1 / 18

Internacionalna konferencija: Roma Husing in Europe

Internacionalna konferencija: Roma Husing in Europe. Situacija sa Romskim objektima u Hrvatskoj Izlaganje: Veljko Kajtazi Saborski zastupnik 12 nacionalnih manjina u RH. POVIJEST ROMA U HRVATSKOJ.

morse
Download Presentation

Internacionalna konferencija: Roma Husing in Europe

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Internacionalna konferencija:Roma Husing in Europe Situacija sa Romskim objektima u Hrvatskoj Izlaganje: Veljko Kajtazi Saborski zastupnik 12 nacionalnih manjina u RH

  2. POVIJEST ROMA U HRVATSKOJ • Romi se u Hrvatskoj prvi puta se spominju u dokumentima Dubrovačke Republike, datiranim 1362. godine, kada je počelo njihovo masovnije pojavljivanje u okolici Dubrovnika; • Nakon II Svjetskog rata i masovnog stradanja Roma u koncetracijskom logoru Jasenovac, pri prvom popisu stanovnika 1948. godine, ostalo je samo 405 Roma. Na Jasenovačkim poljanama i u rijeci Savi, stradalo je blizu 17.000 Roma, od toga više od 5000 djece; • Prvi popis stanovništva, u samostalnoj Republici Hrvatskoj, koji je obavljen 2001. godine, pokazao je da na teritoriju RH živi 9648 Roma, a zadnji popis stanovništva u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine, govori o blizu 17.000 Roma koji žive na teritoriju RH; • Klasična djelatnost kojom se Romi bave kod nas su sakupljanje sekundarnih sirovina i trgovina tekstilom; • Više od 95% Roma u Hrvatskoj su na socijalnoj skrbi i primaju ovu vrstu pomoći; 1/1

  3. POVIJEST ROMA U HRVATSKOJ • Ulaskom Hrvatske u EU, zabranjeno je prikupljanje i bavljenje sekundarnim sirovinama. Puno se radilo na pojašnjavanju ove zabrane i imali smo dosta problema i početnih negodovanja oko takve mjere, ali su ona sada u glavnom svedena na pojedinačne slučajeve. Romi koji se i dalje bave ovim poslom nailaze se u sukobu sa zakonom; • Što se tiče školovanja i osnovno školskog obrazovanja, situacija u Hrvatskoj je slična kao i u ostalim zemljama Europe. Trenutno imamo samo 23 studenta romske nacionalnosti koji studiraju na višim i visokim školama i dobivaju stipendije; • Primetan je blagi porast izjašnjavanja o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, a iz razloga da su relativno dobro riješene neke zakonske odredbe te postoje načini pomoći pripadnicima ove manjine (stipendije, školovanja, uključivanje u javne radove i slično); • Odluka da se formira ROMSKO NACIONALNO VIJEĆE kao jedan vid centralnog mjesta koje okuplja i pomaže u rješavanju problema Roma; 1/2

  4. PREDUVJETI STANOVANJA U RH • Ulazak u EU značio je završetak procesa koje je RH poduzela u pripremama za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. • Dva ključna datuma bila su: 31.12.2012. godine – datum do kojega su se trebale napraviti prijave za legalizaciju za objekte koji su imali prethodna rješenja ministarstva za rušenje i 30.06.2013. godine – do kada su se trebali prijaviti svi ostali nelegalno izgrađeni objektu; • Vlada RH preko Ministarstva graditeljstva uputila je javne pozive preko sredstava javnog informiranja (novine i TV) i putem pisanih letka upućenih direktno romskoj zajednici. • Romska zajednica nije bila pripremljena za sve što se oko legalizacije dešavalo. Nije bila upoznata sa zakonima i obvezama koji su se provodili. 2/1

  5. PREDUVJETI STANOVANJA U RH • Veliki dio rada na terenu bio je usmjeren na pojašnjavanje zakona i pravilnu pripremu koja se trebala provesti prilikom prijave za legalizacij; • Zajedno sa mojim suradnicimana terenu obavili smoznačajan dio posla dijeleći letke Ministarstva i upućujući romski narod na sredstva javnog informiranja, te pojašnjavajući ovaj zakon i njegovu primjenu u praksi; • Na moju inicijativu, održan je niz radionica o legalizaciji i postupku legalizacije u nekoliko naselja na teritoriju RH; • Znajući da je problem legalizacije bitan, najprije sam morao osobnoproučitizakon o legalizaciji, anakon čega sam stupio u kontakt sa Ministarstvom graditeljstva i upoznao se sa bitnim karakteristikama legalizacije (rokovi, način pribavljanja dokumenata potrebnih za legalizaciju, upoznavanje o istima te pojašnjavanje ljudima na terenu); • Od RUJNA (09) 2012. godine do LIPNJA (06) 2013. godine sa mojom ekipom sam obišao 47romskih naselja u RH i 25 općina i gradova u kojima socijalizirano žive Romi, u smislu upoznavanja sa stvarnim stanjem na terenu. 2/2

  6. SITUACIJA U ZAJEDNICI • Prilikom obilaska utvrdio sam da je samo jedan mali dio(do 5% romskog stanovništva i touglavnom socijalizirani) imao ispravne dokumente i riješeno pitanje legalizacije, te da jejedan vrlo mali dio (do 2%) objekata izgrađen prije 1968. godine tako da ona ne podlježu zakonu o legalizaciji. Znači trebali smo poduzeti mjere da se više od 90% naselja u kojima žive Romi pripremi za legalizaciju; • Kao što sam predhodno spomenuo, jedan dio objekata koji se nalazi u okolici grada Siska, 47 objekata, bilo je po rješenjima gradskih vlasti predviđen za rušenje jer nije imao legalne dozvole. Znajući za ovu situaciju, angažmanom mog tima i mene, nije došlo do rušenja tih objekata. • Moram napomenuti da se romska zajednica u 95% slučajeva oslonjana centre za Socijalnu skrb u RH, što značida Romi nemaju financijskih sredstava za legalizaciju objekata;

  7. STANJE ROMSKIH NASELJA • U RH po našoj procjeni postoji oko 60 romskih naselja; • Romi u Hrvatskoj, kao i u drugim državama uglavnom žive u naseljima koja su izvan gradovaili većih naselja; • Jedan dio stanovništva živi socijalizirano unutar gradova ili naselja; • Više od 95% naselja zbog izdvojenosti nema riješene infrastrukturne objekte (vodovod, kanalizacija, struja, voda); • Nastojali smo da damo prioritet onim naseljima kojima je legalizacija najveći problem (najveći broj socijalno ugroženog stanovništva, najveći problemi u infrastrukturi, najveći problemi sa odnosima u lokalnoj zajednici i slično); • Kao što sam maloprije napomenuo u HR živi blizu 17.000 Roma, a po našoj procjeni ima ih oko 34.000 do 44.000. • Za podnošenje prijava za legalizaciju, a koji je istekao 30.06.2013. godine, nakon naših napora, i u suradnji sa predstavnicima i predsjednicima Romskih uduga, vijeća, po općinama, gradovima i županijama, zahtjev za legalizaciju podnjelo je više od 95% romskog stanovništva

  8. NAČINI RJEŠAVANJA PROBLEMA • Najbitnije je da smo uspjeli suzbiti rušenje objekata koji su već imali rješenje za rušenje i time spasiti veliki broj obitelji od bezizlazne situacije; • Velikim angažmanom na terenu i razgovoru sa romskom zajednicom uspjeli smo educirati Rome da je vrlo važno da doprijave za legalizaciju dođe na vrijemeu institucije, au roku koji je propisan zakonom, kakone bi došlo do donošenja novih rješenja za rušenje; • Vrlo je bitno da romska zajednica želi participirati u samom procesu legalizacije svojih objekata, što nam je jasno pokazala prilikom kontakata i obilazaka. • Svi segmenti društva i kompletna romska zajednica stoje pred značajnim odlukama u smislu iznalaženje kompletnih financijskih sredstava za pripomoć u legalizaciji romskih objekata; • Apelirao sam na Vladu RH, sva Ministarstva i Vladine institucije kao i na regionalnu i lokalnu samoupravu da se dodatnim naporima kroz rebalanse proračuna svih ovih institucija uzme u obzir karakteristika romske zajednice i obveza da se legalizacija na vrijeme obavi.

  9. ZAKLJUČAK • Mišljenja sam da unutar romske populacije, kako u Hrvatskoj, tako i u Evropi treba raditi na pitanju socijalizacije romskih naselja; • Naselja treba nastojati urbanistički urediti,kako ne bi smo imali situaciju da se dobra volja pojedinih načelnika i gradonačelnika oko komunalnog uređenja romskih naselja, ne sprečava, na samom početku jer se zbog neadekvatne i stihijske gradnje onemogućava pristup za najosnovniju komunalnu infrastrukturu(voda, struja, kanalizacija - primjer Rijeka); • Nastojati podići uključenjeromske populacije priizvođenju radova u samom naselju, kako bi podigli nivo svijesti da su i oni sami učestvovali u izgradnji svoga naselja, a to rješavati kroz veću uključenost stanovnika naselja u javnim radovima (kako se to zove u Hrvatskoj). Na taj način imamo riješenje da se Romima plati rad i još da sami uređuju svoje naselje; 7/1

  10. ZAKLJUČAK • Dobre primjere uređenja naselja ili opravdanih zahtjeva za izmještanje pojedinih naselja ili dijelova naselja ne bi trebalo uzimati za zlo i proglašavati ih odmah „getoizacijom” i „izolacijom” romske zajednice. U radu sa zajednicom ukazivati na bolja rješenja zbog lokacije novog naselja, bolje infrastrukture i slično (primjer Crikvenica) • Poticati primjere dobro riješenih problema u izgradnji naselja i ukazivati na njihovu svrsishodnost(Dvodomke – Darda); 7/2

  11. NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

  12. NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

  13. NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

  14. NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

  15. NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

  16. NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

  17. NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

  18. NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

More Related