Fašizam i nacionalsocijalizam

1. Prof. dr. sc. Anđelko Milardović Fašizam i nacionalsocijalizam Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Hrvatski studiji 18. prosinca 2007.

2. Struktura predavanja • Fašizam • Pojam • Pokret • Doktrina • Povijest • Praksa • Nacionalsocijalizam • Pojam i određenje • Doktrina • Ključni elementi nacističke ideologije • Povijest • Faktori koji su doprinijeli usponu nacionalsocijalizma • Fašizam i nacionalsocijalizam: sličnosti i razlike • Neonacizam – Radical Right Wing

3. Fašizam Fašizam • Pojam i određenje • Pokret • Povijest • Doktrina • Praksa

4. Pojam i određenje Fašizam • Oblik vladavine koji ističe naciju i rasu iznad pojedinca i koristi nasilje i moderne tehnike propagande i cenzure za prisilno potiskivanje političke opozicije • Podrijetlo riječi: od tal. fascio što znači savez (doslovno: snopovlje) • Kao ideologija je negativan – antiliberalan, antikomunistički, antidemokratski, antiegalitaran • Kao politički i ekonomski sustav u Italiji kombinirao je elemente korporativizma, totalitarizma, nacionalizma i antikomunizma • Na određen način je opozicija socijalizmu i komunizmu

5. Pokret Fašizam • Odnosi se na autoritarni politički pokret desne orijentacije koji je vladao Italijom od 1922. do 1943. godine pod vodstvom Benita Mussolinija • Članovi pokreta – crnokošuljaši (zbog crne uniforme) • Težili očuvanju postojećeg klasnog sustava kao temelja poželjne kulture • Pokret su činili mali kapitalisti, niži činovnici i srednje klase • Ali velika podrška i u ruralnim područjima, među seljacima, farmerima • Glavno obilježje: masovni pokreti koji napadaju organizacije radničke klase (sindikate) i lijevo orijentirane stranke

6. Povijest Fašizam • Mussolini utemeljio fašistički pokret 1919. na skupu u Milanu • 1921. fašisti su razvili program (Manifesto) koji je propagirao • Demokratsku republiku • Odvajanje crkve i države • Nacionalnu vojsku • Veće poreze na naslijeđeno bogatstvo • Razvoj zadruga • Fašizam je dijelom bio proizvod općeg osjećaja anksioznosti i straha srednje klase u poslijeratnoj Italiji izazvanih neizvjesnim promjenama u ekonomskoj, političkoj i kulturnoj sferi (posebno rast sindikata, širenje komunizma i jačanje radničke klase) • Fašizam se pojavio kao “treći put” između oslabljenog liberalizma i komunističke revolucije • 1921. - Fašistička stranka osvaja 35 mjesta u parlamentu, a već 1928. su isključivo fašistički predstavnici u parlamentu • Od 1935 – Italija pod međunarodnim sankcijama – zbližavanje s Njemačko (saveznici nacističke Njemačke u II. svjetskom ratu) • 1943. – Musollini svrgnut od kralja Viktora Emanuela i ubijen 1945. - kraj fašističkog režima Razvojem pokreta većina je ovih ideja napuštena

7. Doktrina Fašizam • Doktrinu fašizma napisao Giovanni Gentile (službeni filozof fašizma) • Ostali doprinosi: G. Sorel, Ch. Peguy, H. Lagardelle, S. Panunzio • Značajan utjecaj enciklike Rerum Novarum (kritika socijalističkog koncepta klasne borbe, zahtjev za jakom državom…) • Osnovna načela fašizma: • Država kao apsolut /država je po prirodi superiorna pojedincima (pojedinci postoje zbog države a ne obratno) • Svi resursi stvoreni sudjelovanjem pojedinaca u zajednici se promatraju kao dužnost pojedinaca da služe državi – entitetu značajnijem od zbroja svih njegovih dijelova • Stoga su sva privatna poduzeća državna poduzeća, a postojanje države je jedina dužnost pojedinca • Mussolini: “Sve u državi, ništa izvan države, ništa protiv države”

8. Praksa Fašizam • Primjeri: Mussolinijeva Italija, nacistička Njemačka, Franckova Španjolska • U praksi uključuje političko i ekonomsko djelovanje u ekonomskom smislu u političkom smislu oblik totalitarizma (kao i komunističke zemlje poput SSSR, Kine, Kube..) oblik korporativizma (intervencije države u tržište i korištenje državnog aparata za produbljivanje klasnih razlika)

9. Nacionalsocijalizam • Pojam i određenje • Povijest • Doktrina • Ključni elementi nacističke ideologije • Faktori koji su doprinijeli usponu nacionalsocijalizma

10. Pojam i određenje Nacionalsocijalizam • Pokušaj spajanja nacionalističke i socijalističke ideologije • Od pojave A. Hitlera 30-ih godina pojam nacionalsocijalizma gotovo uvijek podrazumijeva nacizam, posebice Nacističku partiju, kao i razne novije oblike poput neonacizma • Po nacionalsocijalizmu potrebe ljudi su prioritet (suprotno fašističkom uvjerenju da država ima primat) • Nacisti – vjeruju da je njemačka nacija i “arijevska rasa” superiorna drugim nacijama i rasama

11. Nacionalsocijalizam Povijest • 1919. Hitler se pridružuje maloj stranki Njemačkoj radničkoj partiji, a 1921. postaje njen vođa • Stranka mjenja ime u Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija (NSDAP/ Nacistička partija) • Nakon pokušaja puča u Munchenu 1923. Hitler završava u zatvoru gdje piše Mein Kampf • Već 1930 NSDAP druga najjača stranka u Njemačkoj • 1933. osvajaju većinu i ubrzo je zabranjen rad drugih stranaka • Adolf Hitler i njegova Nacistička partija na vlasti u Njemačkoj od 1933. – 1945. • U svojstvu "Führera", tj. vođe nacističke Njemačke (Treći Reich) Hitler se smatra za glavnog i odgovornog za Drugi svjetski rat i Holokaust • Uspostavljanje totalitarne diktature • Pod Hitlerom - etnički nacionalizam i rasizam ujedinjeni kroz ideologiju militarizma • Nakon rata – Nuremberško suđenje preživjelim nacistima za zlodjela protiv humanosti

12. Doktrina Nacionalsocijalizam • Mein Kampf(Moja borba), A. Hitler • Demokracija kao destabilizirajuća sila (daje moć u ruke etničkih manjina koje su slabe) • Velike nacije nastaju iz vojne moći, koja prirodno nastaje u racionalnoj civiliziranoj kulturi • Arijevska rasa – vrhunska rasa, superiorna svim ostalim • Najniže inferiorne rase (Untermensh) – Židovi, Romi (ljudi bez domovine- parazitske rase) • To je dalo temelj njihovom kasnijem masovnom istrebljenju (ako superiorna rasa treba životni prostor (Lebensraum) ima pravo iseliti (i istrijebiti) nižu rasu) • Protiv multikulturalizma u državi • Bitan cilj: ujedinjenje svih Nijemaca koji su “nepravedno raseljeni” po drugim državama • Ideološki temelji doktrini nacionalsocijalizma – romantizam 19. stoljeća (snaga, strast, tradicija, zajednica..), F. Nietzsche (nadčovjek)

13. Nacionalsocijalizam Ključni elementi nacističke ideologije • Nacionalsocijalistički program • Rasizam • Posebno antisemitizam (kulminirao u Holokaustu) • Formiranje “nad-rase” (Herrenrasse) • Antislavenstvo • Vjerovanje u superiornost bijele, njemačke, arijevske rase • Eutanazija i sterilizacija mentalno oboljelih i “nesposobnih” s ciljem “rasne higijene” • Antimarksizam, antikomunizam, antiboljševizam • Negiranje demokracije, s posljedicom nestanka političkih stranki, sindikata i slobodnih medija • Princip vođe – bezuvjetna vjera u vođu • Izraženo pokazivanje lokalne kulture • Socijalni darvinizam • Obrana krvi i tla (crvena i crna boja na nacističkoj zastavi) • Politika životnog prostora (Lebensraum) – stvaranje više prostora za Nijemce

14. Faktori koji su doprinijeli usponu nacionalsocijalizma Nacionalsocijalizam • Ekonomska kriza nakon I. svj. rata • Nedostatak orijentacije ljudi nakon sloma monarhije • Percepcija da postoji neproporcionalan broj Židova u njemačkim višim klasama • Percepcija Židova kao ratnih profitera • Pojava socijalizma i socijalističke retorike među njemačkom radničkom klasom • Poniženje Njemačke Versajskim ugovorom • Percepcija da su Židovi vođe socijalizma i komunizma • Mržnja/neprijateljstvo prema Židovima

15. Fašizam i nacizam: sličnosti i razlike • Sličnosti: • Korištenje sličnog stila propagande, uključujući vojne parade i uniforme i rimski pozdrav • Ekstremni nacionalizam • Vizija ponovnog rođenja vlastite “velike” nacije prema uzorima iz prošlosti • Totalitarni poredak • Osvajački rat • Razlike: • Rasizam je bio centralna točka nacizma ali ne u istoj mjeri i talijanskog fašizma • Antisemitizam – nije postojao izvorno u talijanskom fašizmu (usvojen na primjeru nacističke Njemačke)

16. Neonacizam • Radical Right Wing • Društveni ili politički pokreti koji nastoje obnoviti nacizam i fašizam nakon II. svj. Rata • Pokret karakterizira odanost idejama A.Hitlera i korištenje znakovlja nacističke Njemačke (svastika, uniforma..) • Snažni antisemitizam, rasizam i ksenofobija • Članovi: ljudi koje za (svoje) socijalne probleme okrivljavaju dezintegraciju nacionalnog jedinstva i kulture, multikulturalnost društva, imigrante, tzv. “urotu Židova”… • Neke neonacističke grupe djeluju koristeći nasilje, a mnoge negiraju postojanje Holokausta • Neonacistički pokreti se najčešće vežu uz Njemačkoj, ali registrirane neonacističke organizacije postoje i u Italiji, SAD-u, Velikoj Britaniji, Rusiji, skandinavskim zemljama, Francuskoj, Austriji, Australiji…