Socijalna isklju č enost u BiH . Problem socijalne isklju č enosti.

ryu
Download Presentation

Domaćin projekta: Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Dobro došli u Bosnu i Hercegovinu! Projekat: “Shvatanje naše budućnosti u svjetlu civilizacija” Domaćin projekta: Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku

  2. Socijalna isključenost u BiH

  3. Problem socijalne isključenosti • Kao i svaka evropska država i Bosna i Hercegovina ima problem socijalne isključenosti i nesvjesnosti građana. U BiH je konstatovano da se siromaštvo negativno odražava na porodice i na djecu koja unutar njih odrastaju i utiče na njihov normalan razvoj. Najveći broj ugroženih kategorija su iz kategorije porodica, odnosno djece iz porodica gdje jedan ili čak oba roditelja ne rade, zatim iz kategorije djece pripadnika nacionalnih manjina, što su zasebne kategorije u kojima je opet osnovni uzrok siromaštva visok procenat nezaposlenosti roditelja. Ugrožena su i djeca iz povratničkih porodica, a ovim grupama treba pridružiti i neobrazovana lica, starije osobe ili lica sa invaliditetom. Njihovi problemi su najevidentniji u oblasti obrazovanja, te ostvarivanju socijalne i zdravstvene zaštite.

  4. Kako riješiti problem socijalne isključenosti ? • Istaknuto je da stanje socijalne isključenosti u BiH poprima trajni karakter i struktuira se kao model odnosa u društvu na koji se svi akteri pomalo navikavaju. O stanju dugoročne socijalne isključenosti koja je nastupila usljed nedostatka kapaciteta za promjenu svog nepovoljnog stanja, te o potpunoj blokadi potencijala za razvoj individualne egzistencije. Dugoročna rješenja treba tražiti u sistematskim rješenjima i konkretnim koracima (npr. kroz projekte edukacije i zapošljavanja siromašnih) te u harmonizaciji zakona i standardizaciji (definiranju socijalnog minimuma i sl.).Dakle, od ključnog značaja je djelovati na zakonodavni okvir i promijeniti zakone! Problem je što se zakoni ne provode, a ne postoje mehanizmi praćenja njihove provedbe i monitoringa sprovođenja zakonske regulative.

  5. Nekoliko pitanja o socijalnoj isključenosti • Potrebno je preispitati koliko su vlasti adekvatan odraz stvarnog stanja. Ko bira predstavnike vlasti? Koliko smo svi odgovorni za izbor vlasti, pa samim tim i za situaciju koju imamo? Koliko mi uopće znamo o kandidatima koje biramo i kojima dajemo ovlasti?

  6. Problem religijske isključenosti • Kao što smo već naveli Bosna i Hercegovina ima problem ne samo sa socijalnom već i sa religijskom isključenosti. Sve više među mladima vlada diskriminacija zbog različitih vjeroispovjesti a na neki način i zbog neinformiranja mladih.

  7. Religijska isključenost Vjerska identifikacija s određenom vjerskom orijentacijom je jedno od najjačih obilježja identiteta kod naroda u BiH, što je vidljivo u izjavama tipa “a što smo muslimani?”, “zato što želim da moja djeca znaju ko su“ i “zato što jesam ono što jesam”, koje su roditelji navodili kao glavne razloge za podržavanje konfesionalnog religijskog obrazovanja u državnim školama.

  8. Lingvistička isključenost • S obzirom na civilizacije i kulture koje su prošle teritorijem BiH kao i na raznolikost naroda to je utjecalo na kulturu i jezik Bosanaca. Sve u svemu mi pričamo istim jezikom jer se perfektno razumijemo i čak štaviše ne postoje riječi koje kao tri naroda drugačije govorimo. Više se ne razumiju Bošnjaci između sebe koji potiču iz različitih dijelova BiH. Sve ostalo je pitanje ponosa, tvrdoglavosti i prkosa.

  9. Jezik • Bošnjaci nisu jedini koji smatraju da pričaju bosanskim jezikom. Ako bi ga i ostali narodi BiH prihvatili kao rješenje, jer je to državnički do 1907. činio i Benjamin Kalaj, sigurno ne bi bilo lingvističke diskriminacije.

  10. Nacionalna isključenost • Poput većine manjih evropskih zemalja i Bosna ima problem nacionalne isključenosti. Jedan od problema predstavlja problem nacionalnih manjina. S obzirom na tešku situaciju Roma u Bosni, trebamo preduzeti neke dalje korake kako bismo obezbijedili dovoljno finansijskih resursa za romsku populaciju, koja se i dalje suočava sa veoma teškim životnim uslovima i diskriminacijom.

  11. Nacionalne manjine u BiH • Nacionalne manjine se dijele na dvije grupe, jedna su Romi koji se bore za osnovna ljudska prava, a na drugoj strani su ostali koji se bore za ljudski identitet. Ukupno gledano, u BiH u posljednje dvije godine je postignut izvjestan napredak na području prava nacionalnih manjina, još je potrebno raditi na sprovođenju Zakona o nacionalnim manjinama, posebno u smislu boljeg pristupa obrazovanju, zapošljavanju i učešću u političkom životu. Prema izvještaju Evropske komisije o napretku u BiH u 2008. i 2009. god. je evidentirano 17 zvanično priznatih nacionalnih manjina.

  12. Problem nacionalnih manjina u BiH • Jedan od problema je što Savjet nacionalnih manjina na nivou BIH nije profunkcionirao, zatim što je zakon predvidio da na svakih 1.000 predstavnika nacionalnih manjina bude po jedan delegat. Ako se uzme u obzir da prema procjenama u BiH živi oko 70.000 Roma, onda se dovodi u pitanje samo funkcioniranje Savjeta u kojem bi bilo preko 70 ljudi.

  13. Neke od isključenosti mladih u BiH • Najčešći oblici isključenosti mladih u BiH su : • -droga • -prostitucija • -samoubistva • -narkomanija • -bježanje od škole • -ovisnost koja uzrokuje isključenost

  14. Droga • Mladi u većini slučajeva između 14 i 15 godina posežu za drogom samo iz želje za dokazivanjem u društvu. Najčešće koriste marihuanu, a s njom u doticaj dolaze već sa 14 godina. Takozvano “napušavanje” se u većini slučajeva događa svaki dan - što u grupicama, što individualno. Zastupljenost pušenja marihuane podjednaka je i kod djevojčica i dječaka.

  15. Prostitucija • Zbog loše ekonomske situacije mladi, prije većinom djevojčice, a sada sve češće i dječaci, posežu za prostitucijom. To su većinom djeca iz ekonomski slabih porodica te djeca koja nemaju adekvatan smještaj. Oni većinom ne razmišljaju o posljedicama koje se mogu negativno odraziti na zdravlje te izazvati neke smrtonosne bolesti (AIDS). A neki to čak rade i iz zabave...

  16. Samoubistva • Sve više se u našoj zemlji suočavamo sa ovim problemom. Mladi ne razmišljajući, pod uticajem narkotika te alkoholnih pića padaju u depresiju, ne vide druge izlaze iz tih problema. Rješenje vide samo u okončavanju svog života. Najčešći oblici oduzimanja života kod mladih su: rezanje vena, saobraćajne nesreće pod dejstvom alkohola te raznih droga, i predoziranje opojnim sredstvima.

  17. Bježanje od škole • Mladi ljudi zbog besperspektivnosti se odlučuju i na bijeg od škole. • U našoj zemlji je zabilježena pojava mita i korupcije pri upisu u neke srednje škole i fakultete. Zbog toga većina mladih na neki način gubi volju za školovanjem i obrazovanjem, pa tu nastaje problem bježanja od škole.

  18. Kako riješiti isključenosti mladih • Ovlasti imaju sudovi, policija, školske ustanove, ustanove za preodgoj i dr. U školama djeci treba zabraniti mobitele, nedolično oblačenje, nedolično ponašanje, cigarete i ostalo. Ko se ne želi ponašati prema normama, nije mu ni mjesto u obrazovnoj ustanovi. Treba sprovoditi onaj zakon o pratnji staratelja u noćnim satima, jer vikendom bi “marice” mogle biti pune razmažene balavurdije. Također, drakonski treba kažnjavati roditelje neodgovornih maloljetnika, jer se djeca ne mogu proganjati na sudu. Poželjno je ograničavanje rada kafića...

More Related