1 / 54

PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ (2)

PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ (2). Prof . dr . sc . Sanja Papić. POVIJEST PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 1970 -ih : prvo iskustvo USA (1970), K anada (1973), Australia, Novi Zeland (1974) 1980 -ih : širi se i na druge regije EU EIA Directive 85/337 (1985) 1990 -ih : postaje globalna

paulos
Download Presentation

PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ (2)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ (2) Prof. dr. sc. Sanja Papić

  2. POVIJEST PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ • 1970-ih: prvo iskustvo • USA (1970), Kanada (1973), Australia, Novi Zeland (1974) • 1980-ih: širi se i na druge regije • EU EIA Directive 85/337 (1985) • 1990-ih: postaje globalna • Deklaracija iz Ria • Espoo konvencija • Strateška procjena utjecaja na okoliš • PUO se provodi u više od 100 država svijeta

  3. PRAVNI OKVIRI ZA PUO • Međunarodne konvencije: • On EIA in a Transboundary Context (Espoo, 1991) • On Access to Environmental Information, Public Participation and Access to Justice in Environmental Matters (Aarhus, 1998) • Protocol on Strategic Environmental Assessment (Kijev, 2003) • Zakonodavstvo EU: • Directive 85/337 EEC on EA of certain projects • Directive 97/11 EC amending 85/337 • Directive 2001/42/EC on EA of certain plans and programs (SEA Directive)

  4. Nacionalno zakonodavstvo • Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94, 110/07) • Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00 ) • Postupci međunarodnih banaka i agencija • EBRD Environmental Procedures 1996 • World Bank Operational Policy, Procedure and Practice Guide 1999 • Asian Development Bank’s EA Procedures (1993)

  5. DEFINICIJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša koje se provode u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije potrebno; Procjena utjecaja na okoliš je proces sistematske analize i vrednovanja utjecaja na okoliš planiranih aktivnosti te uporabe rezultata tih analiza u planiranju, odobravanju i primjeni tih aktivnosti

  6. CILJEVI PUO • PUO je instrument održivog razvitka • očuvanje ekološke stabilnosti okoliša tj. sposobnosti okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da zadrži svoja prirodna svojstva • izbjegnuti nepovratne štete na okolišu i primijeniti princip predostrožnosti • doprinijeti vrednovanju ukupnog(ekonomskog, socijalnog, utjecaja na okoliš...) budućeg utjecaja neke aktivnosti • olakšati međugeneracijsku pravičnost kroz sudjelovanje javnosti

  7. PUO se provodi na dvije razine VRSTE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ Procjena utjecaja na okolišpojedinog zahvata; projekata Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO) Procjena utjecaja na okoliš planova, programa, strategija i zakonodavstva Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš(SPUO)

  8. Procjenautjecajazahvatanaokoliš PUO • Provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) propisana je: • Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) • Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08) • Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 67/09)

  9. U postupku PUO procjenjuju se mogući značajni utjecaji na okoliš namjeravanog zahvata kako bi se ti utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, i to usklađivanjem i prilagođavanjem zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području. Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.

  10. Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš • SPUO • Provedba postupka strateške procjene plana i programa na okoliš propisana je : • Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) • Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) • Pravilnikom o povjerenstvu za stratešku procjenu (NN 70/08)

  11. postupak strateške procjene plana i programa na okoliš (SPUO) usklađen je s odredbama: • Direktive 2001/42/EZ o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš • Protokola o strateškoj procjeni UN konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo konvencija).

  12. Strateška procjena ; SPUO, obvezno se provodi za plan i program koji se donosi na državnoj i područnoj (regionalnoj) razini iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija, turizma, gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama, za prostorni plan grada i županije

  13. Strateška studija je stručna podloga koja se prilaže uz plan i program i obuhvaća sve potrebne podatke, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku. Strateškom studijom se određuju, opisuju i procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom plana ili programa uključujući varijantna rješenja koja uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat toga plana i programa.

  14. RAZLIKA PUO – SPUO PUO se provodi za točno određeni zahvat, na određenoj lokaciji SPUO provodi za plan ili program (dokument)

  15. PUO • Relativno pasivna • Formalna procedura s početkom i krajem • Uključuje privatne investitore i predstavnike vlasti koji se bave okolišem • Fokusirana na nenamjerne negativne utjecaje • Uža u obuhvatu ali zato detaljnija • SPUO • Poduzetna, fleksibilna i kontinuirana procedura • Uključuje razne javne autoritete • Fokusirana na bitna pitanja i njihov dublji smisao • Šireg obuhvata i manje detaljna

  16. Procjenautjecajazahvatanaokoliš PUO PUO je pravni instrument PUO je planerski alat PUO je tehnika znanstvenog predviđanja PUO je sredstvo učešća javnosti

  17. PRINCIPI PUO Anticipativnost (predvidljivost) Integrativnost Participativnost Znanstvenost

  18. Koristi i troškovi od PUO • Unapređuje zaštitu okoliša • Štedi kroz mjere zaštite okoliša • Smanjuje nesuglasice i kašnjenja u postupku izdavanja dozvola • Dodatni troškovi za provođenje PUO i izradu Studije • Gubitak vremena • Dodatni neopravdani troškovi za smanjenje utjecaja aktivnosti na okoliš

  19. SUDIONICI PUO • Nositelj zahvata (pravne ili fizičke osobe); predlagači • Nadležno tijelo (lokalna ili regionalna vlast) • Stručnjaci, konzultanti, specijalisti • - Ovlaštenik (pravna osoba ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i izradu tehničko-tehnološkog rješenja) • -Stručno povjerenstvo • Javnost (putem javne rasprave) • Projektant (izrađuje idejno rješenje zahvata)

  20. ELEMENTI PUO Directive 97/11 EC PUO uključuje: Ljude Cjelokupni biljni i životinjski svijet (floru i faunu) Tlo, vodu, zrak Klimu Krajobraz Materijalna dobra i kulturno nasljeđe

  21. Uključivanje zdravlja u PUO PUO=Procjena utjecaja na okoliš (engl. EIA= Environmentalimpactassessment) PUZ=Procjena utjecaja na zdravlje (engl. HIA= Health Impact Assessment) EHIA=Environmental Health Impact Assessment EHIA fokusirana je samo na one aspekte utjecaja na zdravlje koji su posljedica promjena u okolišu uzrokovanih projektom. Uspješna integracija HIA i EIA uključuje oba; proceduralna i metodološka aspekta. EIA + HIA = EHIA

  22. Definicija zdravlja prema Svjetskojzdravstvenojorganizaciji, SZO (engl. World Health Organization, WHO) “Health is a state ofcompletephysical, mental, andsocialwell-beingandnotmerelytheabsenceofdisease or infirmity.” Zdravlje je stanje potpune fizičke, mentalne i socijalne dobrobiti i ne samo odsutnost bolesti ili nemoći.

  23. Opasnost za zdravlje (Health hazard) • potencijalna opasnost na zdravlje • Zdravstveni rizik (Health risk) • vjerojatnost da će potencijalna opasnost za zdravlje biti štetna za određenu grupu ljudi • Utjecaj na zdravlje(Health impact) • bilo koja promjena u zdravstvenom riziku (povećanje ili smanjenje pojave oboljenja) koja se opravdano može pripisati projektu ( ili programu ili politici)

  24. Pravo na zdravlje predstavlja i jedno od ustavnih načela RH “ Svatko ima pravo na zdrav život. RH osigurava pravo građana na zdrav okoliš. Građani, državna, javna i gospodarska tijela i udruge, dužni su, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.”

  25. Preduvjeti očuvanju zdravlja • ekonomski preduvjet; zdravlje je sve vrednije, a bolest je sve skuplja • socijalno-ekonomski razvoj i fizička okolina, odgoj, obrazovanje i kultura te zdravstvena i socijalna zaštita • mir, dom, obrazovanje, socijalnu sigurnost, društveni razvoj i stabilnost ekološkog sustava Onečišćenje okoliša je jedan od brojnih čimbenika zdravstvenog rizika.

  26. Uključivanje socioloških (društvenih) utjecaja u PUO PUO=Procjena utjecaja na okoliš (engl. EIA= Environmentalimpactassessment) PUD=Procjena društvenog utjecaja (engl. SIA= SocialImpactAssessment) SIAidentificira, analizira i vrednuje socijalni utjecaj predloženih projekata ili promjene politike na individuu , socijalnu grupu ili cijelu zajednicu, prije donošenja odluke, u namjeri da informacije dobivene iz SIA mogu bit korištene u procesu donošenja odluka.

  27. HIA EIA SIA Mnoge PUO procedure zahtijevaju istraživanja socioloških faktora , ali uglavnom samo ukoliko su potaknuta promjenama u okolišu. U praksi, sociološki utjecaji su najčešće ignorirani u PUO.

  28. Principi SIA • Uključiti javnosti • Analizirati utjecaj prirodnog prava • Usmjeriti procjenu • Identificirati metode i pretpostavke i definirati unaprijed značajnost • Osigurati podloge za planere zahvata • Uključiti znanstvenike; sociologe i dr. • Uspostaviti monitoring i program mjera zaštite okoliša • Identificirati izvore podataka

  29. Sociološke varijable u SIA • Utjecaj stanovništva (Population Impacts) • Zajednice /Institucije • Konflikti između lokalnog stanovništva i došljaka • Individualni i obiteljski nivo utjecaja • Potrebe zajednice za infrastrukturom • I ostalo…(ukupno 26 varijabli)

  30. Koraci u postupku PUO: Odlučivanje o potrebi za procjenom (engl. Screening) Odlučivanje o sadržaju procjene; što će se procjenjivati (engl. Scoping) Predviđanje utjecaja i njihovo vrednovanje Utvrđivanje mjera zaštite okoliša Priprema i ocjena Studije o utjecaju na okoliš Odlučivanje Kontrola i analiza uspješnosti

  31. 1. Screening • Da li je potrebno provesti PUO? • 2. Scoping • Što će se procjenjivati? • Što treba istraživati? • Granice pogođenog područja/sustava (obuhvat zahvata) • Glavni utjecaji • Moguće (realne) alternative • Kako će se PUO provoditi? • Sastav ekspertne grupe • Plan za istraživanje uključivo konzultacije s javnosti

  32. 3. Predviđanje utjecaja i njihovo vrednovanje • Opis okoliša • Analiza izvora utjecaja na okoliš • Predviđanje utjecaja • Priroda • Intenzitet • Vjerojatnost (rizik) • Vrednovanje utjecaja

  33. 4. Utvrđivanje mjera zaštite okoliša • Vrste mjera zaštite okoliša • Projekt prihvatljiv za okoliš • Dodatni sustavi za kontrolu onečišćenja • Plan upravljanja okolišem • Nadoknada štete na okolišu lokalnim zajednicama

  34. 5. Priprema i ocjena Studije o utjecaju na okoliš Studija o utjecaju na okoliš (SUO) je stručna podloga za procjenu utjecaja na okoliš. Studija mora prosuditi utjecaj zahvata na okoliš na temelju čimbenika koji, ovisno o vrsti zahvata i obilježjima okoliša, uvjetuju rasprostiranje, jačinu i trajanje utjecaja. Čimbenici: meteorološki, klimatološki, hidrološki, hidrogeološki, geološki, geotehnički, seizmološki, pedološki, bioekološki, krajobrazni, zdravstveni, sociološki, ruralni, urbani, prometni i dr. Studijom utjecaja na okoliš ocjenjuje se prihvatljivost zahvata za okoliš.

  35. Ciljevi SUO: • Da daje informacije onima koji odlučuju • Da daje informacije pogođenim strankama • SUO treba biti: • Objektivna • Znanstvena • Pristupačna

  36. Sadržaj SUO • Opis zahvata i lokacije • Ocjena prihvatljivosti zahvata • Mjere zaštite okoliša i plan provedbe mjera • Zaključak studije (u sažetom obliku) • Sažetak studije za javni uvid priređen za širu javnost • Izvori podataka

  37. 6. Odlučivanje • Odluke donose: • Projektanti • Poduzetnici/predlagači • Investitori • Vlast (lokalna, regionalna, državna)

  38. 7. Kontrola i analiza uspješnosti • Ciljevi: • Osigurati primjenu mjera zaštite okoliša • Smanjiti neizvjesnost predviđanja • Plan za nepredviđene događaje • Poboljšati kvalitetu budućih procjena

  39. SUVREMENI TRENDOVI U PUO Veći naglasak na • stratešku procjenu utjecaja na okoliš • reviziju projekta i upravljanje • socioekonomske pokazatelje, zdravlje i ostale bitne utjecaje Socioekonomski pokazatelji: broj zaposlenih, stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti, broj stanovnika (ukupno i po dobnim skupinama), stopa fertiliteta, očekivana životna dob, rizik siromaštva, razina obrazovanja ,BDP po stanovniku, stopa rasta BDP-a, i dr.

  40. SUDJELOVANJE JAVNOSTI U PUO • Sprečava/rješava konflikte • Ostvaruje prava građana na informacije i sudjelovanje u odlučivanju • Idealan slučaj; kad je javnost uključena u više faza PUO

  41. Screening Scoping Predviđanje i vrednovanje utjecaja Konzultacije i učešće javnosti Mjere zaštite okoliša Izrada SUO Ocjena Odlučivanje Kontrola i Analiza

  42. Jedan od glavnih ciljeva procjene utjecaja na okoliš je da pruži informaciju o mogućim utjecajima nekog zahvata na okoliš da bi investitor, javnost i donositelji odluka mogli donijeti bolju odluku koja će biti u skladu s principima održivog razvoja. Sudjelovanje javnosti je mehanizam koji je uspostavljen s namjerom uključivanja javnosti u odlučivanje (procedura utvrđena zakonskim propisima), ali i sredstvo za postizanje širih društvenih ciljeva.

  43. Sudjelovanje javnosti je izazov tradicionalnom upravljanju / odlučivanju koje provode stručnjaci ili tijela javne uprave. Ono služi ne samo kao sredstvo kontrole rada javne uprave, nego kao način da se, prije svega, utvrdi što je uopće javni interes.

  44. Širi društveni značaj sudjelovanja javnosti opisan je na sljedećinačin (“Democracy in practise – Public participation in environmental decisions”, T. Beierle and J. Cayford) 1. Inkorporacija vrijednosti javnosti u odluku 2. Poboljšanje kvalitete odluke 3. Rješavanje konflikta među različitim interesima 4. Gradnja povjerenja u institucije 5. Edukacija i informiranje javnosti

  45. Uspjeh sudjelovanja javnosti definira se kao mjera u kojoj je postignuto tih pet društvenih ciljeva, tj. uspjeh u postizanju tih društvenih ciljeva proporcionalan je kvaliteti sudjelovanja javnosti.

  46. Europski propisi o procjeni utjecaja na okoliš Europskapravilapredviđaju rano (u idejnoj fazi nekog projekta) uključivanje javnosti u proceduru procjene utjecaja na okoliš. Cilj ranog uključivanja, kao i kontinuiranog sudjelovanja u proceduri, je stvaranje preduvjeta da bi javnost mogla značajno utjecati na ishod procjene utjecaja na okoliš. To je regulirano s nekoliko propisa (prije i nakon donošenja Aarhus konvenije), koji se u od izrade do danas doživjeli nekoliko izmjena i dopuna.

  47. ARHUŠKA KONVENCIJA • konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša potpisana 25. lipnja 1998. godine u danskom gradu Aarhusu • predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša • tim se dokumentom utvrđuju prava u vezi s okolišem kao pouzdana osnova za uključivanje građana u politike okoliša te se potvrđuje naša obveza prema budućim generacijama

  48. Arhuška konvencija je putokaz kako se održivi razvitak može postići jedino uključivanjem svih sudionika u društvu • Usmjerena je na demokratsku suradnju javnosti stijelima javne vlasti te utire put novom postupku sudjelovanja javnosti u dogovaranju i provedbimeđunarodnihsporazuma

  49. Javnost treba biti informirana, osviještena te se mora uključiti kod donošenja odluka. To je omogućeno provedbom Arhuške konvencije kroz njena tri glavna područja : pristup informacijama, sudjelovanje javnosti kod donošenja odluka pristup pravosuđu u pitanjima okoliša Republika Hrvatska ratificirala je konvenciju u prosincu 2007. godine

  50. EU INSTRUMENTI ZA PRIMJENU AARHUS KONVENCIJE Europska komisija (EC) je usvojila više direktiva koje su u vezi s Arhuškom konvencijom. Direktiva 2003/4/ECo pristupu javnosti informacijama o okolišu  Direktiva 2003/35/ECkojom je osigurano sudjelovanje javnosti kod izrade određenih planova i programa koji se odnose na okolište se njom izmjenjuju i dopunjuju odredbe o sudjelovanju javnosti i pristupu pravosuđu u direktivama vijeća: 85/337/EEZ i 96/61/EZ

More Related