Li nost i psihi ki aparat
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 61

Ličnost i psihički aparat PowerPoint PPT Presentation


  • 371 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Ličnost i psihički aparat. II. Dio Klinička bolnica Osijek Psihijatrijska klinika Medicinski fakultet J.J.Štrosmajer Doc.dr.sc.Željka Vukšić-Mihaljević. OSNOVNI PRINCIPI PSIHOANALITIČKE TEORIJE. PSIHOLOŠKI DETERMINIZAM NESVJESNI PROCESI LJUDSKO PONAŠANJE JE DINAMSKI I CILJNO ORIJENTIRANO

Download Presentation

Ličnost i psihički aparat

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Li nost i psihi ki aparat

Ličnost i psihički aparat

II. Dio

Klinička bolnica Osijek

Psihijatrijska klinika

Medicinski fakultet J.J.Štrosmajer

Doc.dr.sc.Željka Vukšić-Mihaljević


Osnovni principi psihoanaliti ke teorije

OSNOVNI PRINCIPI PSIHOANALITIČKE TEORIJE

  • PSIHOLOŠKI DETERMINIZAM

  • NESVJESNI PROCESI

  • LJUDSKO PONAŠANJE JE DINAMSKI I CILJNO ORIJENTIRANO

  • LJUDSKI RAZVOJ JE EPIGENETSKI

  • PSIHIČKE FUNKCIJE AKTIVNE SU U VREMENSKOM KONTINUITETU

  • TRANSFER

  • OTPOR


Psihoanaliti ka teorija

PSIHOANALITIČKA TEORIJA

  • Suvremena psihoanalitička teorija obuhvaća tri osnovna teoretska pravca:

    • ego psihologija

      (zasniva se na Freudovoj p.teoriji)

    • teorija objektnih odnosa

      (Klain, Winnicot, fairbairn, Balint)

    • self psihologija

      (Kohut)


Ego psihologija

EGO PSIHOLOGIJA

  • Psihičkom razvoju čovjeka i razmatranju psihičkih procesa pristupa na osnovu hipoteze da su NAGONI PRIMARNI i tendencija zadovoljenja nagona.

  • OSNOVNE TEORETSKE POSTAVKE SU:

    • TEORIJA RAZVOJA PSIHIČKOG APARATA

    • TEORIJA RANOG LJUDSKOG PSIHIČKOG RAZVOJA


Aspekti razmatranja psihi kih procesa

Aspekti razmatranja psihičkih procesa

  • DINAMIČKI ASPEKT

  • TOPIČKI ASPEKT

  • EKONOMIČKI ASPEKT


Dinami ki aspekt razmatranja psihi kih procesa

DINAMIČKI ASPEKT RAZMATRANJA PSIHIČKIH PROCESA

  • KONCEPT NAGONA

  • MEHANIZMI OBRANE

  • KONCEPT FANTAZAMA

  • FORMACIJA KONFLIKTA


Koncept fantazama

Koncept fantazama

  • Imaginarna psihička reprezentacija koja je u opreci sa tvarnošću.

  • Dio misaone aktivnosti pod dominacijom principa ugode

  • Simboličan način zadovoljenja nagonskih pulzija na imaginaran način

  • igra djeteta, dnevno sanjarenje

  • neurotski poremećaji


Formacija konflikta

Formacija konflikta

  • Konflikt je opozicija između dviju različitih tendencija

  • Mentalno funkcioniranje u psihičkom aparatu na više razina

  • KONFLIKT IZMEĐU INSTANCI PSIHIČKOG APARATA

  • UNUTARNJI PSIHIČKI KONFLIKT

    • udio mehanizama obrane u formiranju

    • ID-EGO, ID-SUPEREGO

  • VANJSKI PSIHIČKI KONFLIKT

    • EGO-VANJSKI SVIJET


Ekonomi ki aspekt razmatranja psihi kih procesa

Ekonomički aspekt razmatranja psihičkih procesa

  • analiza kvantiteta energetske ekscitacije u psihičkm aparatu i njene relativne evaluacije

    • mobilnost energetske investicije i promjena intenziteta

    • psihički aparat prima istovremeno unutrašnje i vanjske ekscitacije (obvezuju ga na izvršenje rada)

  • NAČINI CIRKULACIJE ENERGIJE na svakoj instanci psihičkog aparata

    • SLOBODNA ENERGIJ

      - sustav nesvjesnog

    • VEZANA ENERGIJA

      -sutav predsvjesnog

    • MOBILNA ENERGIJA

      -sustav svjesnog


  • Ekonomi ki aspekt psihi kih procesa

    Ekonomički aspektpsihičkih procesa

    • PRINCIP KONSTANTNOSTI

      • Psihički aparat zadržava količinu energije na najnižoj mogućoj razini

      • Sve ono što može povećati količinu energije doživljava se kao neugodno

  • PRICIP UGODE

    • Psihički razvoj ima potica u stalnim izmjenama NEUGODA – UGODA

      tjeskoba - zadovoljstvo

  • PRINCIP STVARNOSTI (REALITETA)

    • regulirajuća funkcija – zadovoljstvo se ne može realizirati izravno, ne na isti način kao pod dominacijom principa ugode


  • Topi ki aspekt razmatranja psihi kih procesa

    TOPIČKI ASPEKT RAZMATRANJA PSIHIČKIH PROCESA

    • Fokus razmatranja psihičkih procesa na:

      • međusobnom odnosu INSTANCI LIČNOSTI

      • na odnosu između DVIJE TOPIKE (topografski model i strukturalni model psihičkog aparata)


    Strukturalni model psihi kog aparata

    Strukturalni model psihičkog aparata

    • INSTANCE LIČNOSTI:

    • Freud, 1923.

      • ID

      • EGO

      • SUPEREGO

    • makrostrukture

    • međusobno se diferenciraju putem funkcija


    Funkcije psihi kih instanci

    Funkcije psihičkih instanci

    • ID: zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba i njihovo zadovoljenje

    • EGO: fokus je na odnosu prema stvarnosti

    • SUPEREGO: moralni zahtjevi

    • Konstantnost psihičkih instanci.


    Id rezervoar neorganiziranih nagona

    ID – rezervoar neorganiziranih nagona

    • U suvremenoj psihoanalitičkoj teoriji DUALNA NAGONSKA TEORIJA :

      • LIBIDO

      • AGRESIJA


    Libido agresija

    sila putem koje je seksualni nagon reprezentiran u psihi

    povezan sa zadovoljstvom općenito uključujući fiziološke osnove i mentalne reprezentacije

    genitalna seksualnost krajnji rezutat razvoja u kojem libidna ekspresija poprima različite forme

    zaseban nagon

    originalni izvor nagonskih ekscitacija u mišićima

    svrha agresije - destrukcija

    LIBIDO AGRESIJA


    Obilje ja nagona

    OBILJEŽJA NAGONA

    • IZVOR: dio tijela iz kojeg proizlazi nagon

    • SNAGA – količina sile ili intenziteta povezanog s nagonom

    • SVRHA: aktivnost usmjerena ka oslobađanju tenzije i postizanju cilja

    • OBJEKT: “target” ili cilj prethodne aktivnosti


    Infantilna seksualnost

    Infantilna seksualnost

    • Freudova Teorija dječje seksualnosti

    • erotska aktivnost djece od rođenja

    • manifestacije infantilne seksualnosti u osnovi su neseksualne

    • povezana s osnovnim tjelesnim funkcijama

    • libidna energija čini pomake u erogenim zonama

    • epigenetski model razvoja

    • cilj dosezanja genitalne prednosti

    • potiskivanje parcijalnih nagona


    Licnost i psihicki aparat

    EGO

    • ZADATAK : posredovanje između vanjskog svijeta i dviju drugih instanci (id, superego)

    • PARALELNI RAZVOJ

      • EGO FUNKCIJE

      • OBJEKTNI ODNOSI

        - uspostavljanje granica-


    Razvoj ega

    RAZVOJ EGA

    • urođena svojstva Ega

      -beskonfliktni razvoj

      (zrenje i učenje)

    • utjecaj nagona

      -konfliktni razvoj-

      (rješavanje konflikta)

    • djelovanje vanjske sile

      -razvojem objektnih odnosa-


    Razvoj ega i objektnih odnosa utjecaj vanjske sredine

    RAZVOJ Ega i objektnih odnosa (utjecaj vanjske sredine)

    SPITZOVA TEORIJA OBJEKTNIH ODNOSA

    • 1. predobjektni stadij(1-3 mj)–id i ego cjelina; simbioza djeteta s majkom

    • 2. stadij preteče objekta(3-6mj) investicija libida u objekte, “prviosmjeh”;rudimentarni ego

    • 3.stadij pravog objekta (6-8 mj)

      “anksioznost 8. mjeseca”


    Nagoni ego objektni odnosi

    NAGONI – EGO –OBJEKTNI ODNOSI

    • LIBIDO I AGRESIJA na isti način sudjeluju u formiranju objektnih odnosa

      • dobar objekt (libidna investicija)

      • loš objekt (agresivna investicija)

        POREMEĆAJ OBJEKTNIH

        ODNOSA MOŽE DOVESTI DO

        POREMEĆAJA RAZVOJA EGA (8-18mj)

        majka - dijete

        (negativni afekti, odsustvo pozitivnih

        afekata)


    Funkcije ega

    FUNKCIJE EGA

    • ADAPTACIJA

    • KONTROLA

    • INTEGRACIJA

      EGO – organizacija svjesnih i

      nesvjesnih funkcija

    • intrapsihički regulator


    Kontrola i regulacija nagona ego funkcije

    KONTROLA I REGULACIJA NAGONA- ego funkcije

    • sposobnost odgode i naknadnog nagonskog zadovoljenja

    • povezana s progresijom principa zadovoljstva u princip realiteta

    • u ovoj ulozi dominantna je uloga mehanizama obrane


    Rasu ivanje ego funkcija

    RASUĐIVANJE– ego funkcija

    • SPOSOBNOST ANTICIPACIJE POSLJEDICA OSOBNIH AKCIJA I POSTUPAKA

    • razvoj sposobnosti logičnog mišljenja njena je pretpostavka


    Odnos s realitetom ego funkcija

    ODNOS S REALITETOM – ego funkcija

    • posredovanje

      UNUTRAŠNJI SVIJET –

      VANJSKI SVIJET

    • osjećaj realnosti

    • testiranje realiteta

    • prilagodba na realitet


    Objektni odnosi ego funkcija

    OBJEKTNI ODNOSI – ego funkcija

    • SPOSOBNOST FORMIRANJA ZADOVOLJAVAJUĆIH ODNOSA

    • povezana s obrascima internaliziranih interakcija s roditeljima i dr. značajnim figurama

    • OBJEKT - termin koji se odnosi na odnos djeteta s drugom osobom

    • Ovisi o:

      • integracija “+” i “-” aspekta objekata i sebstva

      • sposobnost zadržavanja unutrašnjih predodžbi drugih osoba


    Sinteti ka funkcija ego funkcija

    SINTETIČKA FUNKCIJAego funkcija

    • SPOSOBNOST INTEGRACIJE RAZLIČITIH ELEMENATA U OPĆE JEDINSTVO

    • održava PSIHIČKI INTEGRITET

    • tendencija sjedinjavanja ili vezivanja psihičkih funkcija i sadržaja

    • stvaranje nove kvalitete kao odraz same integracije


    Primarno autonomne funkcije ega

    PRIMARNO AUTONOMNE FUNKCIJE EGA

    • proizlaze iz “rudimentarnog ega” (koje egzistira od rođenja)

    • neovisni razvoj o procesu formiranja intrapsihičkog konflikta između Ida i mehanizama obrane

    • investicija NEUTRALIZIRANOM ENERGIJOM (sublimacija nagona)

    • PERCEPCIJA, MIŠLJENJE, UČENJE, INTELIGENCIJA, INTUICIJA, JEZIK, MOTILITET


    Sekundarno autonomne funkcije ega

    SEKUNDARNO AUTONOMNE FUNKCIJE EGA

    • posljedica su djelovanja mehanizama obrane prema idu

    • s vremenom postaju autonomne

    • npr. “brižnost” kao reaktivna formacija “želje za destrukcijom” tijekom prvih godina života


    Mehanizmi obrane ego funkcija

    MEHANIZMI OBRANE-ego funkcija

    • integralni dio psihičke strukture svakog čovjeka, nesvjesna funkcija

    • ZAJEDNIČKI SUPSTRAT svih M.O.

      • promijeniti odnos suprotstavljenih snaga u konfliktu EGO – NAGONI

        (intrapsihički konflikt)

      • onemogućiti direktno nagonsko zadovoljenje

      • SIGNALNA ANKSIOZNOST

      • zahtjevaju ulaganje energije


    Introjekcija

    Introjekcija

    • ponavljanje u obrambene i regresivne svrhe u odrasle osobe procesa koji se javlja tijekom razvoja

      UNOŠENJE U PSIHIČKI APARAT

      SVE VEĆA I VEĆA KOLIČINA

      VANJSKOG SVIJETA

      (mentalne predodžbe)

    • žalovanje, depresija


    Identifikacija

    Identifikacija

    • složen proces u egu tijekom kojeg se mijenja predodžba o sebi u odnosu na vanjski svijet

    • imitacija je dio identifikacije

    • modeli identifikacije:

      • realni objekti

      • obilježja realnih objekata

      • vrijednosti grupne kulture


    Projekcija

    Projekcija

    • važan mehanizam tijekom razvoja

    • međusobno u interakciji sa introjekcijom

    • projiciraju se IDEJE, ŽELJE, PSIHIČKE REPREZENTACIJE INTROJICIRANIH OBJEKATA (cijeli ili njihovi dijelovi)

    • premještanje u vanjski prostor, u vanjske objekte

    • OPASNOST KOJA SADA NA TAJ NAČIN DOLAZI IZVANA SE BOLJE KONTROLIRA

    • praznovjerje, predrasude, ljubomora

    • psihopatologija (fobija, paranoja)


    Projektivna identifikacija

    Projektivna identifikacija

    • razvojni oblik neverbalne komunikacije majka - dijete

    • povezana s mehanizmom RASCJEPA “+ / -” reprezentacije selfa

    • PROJEKCIJA “-” dijelova selfa/ reprezentacije objekta u vanjski objekt ---- KONTROLA VANJSKOG OBJEKTA (proganjajući) vanjski objekt osjeća sekao dio selfa


    Cijepanje rascjep

    Cijepanje - rascjep

    • tijekom razvoja rano ego ovim mehanizmom drži odvojene introjicirane dobre i loše objekte

      “LOŠI” OBJEKTI / “DOBRI “OBJEKTI

    • dobri se objekti potpuno introjiciraju, a loši se projiciraju

    • sastavni dio projektivne identifikacije

    • m.o. kod graničnog poremećaja ličnosti


    Negacija

    Negacija

    • Negirati znači odstraniti iz svijesti nešto neprihvatljivo.

    • Uklanjanje remeteće psihičke reprezentacije NEGIRAJUĆI pravu stvarnost opažanja koja je vezana uz tu reprezentaciju (negativna halucinacija).

    • m.o. kod psihotičnog poremećaja

    • negacija u snu, u maštanju


    Potiskivanje

    Potiskivanje

    • osnovna obrana i primjenjuje se i onda kada ego koristi i druge mehanizme obrane

    • nastaje iz negacije

    • glavni m.o. i u zdravih ljudi i onih s neurotskim poremećajima

    • globalni m.o. koji zahtjeva veliki utrošak energije u rješavanju anksiogenih situacija – zahtjeva kontrainvesticije da se potisnuto ne bi vratilo u svijest


    Teorija potiskivanja freud

    Teorija potiskivanja (Freud)

    • Proces koji nastoji potisnuti i zadržati izvan svijesti misli, osjećanja ili psihičke reprezentacije pod zabranama superega.

    • To je način stvaranja nesvjesnog.

    • Potisnuta psihička reprezentacija u pokušaju izbjegavanja zabrane traži zadovoljenje na simboličan način u formi neurotskog simptoma.

    • Sudjeluje u razvoju potiskujući infantilne seksualne potrebe i težnje.


    Teorija potiskivanja nastavak

    Teorija potiskivanja - nastavak

    • KOCEPT POTISKIVANJA

      temelji se na

      KONCEPTU PSIHIČKOG KONFLIKTA

      ( proizlazi iz antagonizma psihičkih instanci u strukturi psihičkog aparata)


    Potiskivanje nastavak

    Potiskivanjenastavak

    • PRIMARNO – prapotiskivanje psihičkih reprezentacija zabranjenih nagona

    • SEKUNDARNO – potiskivanje onog što je već bilo doživljeno na svjesnom nivou


    Potiskivanje jedinke i vrste

    POTISKIVANJE jedinke i vrste

    • POTISKIVANJE (jedinka) – dezinvesticija određenih erogenih područja i interesa povezanih s tim područjima u korist novih područja i zanimanja

    • dezinvesticija analnosti ima prvenstvenu ulogu u stvaranju potiskivanja

    • POTISKIVANJE (vrsta) odnosi se na stjecanje vertikalnog držanja čovjeka; analna erotika prva potpada pod potiskivanje koje otvara PUT U CIVILIZACIJU


    Potiskivanje1

    Potiskivanje

    • odnosi se samo na psihičke reprezentacije zabranjenih poriva uz prethodnu energetsku dezinvesticiju anksiogenih reprezentacija putem predsvjesnog

    • kontrainvesticija raspoložive nagonske energije u druge dopuštene psihičke reprezentacije (kontrafobični objekt)


    Regresija

    Regresija

    • mehanizam obrane

    • ponovna manifestacija

      • psihičkih funkcija

      • oblika ponašanja

        (karakterističnih za ranije faze

        razvoja ličnosti)

      • vezana spojmom FIKSACIJE s kojim se međusobno dopunjuje

      • STRES –REGRESIVNO PONAŠANJE (aktivacija razvojnih fiksacija zbog

        pretjerane frustracije i /ili zadovoljenja

      • “PRIVREMENA REGRESIJA” - san, odmor, seksualni odnos


    Sublimacija

    Sublimacija

    • uspješan i zreli mehanizam obrane

    • Definicija:

      • niz premještanja pri čemu se odbacuje rani model zadovoljavanja nagonskih poriva putem novih socijalno prihvatljivih aktivnosti – DJELOMIČNO ZADOVOLJENJE NAGONSKOG PORIVA


    Sublimacija nastavak

    Sublimacija- nastavak

    • “osujećene agresivne i seksualne psihičke reprezentacije”- dobivaju zadovoljenje time što se upućuju ka socijalno prihvatljivim ciljevima

    • jedina norma definirana u odnosu na socijalne norme

    • razlikuje se od neurotskih obrana deseksualizacijom libida i odvajanjem agresije od agresivnih atributa (NEUTRALNA ENERGIJA)

    • SUBLIMACIJA PREGENITALNIH NAGONSKIH PORIVA


    Racionalizacija intelektualizacija

    Racionalizacija, intelektualizacija

    • mehanizmi obrane

    • naknadno pronalaženjeopravdanja u vanjskom svijetu za vlastite misli, osjećaje, akcije, a koji su strani za ego

    • premještanje konflikta u II. psihički proces


    Reaktivna formacija

    Reaktivna formacija

    • mehanizam obrane

    • odustajanje od neprihvatljivog ponašanja i prihvaćanje prihvatljivog ponašanja

      • PRLJAVO – ČISTO

      • OKRUTNO – UMILJATO

      • razvija se u analnoj fazi razvoja

      • opsesivno kopulzivni poremećaj

      • adolescentna razvojna faza


    Premje tanje pomak pomjeranje

    Premještanje(pomak, pomjeranje)

    • potiskivanje negativnog osjećaja u odnosu na objekt koji ga je izazvao, a vezuje se uz drugi objekt

      (npr. strah od roditelja na autoritet van obitelji

    • koristi se u fobičnom poremećaju


    Okretanje protiv sebe

    Okretanje protiv sebe

    • specifični oblik premještanja

      • pri čemu se impulsi, fantazmi primarno usmjereni protiv objekta okreću se prema samoj osobi, ali bez promjene karakteristika i cilja istih


    Izolacija

    Izolacija

    • mehanizam obrane

    • potiskivanje osjećaja vezanih uz neku želju, fantaziju, iskustvo

      • npr. govoriti o realnom traumatskom događaju bez emocija


    Poni tenje

    Poništenje

    • mehanizam obrane

    • pokušaj da se nekom radnjom neutralizira, poništi učinak djelovanja zamišljene opsesivne misli koja u osnovi ima seksualno ili agresivno porijeklo

      - opsesivno kompulsivni poremećaj


    Acting out

    Acting - out

    • izravno izražavanje nesvjesne želje ili nagona da bi se izbjeglo postati svjesnim osjećaja koji ih prati (neugoda, bol)


    Superego

    SUPEREGO

    • Treća komponenta tripartitnog strukturalnog modela psihičkog aparata.

    • većim dijelom je “NESVJESNO”

    • MORALNA SVJESNOST LIČNOSTI

    • KOMPLEKSAN SUSTAV

      • internaliziranih IDEALA I VRIJEDNOSTI od strane roditelja

      • zasniva se na STRAHU OD SAVJESTI


    Superego nastavak

    Superegonastavak

    • osigurava STALNOST

      • PONAŠANJA, RAZMIŠLJANJA, OSJEĆAJA

      • Superego čini usporedbe s očekivanim standardima ponašanja i daje

        • PRISTANAK

          ili

        • NEPRISTANAK


    Superego nastavak1

    Superegonastavak

    • Subinstance:

      • EGO-IDEAL

        - Što pojedinac treba raditi sukladno internaliziranim standardima i vrijednostima?

      • PUNITIVNI SUPEREGO

        - Što pojedinac ne treba činiti

        sukladno internaliziranim

        standardima i vrijednostima?


    Razvoj superega

    RAZVOJ SUPEREGA

    • nije dato rođenjem, već se postepeno razvija

    • filogenetski i ontogenetski mlađe od ega

    • superegu prethodi djelovanje VANJSKE SILE – AUTORITET RODITELJA (ljubav – fristracija)

    • PRETEČA S.E. je EDIPOV KONFLIKT= strah od gubitka roditelja


    Razvoj superega nastavak

    Razvoj supereganastavak

    • prvi znaci superega pojavljuju se od 6. godine (jezgra se formira na kraju edipsje faze, a kasnije se nadopunjuje i modificira pod utjecajem RODITELJA I DRUGIH NOSIOCA AUTORITETA):

      • DIJETE MOŽE INTROJICIRATI ZABRANE RODITELJA BEZ KAZNE (gubitka ljubavi ili nagrade)

      • FORMIRANJE SUPEREGA ovisi o (strog ili blag):

        • proces identifikacijetijekom ind. razvoja

        • faktor nasljeđa (arhaično nasljeđe

        • jačina nagona


    Razvoj superega nastavak1

    Razvoj supereganastavak

    • SUPEREGO nastaje introjekcijom autoriteta ovim redom:

    • očev autoritet

    • autoritet majke

    • autoriteti ostalih članova obitelji

    • autoriteti van obitelji

    • autoritet kulture

      • Dijete putem S.E. ostaje vezan za

        roditelje na jedan socijalizirani i

        sublimirani način

        (TRANSGENERACIJSKI EFEKT)


    Razvoj supergega nastavak

    Razvoj supergeganastavak

    • PORIJEKLO S.E: je u idu (id skriva u sebi bezbroj ego-egzistencija) –prema ortodoksnoj psihoanalitičkoj teoriji

    • ID i SUPEREGO pored svoje fundamentalne suprotnosti imaju veliku sličnost:

      • predstavljaju utjecaj PROŠLOSTI

        • ID – biološko nasljeđe

        • SUPEREGO – povijesno nasljeđe

        • EGO – aktualna realnost


    Funkcije superega

    FUNKCIJE SUPEREGA

    • SAVJEST I SAMOKRITIKA

    • REPREZENTIRANJE SVIH MORALNIH OGRANIČENJA

    • NOSILAC EGO-IDEALA S KOJIM SE EGO USPOREĐUJE

    • ADAPTACIJA NA REALNOST

    • POTISKIVANJE EGA “po nalogu S.E.”

    • FORMIRANJE KARAKTERNIH CRTA

    • ESTETSKO PROCJENJIVANJE

    • PRENOŠENJE ARHAIČNOG NASLJEĐA (TRANSGENERACIJSKI)


    Poreme aji superega

    POREMEĆAJI SUPEREGA

    • DEPRESIVNI AFEKTIVNI POREMEĆAJ –superego strog i rigidan

    • NEUROTSKI POREMEĆAJI . superego ima centralnu ulogu u nastajanju jer prisiljava ego na obranu od nagona bez obzira na posljedice

    • POREMEĆAJ LIČNOSTI, MANIČNI AFEKTIVNI POREMEĆAJ – superego pretjerano slabo


  • Login