John Hegarty Grupa Svjetske banke 20. prosinca 2005.

1. Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda i standarda revizijeIskustvo stečeno iz Programa Svjetske banke za izvješće o pridržavanju standarda i kodeksa (ROSC) John Hegarty Grupa Svjetske banke 20. prosinca 2005.

2. Izvješće o pridržavanju standarda i kodeksa (ROSC) za računovodstvo i reviziju • Izvješće o pridržavanju standarda i kodeksa • Dio Svjetske banke / MMF-a radi na međunarodnoj financijskoj strukturi, inicijativi međunarodnih standarda, Programu ocjene financijskog sektora (Financial Sector Assessment Program - FSAP) • Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja (International Financial Reporting Standards -IFRS)/Međunarodni računovodstveni standardi (International Accounting Standards –IAS)iMeđunarodni standardi revizije (International Standards on Autiding –ISA) korišteni su kao kriteriji za ocjenu • Ocjena obuhvaća nacionalne institucionalne računovodstvene i revizijske okvire, usporedivost nacionalnih i međunarodnih standarda, usklađenost sa nacionalnim standardima • 51 Izvješće o pridržavanju standarda i kodeksa (ROSC) za računovodstvo i reviziju izrađeno je do 30. lipnja 2005., ograničeno na zemlje iz “Dijela II” • www.worldbank.org/ifa/

3. Što znači “usvojiti međunarodne standarde”? • Uvođenje “modernih” računovodstvenih i revizijskih postupaka • Jednokratne “transformacije” izrađenih financijskih izvješća korištenjem nacionalnih standarda • Razvoj nacionalnih standarda koji se “osnivaju” na Međunarodnim standardima o financijskom izvješćivanju (IFRS)/ Međunarodnim računovodstvenim standardima (IAS) i Međunarodnim standardima revizije (ISA) • Usvajanje odjednom međunarodnih standarda bez, ili uz neznatno naknadno ažuriranje • Usvajanje odabranog podskupa međunarodnih standarda • Program “konvergencije” nacionalnih i međunarodnih standarda tijekom vremena • Promotivni materijali Međunarodnog Odbora za računovodstvene standarde (IASB)iMeđunarodne federacije računovođa (IFAC) nisu uvijek od pomoći • Ne znači li usklađenost “sve ili ništa”?

4. Mehanizmi za potporu nacionalnim tijelima u uvođenju međunarodnih standarda • Bez zakona/propisa sa zakonskom snagom “međunarodni” standardi postaju “offshore” standardi • Ograničenja u dodjeli potpore državnim javnim tijelima za uvođenje međunarodnih privatnih standarda • Pomoć za postupak uspostave standarda ili za individualne standarde, ažuriranje • Prevođenje, autorska prava/tantijemi, objavljivanje u službenom glasilu • Uloga zakonodavstva u odnosu na standarde • Zakon o trgovačkim društvima ili propisi o vrijednosnim papirima kao pravna osnova za zahtjeve računovodstva i revizije

5. Veze između izvješćivanja opće namjene i regulatornog izvješćivanja • Ciljevi politike međunarodnih standarda i nacionalni režimi regulatornog izvješćivanja nisu uvijek usklađeni • Rizik od sukoba kod usvajanja međunarodnih standarda kroz regulatorne mehanizme izvješćivanja • Međutim, stručna regulacijska tijela mogu odigrati glavnu i pozitivnu ulogu u nadzoru/praćenju/provedbi • Izbjeći potpuno paralelne sustave, potaknuti usvajanje uobičajene platforme izvješćivanja opće namjene, zadržati minimum stavki koje se usklađuju te koristiti nadzorne, provedbene i kapacitete za praćenje regulatora

6. Djelokrug primjene međunarodnih standarda • Ozbiljan rizik za kulturu usklađenosti ukoliko je djelokrug primjene neprimjeren • IFRS/IAS nisu pogodni za korištenje u svim poduzećima • Široko rasprostranjene obveze izvješćivanja opće namjene za poduzeća osim za “tijela od javnog interesa” • Upravljanje značajkama Opće prihvaćenih računovodstvenih metoda za velike i male poslovne subjekte (“Big GAAP / Little GAAP”) • Budućnost ( samo “Little GAAP”) nacionalnih utemeljitelja standarda • Međunarodni računovodstveni standardi (ISA) prikladni za sve revizije • Rizik od preopsežnih zakonskih zahtjeva za reviziju • Rješavanje praznina/slabosti u međunarodnim standardima

7. Poticajno okruženje Tržišna potražnja za međunarodnim standardima • Uloga objavljivanja u upravnim i regulatornim režimima • Revidirana financijska izvješća dostupna javnosti • Modeli financijskog posredovanja i vlasništva poduzeća • Značaj izravnih stranih ulaganja i ulaganja stranog portfelja • Troškovi i koristi transparentnosti za političku ekonomiju Osposobljenost za usklađivanje • Obrazovanje, obuka i iskustvo • Postizanje kritične mase potražnje za odgovarajućom stručnošću • Financijska održivost mehanizama za razvoj sposobnosti • Sredstva za financiranje u međunarodnim razmjerima

8. Nadzor, praćenje, provedba • Nesposobnost pridržavanja usklađenosti korisnika treće strane • Oslanjanje na renomirane agente, granice samo-regulacije • Određivanje uloge nadzornih/regulatornih/tijela za praćenje • Nedostatak dogovorenih međunarodnih modela najbolje prakse • Nedostatak odgovarajućih ovlasti, sredstava, metodologije • Nedostatak financiranja kad se stručni regulatori ne brinu za financijsko izvješćivanje opće namjene • Problemi vezani uz obuhvaćenost zakonodavstvom, učinkovitost sudstva, makro-upravljanja • Međunarodne mreže revizorskih tvrtki na međunarodnoj razini ne pružaju dosljedno visoku kvalitetu pa se na njih ne može pouzdati kod kompenziranja slabosti nacionalnih zakonskih režima.

9. Popunjavanje pravnih praznina (rupa u zakonu) Potreba za međunarodnim konsenzusom o sveobuhvatnom okviru metoda za regulaciju računovodstva i revizije • Međunarodni standardi za financijsko izvješćivanje (IFRS)/Međunarodni računovodstveni standardi (IAS) iMeđunarodni standardi revizije (ISA) ne čine cjelokupan okvir • Učiniti eksplicitnim implicitne pretpostavke o pravnim, institucionalnim i političkim preduvjetima na kojima se osnivaju međunarodni standardi • Nacionalni/regionalni modeli ne moraju se nužno primijeniti u istom obliku na međunarodnoj razini • Povezivanje s ostalim standardima i kodeksima • Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire (IOSCO) / Bazelski odbor /Model zajedničkog foruma Međunarodnog udruženja nadzornika osiguravateljskih društava (IAIS) • Globalni nadzor napretka

10. Razumijevanje pravnih, institucionalnih i političkih preduvjeta • Potrebno je jasno definirati značenje pojma “usvajanje” • Potrebna je ujednačenost sposobnosti i institucionaliziranih poticaja kako bi se osigurala uspješna provedba • Potrebno je osigurati učinkovite zakonodavne i regulatorne mehanizme kako bi se nacionalnim tijelima pružila potpora za međunarodne standarde i za nadzor/praćenje/provedbu usklađivanja • Djelokrug primjene međunarodnih standarda treba biti odgovarajući • Međunarodne mreže revizorskih tvrtki ne mogu nadoknaditi slabosti nacionalnog zakonodavstva • Međunarodni standardi za financijsko izvješćivanje (IFRS)/Međunarodni računovodstveni standardi (IAS)iMeđunarodni standardi revizije (ISA)ne činesveobuhvatni okvir načela za reguliranje računovodstva i revizije • Potreban je rad na popunjavanju pravnih praznina okvira i nadzor napretka

11. Primjena međunarodnih računovodstvenih i revizorskih standardaIskustva stečena iz ROSC Programa Svjetske banke