Dr. sc. Anđelko Milardović

1. Dr. sc. Anđelko Milardović Digitalna demokracija u doba globalizacije Hrvatski studiji Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Zagreb, 6. 3. 2007.

2. Struktura predavanja • Pojam i određenje • Razvoj digitalne demokracije • Obilježja digitalne demokracije • Kamo ide digitalna demokracija? • Digitalna demokracija i novi akteri • Mrežne piramide – hijerarhije moći • Mreže globalnoga civilnoga društva • Teledemokracija • Pornografija na Internetu – regulacija i nadzor

3. Pojam i određenje • Digitalna demokracija je model demokracije koji se temelji na globalizmu kao novoj društvenoj paradigmi • Njeno je oblikovanje omogućio razvoj informatičke, digitalne tehnologije • Okvir digitalne demokracije je mreža (umreženi svijet) • Digitalna demokracija se definira kao virtualni oblik politike koji utječe na političke procese (demokracija na dugme) • To je elektronski oblik vladavine i artikulacije različitih interesa Drugi nazivi koji se koriste u politološkoj literaturi: • elektronska demokracija, • teledemokracija • demokracija digitalnog doba • cyber-demokracija • demokracija on-line

4. Razvoj digitalne demokracije • Bitan čimbenik: razvoj Interneta – međunarodne računalne mreže (1969., vojni sektor, SAD) • www – danas preko 1000 miljuna stranica • Druga strana medalje: • Samo 1 od 20 ljudi je ‘umreženo’ • 60% korisnika Interneta živi na području Sjeverne Amerike • U Africi postoji tek 14 milijuna telefonskih linija (< nego na Manhattanu) > 1 mlrd

5. Obilježja digitalne demokracije • Računalna mreža je globalizirala komunikaciju – svijet kao globalno selo (McLuhan) • Informatička tehnologija je: • omogućila globalizaciju informacija i komunikacija • bitno utjecala na promjenu nacionalne i globalne politike • promijenila karakter demokracije, koja se razvija kao transnacionalna globalna digitalna demokracija 21. stoljeća (nije više vezana uz nacionalnu državu) • Digitalna demokracija – označava proširenje političke participacije umreženih građana tj. proširivanje: • komunikacijskog polja utjecanja na vlast • prijenosa stavova, mišljenja • razvoja modela izravne demokracije • participacije na globalnoj razini • utjecanja na procese na međunarodnoj političkoj sceni

6. Obilježja digitalne demokracije • Nove tehnologije nude one-to-many i each-to- all multimedijalne komunikacije, dajući korisniku pristup svim vrstama informacijskih usluga, npr.: • u obrazovanju – predavanja na daljinu, interaktivno učenje, simulacije, istraživanja • za široki spektar komercijalnih transakcija – kupnju iz kuće, kućno bankarstvo i sl. • za diskusije interesnih grupa – svatko može stupiti u razgovor o gotovo svakoj temi u svako vrijeme, stvarajući time sredstvo za slobodu govora i građansku akciju • za burzovna izvješća, red letenja, vremenske mape, kalendare zbivanja, knjižnice, vladine dokumente, itd, itd… • ‘Pristup’ u novom ‘informacijskom poretku’ je jedno od najvažnijih i prijepornih političkih pitanja

7. Kamo ide digitalna demokracija? • Problem: Kako se može osigurati provođenje demokratskih načela u cyberspaceu osim pritiskanja DA/NE tipke na daljinskom upravljaču? • Potencijali digitalne demokracije: • Uključivanje većeg broja građana, aktivizam • Sudjelovanje u nacionalnim plebiscitima, referendumima, inicijativama • Provođenje izbora, iskazivanje glasova • Opasnosti digitalne demokracije: • Lišavanje prava glasa za najugroženije, siromašnije (nemaju pristup informaciji) • Povećavanje jaza između ‘informacijski siromašnih i bogatih’ • Novo demokratsko okruženje može ugroziti demokratsku raspravu (‘Ako je politika umijeće pregovaranja, brzina za politiku znači smrt…’, Taylor & Saarinen) • Stoga se postavljaju zahtjevi za osnovnim načelima građanskih prava i odgovornosti koji trebaju biti pripisani cyberspaceu

8. Digitalna demokracija i novi akteri • Brze promjene komunikacijskih i informacijskih tehnologija sa sobom nose dramatične transformacije društva • Iako se informacijskim tehnologijama koristi sve šira javnost - samo rijetki imaju stvaran nadzor nad tehnologijama • Čini se da se ključne odluke vezane za tehnologije donose donose gotovo anonimno

9. Mrežne piramide – hijerarhije moći • Prema A. Bard & J. Soederqvist ‘Netokracija’ • Netokracija– mrežna elita • Oni nadziru znanje, ali u konačnici ostvaruju financijske profite (prodaja informacija) • Stare vrijednosti (novac, titule) nestaju – POZORNOST je najvažnija vrijednost • Politika je prisiljena prilagoditi se medijskoj dramaturgiji i postati pogodna za zabavljanje kako bi uopće mogla privući pozornost • Virtualno društvo se oblikuje oko dugih nizova mrežnih piramida, hijerarhija moći • Netokrati polažu pravo na najbolje mreže u kojima su koncentrirani moć i status • Novi zahtjevi za netokratski status – znanje, veze, pregled, vizija • U netokratskoj mreži – informacija ima malu vrijednost; prava vrijednost leži u mogućnosti izbjegavanja nepotrebnih informacija

10. Mrežne piramide –hijerarhije moći • Što je mreža privlačnija, to više ljudi želi postati njenim članovima • Što mreža bude bolje kotirala na ljestvici moći, postavljat će sve zahtjevnije uvjete svojim članovima, a bedemi oko nje će postajati sve veći i snažniji • Načelo mrežne piramide – decentralizacija moći (promjenljiva, nestalna, fluidna, mobilna savezništva) • Najviša mreža u piramidi je globalni meta-kustosijat (najjača ustanova netokratskog društva) – ekvivalent globalnoj vladi u informacijskom društvu • Diskusije unutar najviših mreža bit će zaštićene od bilo kakvog nadzora, i svoje izvorište neće trebati temeljiti na bilo kakvom obliku demokratski izabranih odluka

11. Mreže globalnoga civilnoga društva • Globalno civilno društvo – transnacionalno organizirane političke mreže i interesne skupine koje su uglavnom autonomne spram nadzora svojih država • Stvara se gusta mreža aktivnosti društvenih i interesnih skupina preko teritorijalno-političkih granica • Razvoj kompjutorskih mreža donio je procvat transnacionalnih društvenih pokreta, koji su stvorili neteritorijalno utemeljene veze što se opiru organizaciji političke vlasti u modernome svijetu • Novi hipermediji ne stvaraju te nove društvene pokrete, ali stvaraju okruženje u kojem takve aktivnosti bujaju • Globalno civilno društvo – heterogeno (zaštita okoliša, ljudskih prava, pokreti homoseksualaca, branitelji prava žena, djece, životinja, potrošača, invalida…) • Njihova specifičnost – zaobilaze tradicionalne političke strukture i suverene granice kako bi rješavali međunarodna pitanja

12. Mreže globalnoga civilnoga društva • Kompjutorske mreže su okosnica komunikacije transnacionalnih društvenih pokreta (premda se služe i drugim medijima) • U transnacionalne društvene snage spada i prekogranični kriminal (pornografije, terorističke aktivnosti, pranje nova, neonacistički pokreti) čije je djelovanje također procvalo s razvojem informacijskih tehnologija • Zaključak: mreže globalnog civilnog društva sve višedovode u pitanje prava što ih teritorijalne države polažu na legitimnu vlast

13. Teledemokracija • Teledemokracija = korištenje komunikacijske tehnologije u javnom donošenju odluka • 3 osnovne prednosti teledemokracije: • Nadilaženje prepreka veličine i raštrkanosti stanovništva, koje bi u protivnom onemogućile neposrednu demokraciju u modernoj državi • Smanjenje troškova sudjelovanja omogućavanje sudjelovanja većem broju građana • Povećavanje nepristranosti u javnom donošenju odluka • Moguće metode primjene (primjer - Kanada): • Uporaba kabelske televizije i telefonske tehnologije kako bi se s biračima raspravila pojedina pitanja javne politike i odradili njihovi stavovi o tome • Korištenje telefonske tehnologije pojedinih članova parlamenta kako bi proveli istraživanje svojih izbornih tijela o političkim pitanjima • Uporaba Interneta među strankama i članovima parlamenta u komunikaciji s biračima • Uporaba telefonske tehnologije u procesu odabira vođa pojedinih stranaka • Uporaba Interneta za predstavljanje programa stranaka ili kandidata

14. Teledemokracija • Zaključci: • Broj sudionika u projektima teledemokracije je razmjerno nizak • Teledemokracija pridonosi boljem informiranju većeg broja birača o pitanjima javne politike nego tradicionalni načini političke komunikacije • Teledemokracija nije od posebne pomoći izabranim dužnosnicima u određivanju stavova javnog mnijenja o političkim pitanjima • Teledemokracija je prihvatljiva u određivanju snage uvjerenja o pojedinim pitanjima, jer će najzaineresiraniji građani vjerojatno biti i najzastupljeniji među sudionicima • Teledemokracija je sklona atomiziranju birača i stoga nije posebno prihvatljiva za kolektivno donošenje odluka i izgradnju konsenzusa

15. Pornografija na Internetu – regulacija i nadzor • Pornografija na Internetu – otvara nova pitanja, posebice regulacije nove informacijske i komunikacijske tehnologije • Osnovni problem: Kako društva spajaju slobodu izražavanja s promicanjem nove tehnologije? • Sporna pitanja: cenzura, privatnost, nadzor, sukob sudskih ovlasti • Glavno obilježje cyber-pornografije – mogućnost diseminacije ogromne količine pornografskih sadržaja unutar jednog nereguliranog područja s velikom međunarodnom publikom • Smanjeni troškovi – olakšano i objavljivanje i primanje sadržaja • Zasad Internet reguliraju poslužitelji na lokalnoj mikrorazini koji ograničavaju i cenzuriraju informacije • Problem: Internet je pretekao postojeća pravila i propise u području prava intelektualnog vlasništva, definicije opscenosti, zabrane objavljivanja i državne financijske mehanizme

16. Pornografija na Internetu – regulacija i nadzor • Moguća rješenja: samoregulacija i softwersko filtriranje , razvoj sustava za samoprocjenu • Minimalni zahtjevi za samoregulaciju Internet poslužitelja: • Ne smije sprečavati pružanje usluga na konkurentskoj osnovi • Samoregulacija bi trebala bi trebala poštovati temeljne slobode poput slobode izražavanja i privatnosti kupca, osim ako se otkrije neka nezakonita djelatnost • Potrebno uvesti hotline za pritužbe javnosti glede djelatnosti kupaca • Internet poslužitelji ne mogu biti odgovorni za sadržaj koji je ili nezakonit ili klevetnički • Poslužitelji bi trebali sudjelovati u javnoj osviještenosti i kampanjama za roditelje i nastavnike kako bi se pomoglo zaštiti djecu od eksplicitnog ili drugog štetnog sadržaja • Zaključak: • Savršena rješenja za nadzor pristupa nezakonitoj građi putem Interneta ne postoje • Najbolje rješenje je kombinacija regulative i dobrovoljnog djelovanja uz pomoć softwerskog blokiranja za zaštitu djece