prosinca 2006 j brnjas kraljevi
Download
Skip this Video
Download Presentation
prosinca, 2006. j.brnjas-kraljević

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 33

Prosinca, 2006. j.brnjas-kraljevic - PowerPoint PPT Presentation


  • 142 Views
  • Uploaded on

Reološka svojstva krvi. prosinca, 2006. j.brnjas-kraljević. Model idealne tekućine. Energijska razmatranja

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Prosinca, 2006. j.brnjas-kraljevic' - rebekah


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
prosinca 2006 j brnjas kraljevi

Reološka svojstva krvi

prosinca, 2006. j.brnjas-kraljević

model idealne teku ine
Model idealne tekućine

Energijska razmatranja

  • Aorta: vsr =30 cm/s, rkrvi=1055 kgm-3 pdin = 47,5 Pa; srednji tlak na izlazu iz srca je 13,3 kPa  udio dinamičkog tlaka je 0,3%; u ostalim dijelovima krvotoka je još manji
  • Stenoze u žilama povećavaju dinamički tlak pa udio može biti do 25%

Volumni rad srca

  • W = psredDV = 1,33 J

Utjecaj hidrostatskog tlaka

  • U uspravnom položaju tlak u glavi je za 5 kPa manji a u nogama za 13 kPa veći nego na razini srca
paralelni spoj dijelova krvotoka
Paralelni spoj dijelova krvotoka

20% plućna cirkulacija –

7% kapilara; 93% arterija i vena

80% sistemska cirkulacija –

10% kapilare, 15% arterije,

75% vene

imamo -

- zatvoreni krug protjecanja

- izvor je srce

- cijevi različite duljine i presjeka

- različito krutih stijenki

- ukupni volumen 4,5 L

- jedan srčanj ciklus - 100 mL traje

1 sekundu

femoralna art.: 16 JO

kapilara: 6 x 108 JO

slide4

20% plućna cirkulacija –

7% kapilara; 93% arterija i vena

80% sistemska cirkulacija –

10% kapilare, 15% arterije,

75% vene

V(kontrakcije) – 100 mL, trajanje oko 1s

modeli
Modeli
  • krv - disperzna otopina - suspenzija krvnih stanica u plazmi
  • 40% volumena eritrociti - hematokrit
  • model idealne tekućine - energijska razmatranja kod protjecanja krvi kroz velike krvne žile
  • model realne, njutnovske tekućine – protjecanje krvi u krvnom sustavu
  • model realne, nenjutnovske tekućine – protjecanje u kapilarnom sustavu
slide6

Veličine i

brojnost krvnih

žila

  • brzina protjecanja ovisi o dijametru

žile u cirkulaciji

  • iz jednadžbe kontinuiteta računa se

prema ukupnom presjeku istovrsnih žila

  • u aorti: A = 5,3 cm2 ; v = 30 cm/s

pulsirajući tok

  • u arterijama: A = 20 cm2; v = 7,9 cm/s

mirni tok

  • u arteriolama: A = 500cm2,v=0,32cm/s
  • u kapilarama: A = 1500 cm2;v=0,11cm/s
  • u venama: A = 18 cm2; v = 8,8 cm/s
model idealne teku ine1
Model idealne tekućine
  • jednadžba kontinuiteta: A1v1=A2v2
  • Bernoullijeva relacija zakona očuvanja energije:
  • u arterijskom krvotoku promjene brzine i tlaka su periodičke - pulsno protjecanje
  • promatramo srednji tlak i srednju brzinu
  • pmax (sistola) = 16,6 kPa
  • pmin (dijastola) = 10,7 kPa
  • <p> = 13,6 kPa - na razini srca
slide8
srednji tlak - u aorti je tlak za 13,6 kPa veći od atmosferskog tlaka
  • <v> = 30 cm/s u aorti
  • gustoća krvi (normalna temp.) = 1045 kg/m3
  • <pdin> = 47,0 Pa - 0,3% ukupnog tlaka u sustavu
  • <v> u manjim krvnim žilama < 30 cm/s
  • <pdin> - zanemariv u cijelom krvnom stablu
utjecaj gravitacijske sile
Utjecaj gravitacijske sile
  • tlak krvi mjeren na različitim mjestima, iste razine u kapilari: različitost tlaka posljedica hidrostatičkog tlaka
  • akcelerirani sustav: krv ne dolazi u mozak
  • kad čovjek leži tlak je svuda jednak: p = 13,6 kPa

18,49 kPa

8 kPa

0,8 m

1,3 m

0,43 m

17,6 kPa

26,6 kPa

1,73 m

2,6 m

a = 3g

volumni rad srca
Volumni rad srca
  • tlak na bilo kojem mjestu u krvnom stablu
  • za h = 0, p = K = 26,6 kPa
  • u glavi 9 kPa - srednji tlak kod srca 13,3 kPa
  • W = p V = 13,3 x103Pa x100 x10-6 m3 = 1,33 J
model realne teku ine
Model realne tekućine

- u promatranju protjecanja krvi

- viskoznost je 4x10-3 Pas

Newtonova viskozna sila

Poiseuilleov zakon protjecanja

paralelni spoj dijelova krvotoka1
Paralelni spoj dijelova krvotoka

20% plućna cirkulacija –

7% kapilara; 93% arterija i vena

80% sistemska cirkulacija –

10% kapilare, 15% arterije,

75% vene

imamo -

- zatvoreni krug protjecanja

- izvor je srce

- cijevi različite duljine i presjeka

- različito krutih stijenki

- ukupni volumen 4,5 L

- jedan srčanj ciklus - 100 mL traje

1 sekundu

femoralna art.: 16 JO

kapilara: 6 x 108 JO

hidrauli ki otpor krvnog sustava
Hidraulički otpor krvnog sustava
  • osnovni parametar - hidraulički otpor
  • ukupniotpor normalnog krvotoka

srednji tlak na razini srca protok u aorti

  • promjena otpora između 0,25 i 4 JO zbog promjena u krvnim žilama
otpor krvotoka
Otpor krvotoka

mala okluzija arterija znatno

smanjuje protok

  • srce je izvor - serijski prispojene krvne žile
  • R = Raorta + Rart + Rarter + Rkap

manje krvne žile više

utječu na otpor

vazodilatacija i vazokonstrikcija arteriola regulira protok

skup kapilara

skup arterija

skup arteriola

slide15
serijski spoj pojedinih krvnih žila
  • sustav arteriola najviše regulira otpor malim promjenama radijusa
  • paralelni spoj - raspodjela krvotoka u pojedine organe
raspored tlaka u pojedinim ilama
Rasporedtlaka u pojedinim žilama
  • hidraulički otpor određuje raspored tlaka u krvotoku
  • najveći pad je na arteriolama D p = 8 kPa

Dp(aor) = 1 kPa

Dp(arter)= 8 kPa

Dp(kap) = 3,3 kPa

Dp(ven) = 2,6 kPa

Dp=10 mmHg

Dp=60 mmHg

na in protjecanja u krvnom sustavu
Način protjecanja u krvnom sustavu
  • u arterijskom stablu protjecanje je pulsno - tlak i brzina se periodički mijenjaju
  • u manjim arteriolama, kapilarama i venskom sustavu protjecanje je stalno

16 kPa

13,3 kPa

10,6 kPa

valni oblici pulsa tlaka u arterijskom stablu
Valni oblici pulsa tlaka u arterijskom stablu
  • na mjestima grananja povratni puls zbog razlike hidrauličkih otpora
  • superpozicija ulaznog i reflektrianog vala mijenja amplitudu
  • amplituda tlaka

povećava se što je mjesto mjerenja puls bliže mjestu refleksije (grananja)

usporedba tlaka i protoka
Usporedba tlaka i protoka

Sistolički tlak

Dijastolički tlak

Povratni tok radi razlike

u otporu na spoju arterija

okluzija arteriola
uz Dp = 120 mmHg

V/t /cm3/sR / JODp/mmHg

100 36 120

41 84 293

6,3 573 1920

0,16 22556 75 000

Okluzija arteriola

čak i mala okluzija arteriola može uzrokovati velike promjene u protoku

turbulentno protjecanje
Turbulentnoprotjecanje
  • r = 1045 kgm-3; h = 4x10-3Pas
  • aorta: D = 1,5 cm; vkrit= 40 cm/s
  • aorterija: D = 1 cm; vkrit= 38 cm/s
  • aorteriola: D = 0,5 cm; vkrit= 80 cm/s
  • kapilara: D = 0,025 cm; vkrit= 160 cm/s
slide23

Vrtložno protjecanje i hidraulički otpor

  • vrtložno protjecanje samo u aorti u fazi sistole: v>vkr
  • hidraulički otpor je veći - promjena nagiba pravca:
  • povećanje protoka od A do B zahtijeva znatno veće povećanje tlaka u bolesnoj nego u zdravoj žili - veće opterećenje srca

zdrava žila

bolesna žila

B

A

primjena vrtlo nog protjecanja u mjerenju tlaka
Primjena vrtložnog protjecanja u mjerenju tlaka
  • povećanjem vanjskog tlaka u omotanoj manžeti zatvara se arterija
  • smanjenje tlaka djelomično otvara žilu - vrtložni tok - šum - sistolički tlak
  • daljnje smanjenje tlaka - laminarni tok - prestanak šuma - dijastolički tlak
nenjutnovska svojstva krvi viskoznost krvi ovisi o radijusu krvne ile
Nenjutnovska svojstva krviviskoznost krvi ovisi o radijusu krvne žile
  • bitno se smanjuje kod r  0,25mm

h<

h>

h>

5 mm

tumačenje: efekt zida

- postoji zabranjena zonadimenzije eritrocita

- smanjena viskoznostima povećan utjecaj uuskim žilama

Fahraeus-Lindquist

nenjutnovska svojstva krvi tangencijalno naprezanje ovisi o gradijentu brzine
F/A

Dv/Dr

postojanje rezidualnog naprezanja posljedica svojstva fibrinogena

agregacija pri malim gradijentima uzrokuje akumulaciju eritrocita u sredinu cijevi

pri velikim gradijentima dimeri fibrinogena ne ometaju protok

h

100Dv/Dx

viskoznost raste pri malim gradijentima brzine

to se događa samo u venama

Nenjutnovska svojstva krvitangencijalno naprezanje ovisi o gradijentu brzine
nenjutnovska svojstva krvi viskoznost krvi ovisi o hematokritu
hematokrit je omjer volumena eritrocita i krvi

normalno 40-45%

smanjuje se u uskim žilama zbog efekta zida

olakšava protjecanje

značajno kod anemija i policitemija

Nenjutnovska svojstva krviviskoznost krvi ovisi o hematokritu

hrel

krv

4

45%

plazma

1

hematokrit /%

relativna viskoznost ovisi o gradijentu brzine
Ovisnost viskoznosti o gradijentu brzine

t

t0

dv/dr

Utjecaj fibrinogena u plazmi - stvara oligomere kod malih gradijenta brzine

Relativna viskoznost ovisi o gradijentu brzine
nenjutnovska svojstva krvi protok ovisi o gradijentu tlaka
ovisnost o nije linearna

naprezanje glatkih mišića oko arteriola periodički zatvara arteriole; treperenje arteriola je normalna pojava

kritički tlak zatvaranja ovisi o djelovanju simpatičkog sustava

Nenjutnovska svojstva krviprotok ovisi o gradijentu tlaka
protok u kapilarama
Protok u kapilarama
  • kapilare su tako uske da eritrociti mogu ulaziti samo jedan za drugim
  • u najsitnije kapilare eritrociti se \'uvlače\' promjenom oblika
  • za to je potrebna vrlo mala energija
zgodan primjer
zgodan primjer

19% dilatacije

udvostručuje protok

16% konstrikcije

smanjuje protok na

polovicu

ad