1 / 11

Svjetsko društvo rizika kao noćna mora globalizacije

Svjetsko društvo rizika kao noćna mora globalizacije. Dr. sc. Anđelko Milardović. Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike. Svjetsko društvo rizika.

Download Presentation

Svjetsko društvo rizika kao noćna mora globalizacije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Svjetsko društvo rizika kao noćna mora globalizacije Dr. sc. Anđelko Milardović Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike

  2. Svjetsko društvo rizika • Sociološki i politološki pomak u istraživanju društava druge moderne temelji se na orijentaciji k transnacionalnim društvenim i državnim premisama (U. Beck “Moć protiv moći”) • Stara analitička jedinica = društvo, nacija-država • Nova analitička jedinica = svjetsko društvo • Urlick Beck među prvima problematizira društvo rizika (Risikogesellschaft. Auf dem Weg in eine andere Moderne, 1986.), a zatim i svjetsko društvo rizika (WorldRisk Society, 1999.)

  3. Svjetsko društvo rizika • Teorijsko tumačenje društva rizika polazi od koncepta refleksivne modernizacije tj. samosučeljavanja s modernizacijom i posljedicama društva rizika • Takav koncept podrazumijevarizike isključivo kao posljedice proizvoda ljudskoga djelovanja • Sama se društvena produkcija može razumijeti kao produkcija rizika, jer svako djelovanje uključuje rizike, a poglavito ono motivirano modernizacijom svijeta života • Za društvo rizika vrijedi slabljenje insitucionalne kontrole ili slabljenje institucija koje mogu stvoriti zaštitne mehanizme osiguranja od svijeta rizika

  4. Svjetsko društvo rizika • Podrijetlo rizika u industrijskim društvima, kao i u postindustrijskim društvima, društvima znanja i umreženim društvima je dinamika inovacija • Tip društva se mijenja pratećim tehnologijama pa tako postmoderna društva i svjetsko društvo ne mogu biti zaobiđeni rizicima • Rizik više nije zatvoren u okvire nacionalne državnosti, tj. nije više lokalna, već globalna pojava, koja prijeti svima • Kako su se društva prve moderne uslijed institucionalne slabosti našla u nemogućnosti upravljanja rizicima, tako se i svjetsko društvo suočava s pitanjem upravljanja rizicima, pa se sve više zagovara koncept globalnoga upravljanja rizicima svjetskog društva rizika

  5. Svjetsko društvo rizika • Svjetsko društvo rizika objašnjava se kroz tri koncepta društva: • Koncept rata i terora • Iz volje za osvajanjem i dominacijom niču različiti rizici, jer usprkos tzv. upravljanju krizama stvari ipak izmiču kontroli • Unilateralna politika nekih država, nadasve SAD-a, koje ignoriraju princip multilaterilizma vodi ratu i rizicima (terorizam) • Koncept ekonomske globalizacije i neoliberalizma • Uništenje okoliša, korupcija, veliko socijalno raslojavanje, globalni organizirani kriminal, dominacija globalne oligarhije, nezaposlenost i raspad socijalno sigurnosnog sustava, urbano nasilje, etnički sukobi • Država i suverenost • Beck predlaže tip transnacionalnoga djelovanja orijentiranog na osiguranje svjetskoga društva i smanjivanja rizika • Međunarodna zaklada i savez protiv terorizma kao najvišeg društvenog rizika svjetskog društva rizika • Dijalog kultura i zajedničko djelovanje država

  6. Svjetsko društvo rizika • Rasprave i teorije o društvu rizika ukazale su na nemogućnost upravljanja/vladanja radi smanjene sposobnosti društvenih institucija za uspostavljanjem nadzora nad rizicima modernizacije • Stara teorija o nemogućnosti upravljanja – npr. nemogućnosti upravljanja politikom poreza i održivosti države blagostanja ili socijalne države (70-ih godina) • Nova teorija o nemogućnosti vladanja odnosi se na posljedice globalizacije i njezinih rizika • Npr. Eduard Grande – govori o globalizaciji kao novom tipu nemogućnosti upravljanja

  7. Svjetsko društvo rizika • Politika jednog dominantnog aktera transformira se u politiku više aktera upravljanja ili umnožavanja i umrežavanja institucija na globalnoj razini (globalizacija politike) • Na taj se način može zajamčiti minimum sigurnosti od globalnih izvora rizika (terorizam, bolesti, glad, prirodne katastrofe, ratovi, zloporaba tehnologijia, globalne klimatske promjene, nukelarne katastrofe, sukobi kultura) • U tom se smislu potencira koncept globalnog upravljanja (GlobalGovernance) svjetskim društvom rizika

  8. Svjetsko društvo rizika • Koncept globalnoga upravljanja naziva se i konceptom upravljanja bez neke tzv. svjetske vlade (Adil Najman, Michael Zürn, Joseph Stiglitz) • Radi se o novom modelu politike (J.Rosenau i E.O.Czempiel) • Međutim, ne radi se o svjetskoj državi, već zapravo o političkoj filozofiji na tragu Kantova nauka o “svjetskoj federaciji slobodnih republika s nužnim minimumom svjetske državnosti”

  9. Svjetsko društvo rizika • Globalno upravljanje u polju globalne politike podrazumijeva pluralizam igrača u kojem nacionalne države i dalje ostaju najjačim akterima, ali se samo transformiraju u novim uvjetima druge moderne • U konceptu globalnoga upravljanja/vladanja, naglasak je na pluralizaciji institucija koje se u međunarodnoj areni uključuju u smanjivanje opasnosti od svjetskog/globalnog društva rizika putem konsenzusa • Koncept podrazumijeva heterogenu mrežu instiucija, mehanizma, procedura, normi i zakona, posredovanja, pregovora, usklađivanja interesa • Njegovi akteri su, dakle, nacionalne države kao središnji akteri, nositelji autoriteta vlasti, zakona, prisila, procedura i regulacija, te baze pletenja mreža na transnacionalnoj razini

  10. Svjetsko društvo rizika • Njihova transformacija u eri druge moderne najvidljivija je u polju suverenosti • Tj. države ne gube na značaju, ali bivaju prisiljene na fragmentaciju suverenosti ili pak ustupke glede participacijskog modela suverenosti • Kao sastavnica globalnog upravljanja javljaju se UN i različite međunarodne/globalne organizacije • Toj mreži se pridodaju makroregionalne integracije ili savezi (Zapadni Balkan/EU kao primjer), nacionalno i globalno civilno društvo, te lokalna politika i uprava • U to globalno upravljanje uključuje se, dakle, i lokalna razina, pa se onda može govoriti i o modelu glokalnog upravljanja ili glokalizaciji politike u eri druge modernizacije svijeta

  11. UN i druge međunarodne organizacije Regionalna područja Integracija (npr. EU) Nacionalno i globalno civilno društvo (NVO) Nacionalne države Lokalna politika Svjetsko društvo rizika Globalno upravljanje (Global Governance) Izvor: DADALOS

More Related