Politika akademija Novo drutvo  2010.
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 31

Politička akademija “Novo društvo” – 2010. Program “Politička ekonomija za političare ” PowerPoint PPT Presentation


  • 50 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Politička akademija “Novo društvo” – 2010. Program “Politička ekonomija za političare ”. Rast, razvoj i globalna ekonomija. Kristijan Kotarski, Mag. pol FPZG. Supetar, 24. - 26. rujna 2010. UVOD.

Download Presentation

Politička akademija “Novo društvo” – 2010. Program “Politička ekonomija za političare ”

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

Politika akademija Novo drutvo 2010.

Program Politika ekonomija za politiare

Rast, razvoj i globalna ekonomija

Kristijan Kotarski, Mag. pol

FPZG

Supetar, 24. - 26. rujna 2010.


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

UVOD

  • Usprkos tome to meunarodni odnosi i meunarodna trgovina postoje stoljeima, teorija meunarodnog razvoja kao zaseban korpus ideja na scenu je stupila tek u prolom stoljeu

  • este su tvrdnje da su teorija i praksa razvoja tehnokratski oblikovane pod utjecajem prevladavajue modernistike (bihevioralne) paradigme nakon Drugog svjetskog rata

  • Kroz veinu 20. stoljea korpus ideja obuhvaao je: politiki i ekonomski liberalizam s naglaskom na slobodna trita, socijalnu evoluciju u hijerarhijski ustrojenoj okolini, marksistike kritike klasnog drutva i imperijalizma, antikolonijalizam i pravo na samoodreenje

  • Kristalizacija pojma meunarodni ili globalni razvoj poinje tek nakon Drugog svjetskog rata kao reakcija na potrebu obnove i izgradnje poslijeratnog svijeta, poetak Hladnog rata i transformaciju kolonijalizma u globalizaciju koja se manifestira slobodnijim protokom kapitala, roba i usluga (izgradnja brettonwoodskih institucija)


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • Ekonomski rast predstavlja porast u outputu neke ekonomije, ali on nije dovoljan za poboljanje ivotnog standarda stanovnitva jer je vana i kvaliteta, a ne samo kvantiteta

  • Ekonomski razvoj moe se pratiti preko UNDP-a koji objavljuje HDI (indeks ljudskog razvoja) koji agregira stopu pismenosti, oekivanu ivotnu dob i dohodak prema paritetu kupovne moi

  • Dva suprotstavljena pristupa razvoju su misionarski model i Oxfam model

  • Prvi model transplantira obrasce razvijenih zemalja u zemlje u razvoju i podloan je problemima (eljezni trokut kod isporuke amerike pomoi u itu i sluaj Turkana

  • Drugi model rekonceptualizira razvojnu pomo i fokusira se na dugoroni razvoj koji poiva na bottom-up pristupu


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • Iako i danas nema univerzalno prihvaene definicije meunarodnog ili globalnog razvoja on se najee koristi u holistikom i interdisciplinarnom kontekstu ljudskog razvoja pod ime se primarno podrazumijeva kvaliteta ivota (meunarodna pomo, okoli, ljudska prava, ekonomija, zdravstvo, obrazovanje, infrastruktura i ravnopravnost spolova)

  • Ekonomski razvoj odnosi se na kombinirane procese kapitalne akumulacije, rastueg BDP per capita, podizanje razine vjetina koju posjeduje stanovnitvo, transfer tehnologije te ostale povezane ekonomske i socijalne promjene

  • Centralni koncept razvoja je akumulacija kapitala koja pomie granicu proizvodnih mogunosti

  • Niske razine dohotka spreavaju tednju i ulaganja, usporavaju rast (akumulaciju) kapitala i onemoguavaju rast produktivnosti


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • Ekonomski rast predstavlja porast u outputu neke ekonomije, ali on nije dovoljan za poboljanje ivotnog standarda stanovnitva jer je vana i kvaliteta, a ne samo kvantiteta

  • Ekonomski rast moe biti praen poveanjem nezaposlenosti, nejednakosti u raspodjeli dohotka, obespravljivanjem radnitva, iskljuiv i neukorijenjen u kulturnu sredinu ekonomija kapanja (trickle-down economics) pokazala je svoje nedostatke u razvijenim i zemljama u razvoju ukoliko se nisu implementirale reforme koje su jaale vjetine, samopouzdanje i razinu osvjetenosti lokalne zajednice


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

TEORIJE MEUNARODNOG RAZVOJA/ POVIJEST RAZVOJA OD 1945. - 1980.

  • Nakon Drugog svjetskog rata elja dekoloniziranih zemalja za samostalnim putem bila je sve izrazitija pa su na temelju takvog slijeda dogaaja nastala dva razliita gledita spram prepreka na putu prema razvoju: 1. Modernizacijska teorija 2. Strukturalistika teorija

  • Strukturalistika teorija (teorija ovisnosti) je razvijena 1950-ih na temelju analize trgovine izmeu Sjevera i Juga koju je izradila UN-ova Ekonomska Komisija za Latinsku Ameriku pod vodstvom Ralfa Prebischa te su osnovne prepreke identificirane u kolonijalnoj prolosti i razlikama u strukturi proizvodnje i razmjene Sjevera i Juga

  • Prebisch-Singerova teza predvia konzistentnu dugoronu tendenciju opadanja cijene primarnih proizvoda uz paralelno poskupljenje industrijskih proizvoda, jer cijene sirovina rastu sporije iz dva razloga:

1. Intenzivna konkurencija izmeu proizvoaa primarnih proizvoda

2. S porastom dohotka smanjuje se potranja primarnih dobara (Engelov zakon)


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • S vremenom je prema vienju teoretiara ovisnosti Jug morao trati da bi stajao na mjestu pa se jaz izmeu Sjevera i Juga sve vie poveavao

  • Pristae teorije ukazuju na nunost reforme postojeeg sustava te bi razvoj zahtijevao orijentaciju spram proizvodnje industrijskih dobara i smanjivanje ovisnosti o trgovini sa Sjeverom

  • Bivi brazilski predsjednik Fernando Henrique Cardoso naveo je nekoliko zajednikih toaka razliitim strukturalistikim pristupima:

1. Financijska i tehnoloka penetracija zemalja na periferiji i polu-periferiji od strane razvijenih kapitalistikih centara


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

2. Nastanak neuravnoteene ekonomske strukture unutar zemalja na periferiji i polu-periferiji kao i u odnosu njih i samih centara

3. Ogranienje samo-induciranog i odrivog rasta na periferiji

4. Uspostava pojedinih oblika klasnih odnosa kao zapreke ekonomskom rastu i razvoju

  • Drava bi prema miljenju autora poput Franka (1971.), Wallersteina (1975.), Amin (1976.), Baran (1976.) trebala biti katalizator promjene s ciljem podravanja politike supstitucije uvoza


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • Modernizacijska teorija razvijena je u SAD-u 1950-ih u kontekstu ideolokog sukoba izmeu dvije supersile te je bazirana na biheviorizmu, vjerovanju da znanstveno ispitivanje moe odrediti sastojke uspjenog razvoja Sjevera koje je mogue primijeniti na Jugu

  • Identificirala je linearan put prema razvoj, od tradicionalnog (agrarnog) prema modernom (industrijskom) drutvu s glavnom idejom da se ekonomski rast odvija u fazama

  • Prepreke ekonomskog razvoju identificirane su u domaim faktorima: administrativna neefikasnost, slabi pravni sistemi, nedovoljna mobilizacija ekonomskih resursa


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • Modernizacijska teorija tei usvajanju institucija i politika koje su zapadne zemlje dovele do postojeeg stupnja razvoja (privatno vlasnitvo, potivanje i provedba ugovornih obveza na temelju djelovanja efikasnog pravosua, pravo intelektualnog vlasnitva, nezavisne sredinje banke, poreza na dohodak itd.)

  • Pristae ove teorije smatraju da imperijalne strukture i kolonijalna prolost ne igraju gotovo nikakvu ulogu stvaranju uvjeta za ekonomski rast

  • Stoga rjeenja treba traiti u domaim nastojanjima za provoenjem reformi koje bi naile na dobar odjek kod investitorske zajednice ekonomski rast temeljen na izvozu


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

POLITIKA RAZVOJA OD 1980-ih

  • Ako je do poetka 1980-ih drava dominirala koordinacijom razvojnih projekata u zemljama u razvoju od 1980-ih na djelu je afirmacija trinih ideja

  • Potreba zemalja Juga za financiranjem osnovnih potreba bila je toliko izraena da su kreditori mogli bez previe otpora nametnuti neoliberalne ideje dok je pregovaraka mo zemalja u razvoju bila gotovo ravna nuli

  • G-7 je odluio da MMF dobije ekskluzivnu ulogu prilikom upravljanja nad dugovima zemalja Juga, a Svjetska banka je dobila ekskluzivnu ulogu u koncipiranju razvojne politike


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • Zamisao se temeljila na pretpostavci da zemlje u razvoju pate od nelikvidnosti koja moe prerasti u nesolventnost pa stoga moraju provesti strukturne reforme koje su ukljuivale privatizaciju, liberalizaciju i deregulaciju

  • Nakon pada Berlinskog zida ove dvije financijske institucije percipirane su kao iskljuivi vlasnici znanja o ekonomskom razvoju, pa je znaenje strukturnih faktora znatno smanjena

  • Neoliberalne politike nale su svoj odjek u Washingtonskom konsenzusu (WC) koji se temelji na uvjerenju da je globalna ekonomska integracija putem slobodne trgovine najefektivniji nain za promicanje rasta i da e on preliti na sve drutvene skupine


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • Cilj se odnosio na stvaranje ekonomskog konteksta koji bi omoguio ekonomski rast, a to prema miljenju WC-a ne bi bilo mogue bez stabilizacije cijena i smanjivanja javne potronje, smanjenja koliine novca u opticaju manjom potronjom i poveanjem kamatnih stopa, strukturnih reformi (privatizacija, liberalizacija trgovine, financija i ulaganja), ekonomskog rasta temeljenog na izvozu koji je mogu zbog priljeva stranog kapitala i transfera tehnologije i dobrog upravljanja (good governance) uz veliki naglasak na vladavini prava i zatiti vlasnikih prava

  • Dunika kriza 1980-ih omoguila je MMF i Svjetskoj banci uspostavu laboratorija strukturnih reformi u svim pogoenim zemljama i nametanje univerzalnog modela reformi svim zemljama suoenima s problemom duga, ali njihovi problemi nisu bili isti


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • Zemlje Latinske Amerike imale su visoke stope inflacije, niske stope tednje i deficite tekueg rauna bilance plaanja dok zemlje jugoistone Azije nisu imale takvih problema

  • Afrike zemlje imale su dugove prema vjerovnicima javnog sektora (na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi), dok su latinoamerike zemlje imale dugove prema privatnim bankama

  • Krajem 1980-ih poele su se javljati prve sumnje da neoliberalni model ne donosi obeani ekonomski rast te da je tetan u socijalnom i ekonomskom smislu

  • Svjetske financijske institucije odgovorile su na kriticizam ogranienom podrkom za programe poput mikro-kredita i stvaranjem mree socijalne sigurnosti


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • I dok su MMF i Svjetska banka donekle modificirale svoje pozicije, ishod Urugvajske runde pregovora reflektirao je interese najbogatijih zemalja za koje su zatita intelektualnog vlasnitva i trgovina uslugama

  • U to vrijeme najuoljivija je privatizacija globalnog upravljanja (korporativni interesi krili su se iza plata javnog upravljanja)

  • Npr. korporativno sponzorstvo raznim konferencijama UN-a poput United Nations Conference on Environment and Development, koja je dala zeleno svjetlo samoregulaciji transnacionalnih korporacija, korporativno oblikovanje agende u sklopu WTO-a vidljivo u zatiti prava intelektualnog vlasnitva i proliferaciji bilateralnih trgovinskih aranmana

  • Krajem 1990-ih postalo je evidentno da politika Washingtonskog konsenzusa nije odriva i da vie ne vrijedi argument o prekratkom vremenu njegove primjene te da raste nejednakost unutar i izmeu zemalja


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

1. Ekonomski rast bio je nii nego to se oekivalo, a ujedno je bio i nie kvalitete (ekoloke katastrofe i sl.) u Africi dohodak per capita konstantno opada

2. Zaduenost situacija se dodatno pogorala porastom nominalnog iznosa duga u odnosu na prihode od izvoza

  • Ukupan dug zemalja u razvoju poveao se s 1.3 na 2.2 bilijuna dolara godinje, dok je udio iznosa potrebnog za godinje saniranje dunikih obaveza u ukupnim prihodima od izvoza porastao s 19.6 na 22.3% (od 1991. do 1999.)

3. Ukupan dug zemalja u razvoju poveao se s 1.3 na 2.2 bilijuna dolara godinje, dok je udio iznosa potrebnog za godinje saniranje dunikih obaveza u ukupnim prihodima od izvoza porastao s 19.6 na 22.3% (od 1991. do 1999.)


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

4. Slubena pomo i donori kvaliteta, kvantiteta i distribucija pomoi bila je razoaravajua

  • Sredinom 1990-ih transferi radnika na privremenom radu u inozemstvu premaili su slubenu pomo zemljama u razvoju

  • Usprkos obeanju iz 1969. sredinom 1990-ih udio pomoi za zemlje u razvoju u BNP-u razvijenih zemalja smanjio se s 0.33 na 0.22%

  • U smislu kvalitete pomo je esto bila vezana uz kupovinu dobara i usluga razvijenih zemalja, pa je 1997. tehnika suradnja inila 40% bilateralne slubene pomoi

  • Oprostom duga smanjila se slubena pomo zemljama u razvoju, a poveanje nakon 2001. godine treba gledati u sklopu rata protiv terorizma


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

5. Izravna strana ulaganja iako se udio Juga poveao od 1990-ih i narastao od 18% 1990. na 28% 2001. godine, kvaliteta tih ulaganja bila je razoaravajua (non-tradable sektor)

  • Slubena pomo 2002. iznosila je 56 milijardi $, a izravna strana ulaganja 240 milijardi $

  • Koncentracija izravnih stranih ulaganja - 49 zemalja Juga primilo je samo 2% izravnih stranih ulaganja namijenjenih Jugu ili 0.5% globalni izravnih stranih ulaganja

  • Izravna strana ulaganja pored toga su malo doprinosila stvaranju kapitala u zemljama Juga

  • Kvaliteta moe biti upitna, ako se uzmu npr. loi radni uvjeti za 43 milijuna radnika u azijskim zonama namijenjenima izvozu


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

6. Privatni tokovi kapitala najee se radilo o porfolio investicijama s kratkoronom perspektivom i visokim stupnjem volatilnosti (Azijska financijska kriza)

Izvor: Ravenhill, 2007


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

Post-washingtonski konsenzus

  • Kao reakcija na uestale kritike washingtonskog konsenzusa rodio se post-washingtonski konsenzus (PWC) koji se za razliku od svog prethodnika ne fokusira iskljuivo na ekonomski rast, ve i na ravnomjernu raspodjelu njegovih dobiti

  • PWC ne koristi univerzalni model, ve propagira razvoj nacionalno usmjerenih strategija u ijoj izradi treba sudjelovati civilno drutvo

  • Uvjeti vezani uz zajmove trebaju biti nakalemljeni na procese, a ne politike, te se poseban naglasak stavlja na upravljanje procesom i njegove aktere


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

  • PWC naglaava partnerstvo izmeu donatora i primatelja, a to se reflektira u National Poverty Reduction Strategy Paper (PRSP) premda se deklarira partnerstvo meunarodne financijske institucije i dalje mogu nametnuti uvjete

  • Npr. PRSP za Nikaragvu je prije bio dostupan u Washingtonu nego u Managui intelektualna hegemonija meunarodnih financijskih institucija i dalje utjee na policy-debate i nain definiranja razvojnih problema

  • Dakle, upravljanje i vlasnitvo nad njom ne nalazi se u zemljama u razvoju, ve u Washingtonu


Politi ka akademija novo dru tvo 2010 program politi ka ekonomija za politi are

PREDUVJETI ZA RAZVOJ

1. Ukljuivanje zemalja Juga u procese odluivanja na globalnoj razini i jaanje njihovih resursa (pravnih i tehnikih) s ciljem efektivnog zastupanja njihovih interesa

2. Otvaranje trita razvijenih zemalja zemljama u razvoju i ukidanje protekcionistikih praksi razvijenih

3. Otpis duga za najsiromanije

4. Ekonomski rast ije koristi se ravnomjerno raspodjeljuju

5. Meunarodna pomo koja podrava kvalitetne projekte s ciljem smanjenja siromatva


  • Login