A. P rikaz Poglavlja i ciljevi izučavanja

1. 8. Diskurs o ugovaranju: moralni hazard“Brodove je uzvodno vukla grupa kulija koje je nadglednik šibao bičem … jedna američka gospođa, užasnuta prizorom kada nadglednik bičuje ljude koji zastanu, tražila je da se nešto učini povodom ove brutalnosti. Ubrzo je bila informisana … „Oni ljudi tamo su vlasnici prava nad dovlačenjem brodova duž ovog poteza rijeke, unajmili su nadzornika i dodijelili mu obaveze.“ (McManus, 1975, str. 341.)

2. A. Prikaz Poglavlja i ciljevi izučavanja • B. Vlasnička prava, timska proizvodnja i organizacije • C. Timska proizvodnja: Koordinacija imotivacija • D. Moralni hazard i tržišta osiguranja • E. Kriza federalnog depozitnog osiguranja • F. Moralni hazard: Uticaj na organizaciju • G. Prilagođavanja i ugrađivanje moralnog hazarda • H. Ugovorni rizici za agenta • I. Implikacije za menadžere • J. Sažetak Poglavlja i ključne ideje • Dodatak: Relacija rizik-podsticaj Ključne riječi

3. A. Prikaz Poglavlja i ciljevi izučavanja • Prethodno poglavlje govori o: (1) znacaju informacija (za ex ante oportuno ponasanje – pogresnog interpretiranja strategije i neprijatnog izbora) i o (2) predanosti u obavljanju ekonomske razmjene (za ex post oportuno ponasanje, zbog specificnosti imovine – hold-up i neizvrsavanje ugovora) • U ovom, Poglavlju 8, ostajemo u oblasti ogranicene racionalnosti i nepotpunog ugovaranja (sjetite se relacionog ugovaranja) i ispitujemo jos jedan ex post problem ugovaranja – moralni hazard (unutar firme). Primjeri, str. 317-18 • Iz aspekta organizacije, moralni hazard nastaje onda kada se nekome dodijeli odgovornost za obavljanje posla, a nije moguce u potpunosti i bez troskova pratiti kako on obavlja svoj posao ... Tada zaposleni ima motiva da ulaze manje napora i da izbjegava obavljanje poslova. • Zasto ljudi izbjegavaju da savjesno rade? Jedan od uzroka je moralni i odgovor moze da da etika, kao nauka. Sa stanovista ekonomije, vazno je znati da izbjegavanje obavljanja poslova pojedincu oslobadja vrijeme za obavljanje drugih poslova/dokolicu, a moze da ga kosta ako poslodavac to uvidi i posao dodijeli nekom drugom. • Za moralni hazard koristicemo izraz principal-agent problem (ko je principal u primjerima sa pocetka poglavlja?) … principal je ona osoba koja unajmljuje drugu da bi uradila neki posao za principala – vlasnik firme, auta koje je na opravci, deponent, osiguravajuca kompanija (znaci, treba znati ko treba da radi u cijem interesu, a ne ko se smatra autoritetom u odredjenom kontekstu)   vlast je agent/ principal?

4. Nakon čitanja ovog poglavlja, moći ćete da: • opišete, svojim riječima, šta se podrazumijeva pod moralnim hazardom i kako do njega dolazi u informacionom kontekstu u kojem se odvijaju transakcije; • prikažete i razumijete koncept svojinskih prava, i da ovaj koncept primijenite na organizaciju firme koja stvara vrijednost; • objasnite mnoge probleme timske proizvodnje, u okviru konteksta moralnog hazarda; • identifikujete faktore koji uzrokuju moralni hazard, u kontekstu osiguranja; • uočite karakteristke bankarske industrije tokom 1980-tih, a posebno ulogu osiguranja depozita, koja je posebno osjetljiva na principal-agent problem; • prodiskutujete principal-agent problem u standardnim ugovorima o zapošljavanju, kao i iz ugla vlasništva i kontrole u korporacijama; • objasnite rizike sa kojima se suočavaju agenti kada sastavljaju ugovore u kojima motivacija predstavlja značajan aspekt; • prodiskutujete uslove pod kojima se odgovarajućim ugovornim strukturama može minimizirati rizik agenta.

5. B. Vlasnička prava, timska proizvodnja i organizacije (Alchian i Demsetz, 1972.) • Timska proizvodnja: javno dobro? Da se prisjetimo … vazno je da su vlasnicka prava dobro definisana. Zasto? Zato sto su ona predmet razmjene tj. da bi razmjena bila efikasna. Iz istog razloga postoje i firme - da se ekonomska aktivnost, za koju nije efikasno da se obavlja preko trzista (razmjenom vlasnistva nad inputima za proizvodnju tj. “kupovanjem” medju firmama i eksternim ugovorima), obavlja van trzista tj. u okviru institucije koja se zove firma (a unutar firme se vlasnicka prava utvrdjuju internim ugovorima – ko je vlasnik kojeg resursa i ko je vlasnik nad onim sto se proizvede).

6. … • Timska proizvodnja – kada jedan autput nastaje istovremenom saradnjom pojedinaca u jednom timu ili saradnjom vise timova u firmi (mrezom ugovora, alociranjem vlasnickih prava unutar firme). • Postoje 2 problema u timskoj proizvodnji: (1) inputipojedinaca ne mogu se identifikovati i odvojiti/razlikovati (2) produktivnostsvakog clana tima zavisi od inputa koji daju ostali clanovi tima • ? Kakve veze sada imaju vlasnicka prava i timska proizvodnja sa javnim dobrom? (…Osobine javnog dobra – nerivalska potrosnja i neiskljucivost; pojedinac nema podsticaja da ga proizvede, ali ima dagakoristi … zbog toga drzava obezbjedjuje javna dobra … “tragedija zajednickog”, pasnjak) Da “slobodno/besplatno jase” na rezultatima zajednickog rada

7. … • Rjesenje za ovaj problem moralnog hazarda (“javnog dobra”) u timskoj proizvodnji dali su Alchian i Demsetz (1972.), iz ugla vlasnickih prava: Treba angazovati “monitora” koji ce provjeravati koliko se clanovi tima trude, tako da oni ne mogu da izbjegavaju da rade; nekada se on moze angazovati na full-time, a nekada je to skupo. ?Kako utvrditi platu monitora (od cega da zavisi)? Ako je on jos clan tima, onda ce i on gledati da izbjegava da radi (“lisica da cuva kokosinjac”) Tako sto ce monitoru biti dodijeljena vlasnicka prava nad onim sto se proizvede, i to rezidualna prava nad rezultatom rada timske proizvodnje – kad se od rezultata rada oduzmu nadnice za clanove tima i svi ostali izdaci, ono sto ostane, to pripada monitoru (veci rezultat, veci ostatak → interes mu je da promovise efikasnost, bicevanjem, kao u citatu na pocetku poglavlje, ili drugim metodama)

8. … • Znaci, monitor/kontrolor/menadzer treba da radi u interesu vlasnika (odvojenost/povezanost vlasnistva i kontrole kod AD/korporacija), da max-ra Pf/vrijednosti firme, a ne svoju korist (plate menadzera, status, rast firme) … Posto kontrolor i vlasnik ne mogu biti “jedna osoba”, onda treba naci nacin kako da se interesi vlasnika i kontrolora maksimalno moguce priblize. • U procesu nadziranja/ monitoringa nad clanovima tima oni ce, prvo - da se izgovaraju na nesto sto im kao timu nije omoguceno, a drugo – da se zale na ostale clanove tima. To je rizik sa kojim se suocava monitor u svom poslu. • Sve ove relacije dio su kompleksne mreze ugovornih relacija unutar firme, iz koje neminono proistice moralni hazard.

9. C. Timska proizvodnja: Koordinacija imotivacija • Problem podsticaja (metod stapa i sargarepe) - problem sa kojim se u radnom ambijentu suočava menadžer firme, koji mora da motiviše i koordinira zaposlene, najčešće u kontekstu timske proizvodnje • Problem horizonta - potencijalno nepoklapanje planskog horizonta onog koji donosi odluke i onih na koje te odluke imaju uticaja • Problem neotudjivosti (primjer, str. 325-6.) - problem do kojeg u organizaciji dolazi onda kada oni koji trenutno posjeduju prava na neto koristi od poslovnog odnosa ne mogu da ih prodaju

10. D. Moralni hazard i tržišta osiguranja (inace, ova trzista su jako pogodna za nastanak moralnog hazarda) • Nesavrsene informacije i izbjegavanje rizika Dva su uzroka zbog kojih dolazi do moralnog hazarda u ugovornim situacijama: 1. pozitivni/stvarni troskovi odmjeravanja (prikupljanja informacija) 2. pogresno definisani podsticaji Primjer, str.326-8,

11. E. Kriza federalnog depozitnog osiguranja (u USA) • Primjer, str.329-334, u kratkim crtama, sustina problema

12. F. Moralni hazard: Uticaj na organizaciju • Izbjegavanje od strane zaposlenih - oblik ex post oportunog ponašanja, koji nastaje zbog nesavršenog monitoringa; jedna strana ulaže manje napora nego što bi ulagala da je savršeno posmatrana. • Lose ponasanje menadzera: onda kada sefovi izbjegavaju posao – nesavršeni i konfliktni podsticaj za obavljanje monitoringa, koje karakterišu neopravdano visoke plate i maksimiziranje nečeg drugog, a ne bogatstva akcionara; odvojenost vlasnistva i kontrole - svojstvo javnih korporacija; jedna grupa, akcionari, posjeduju firmu, a druga, menadžeri, je vode; akcionarski aktivizam - energična akcija koja se preduzima kada akcionari postaju toliko nezadovoljni aktivnostima menadžmenta korporacije, da aktivno pokušavaju da utiču, ili čak da eliminišu, menadžment; dešava se zbog odvojenosti vlasništva i kontrole; trziste preuzimanja - komercijalna aktivnost velikog broja investitora koji traže da kupe korporacije, smijene njihov menadžment i povećaju vrijednost korporacija, koja je potcijenjena zbog lošeg menadžmenta; otrovne pilule - odbrana od korporativnog preuzimanja, koja može da se javi u raznim oblicima, od kojih svaki povećava troškove za kupca i smanjuje vrijednost preuzete firme. • Ostali izvori agencijskih problema – odnosi se na nacin na koji firma finansira svoje aktivnosti, a to je kombinacijom duga (oblik finansiranja firme; predstavlja sporazum koji zahtijeva redovna plaćanja; ne omogućuje bilo kakav element korporativne kontrole nad onima koji daju zajam) i sopstvenog kapitala (oblik finansiranja firme; predstavlja udio nekog investitora u korporaciji, koji stiče određena prava u pogledu određivanja politike i funkcionisanja te firme).

13. G. Prilagođavanja i ugrađivanje moralnog hazardaRelacija: monitoring - efikasnost • Moralni hazard stvara tzv. “agencijske probleme”, iz relacije u kojoj principal angazuje agenta da ostvaruje principalove interese → potreba da se rad agenta nadgleda (monitoring) • Ako monitoring: (1) ne iziskuje nikakve troskove i ako se (2) aktivnosti mnogih agenata mogu lako provjeriti → nema negativnih posljedica po ekonomsku efikasnost (monitoring je lak i nije skup) … to je u prici … Ali, u stvarnosti se aktivnosti agenata ne mogu lako u potpunosti pratiti, a agent i principal nemaju iste interese (tesko je provjeriti sto rade agenti), tako da aktivnosti agenata treba pratiti i to kosta. A, ako tako vec mora, onda … ?: Sto uraditi da se onemoguci uticaj moralnog hazarda na ↓ efikasnosti (mada on nikada ne moze biti u potunosti eliminisan, vec ce se strane u transakciji prije prilagoditi na njegovo prisustvo)?

14. … • Odgovor :(1) mogu da se snize troskovi monitoringa (na pr. skupo je ako revizija otkrije da su finansijski izvjestaji falsifikovani ili netacni, jer revizor nema koristi od “laganja”, ili - pracenje ponasanja pacijenta (ako se za odlazak kod ljekara specijaliste zahtijeva uput od ljekara opste prakse), da bi se iskontrolisalo ponasanje ljekara specijalista, ciji je rad skuplji od rada ljekara opste prakse, ili – od monitoringa moze potpuno da se odustane tj. da nema troskova monitoringa, ali je rizik moralnog hazarda jako veliki, onda ili (2) da akcionari direktno uticu na aktivnosti izvrsnog direktora i borda direktora (ali tada izvrsni direktor obicno trazi da on imenuje bar neke clanove borda),ili (3)principaliocekuju odredjenu “dozu” loseg ponasanja agenata, tako da toliku dozu mogu uracunati kao trosak koji mogu da podnesu, jer bi otklanjanje takvog ponasanja bilo suvise skupo, ili (4) kada monitoring bezbjedjuje samo trziste – ako firma posluje na trzistu proizvoda/firmi koje je veoma konkurentno (trzisna disciplina), trzistu akcija i trzistu menadzera koja su konkurentna • Monitoring, cak i kada nije skup, moze i da poveca tenziju izmedju principala i agenta (zbog atmosfere nepovjerenja, zbog nesavrsenog mjerenja performansi agenta, na pr. kada agent ima % u ostvarenoj prodaji, ne mozemo znati koliko je taj rezultat posljedica sretnih okolnosti koje su zadesile agenta, a koliko onoga sto agent moze kontrolisati)

15. H. Ugovorni rizici za agenta • Znacaj koji izbjegavanje rizika ima za agenta: 1. Motivisanje agenata preko podsticaja koji se baziraju na performansama ojacace efikasnost relacije principal-agent, sve dok performanse koje se nagradjuju idu u prilog interesima principala; 2. Mjerenja koja su u sistemima podsticaja neophodna daleko su od toga da su savrsena; to za agenta stvara ambijent rizicnosti

16. … • Izvori rizika u ugovoru principal-agent (u mjerenju produktivnosti zaposlenog, usljed slucajnosti) : 1. Mjerenje rada zaposlenih nije jednostavno jer (a) se u firmama radi o timskoj proizvodnji (input clanova tima se ne moze utvrditi, a autput svakog clana zavisi od inputa ostalih clanova) i (b) jer je mjerenje interno (neobjektivno) 2. Faktori koji su van kontrole zaposlenih mogu da uticu na njihovu p-st – prodaja benzina na benz. stanici moze da zavisi od guzve u saobracaju, od toga koliko su p-saci zadovoljni uslugom na ostalim b. stanicama, od reklamnih napore kompanije, a ne od menadzera b. stanice 3. Ako performanse sadrze subjektivne elemente nadzornika – konobar se nekome moze uciniti ljubaznim, a nekome ne 4. Ako performanse zavise od privatnih i licnih problema zaposlenog - droga, alkohol, lose zdravlje, razvod, briga o djeci … (pa se ugovorom predvidi “terapija”/pomoc zaposlenom … Kada nadnica u potpunosti zavisi od performansi, cijeli rizik pada na zaposlenog. Rizik moze da bude i podijeljen (dio plate fiksni, a dio da zavisi od performansi)

17. I. Implikacije za menadžere • Moralni hazard je stalno prisutan u poslovanju i on utice na ugovore • Ekonomisti su vec godinama svjesni principal-agent problema, ali tek od skoro su postali svjesni i njegovih posljedica • Za menadzere su sa stanovista agencijskog problema najinteresantnije dvije oblasti: eksterni svijet finansijskih trzista i interni dogovori sa zaposlenima • Problem ublazavaju zakoni koji definisu korporativni oblik (cije su osnovne karakteristike postojanje akcionara, borda direktora i izvrsnog direktora) Ogranicena odgovornost omogucuje stvaranje i finansiranje velikih korporacija; smatralo se da postojanje borda direktora rjesava probleme koji nastaju usljed odvojenosti vlasnistva i kontrole tj. Izmedju principala i agenta, ali iskustvo govori da to nije tako

18. … • U ovom poglavlju smo vidjeli da radi ostvarivanja efikasnog poslovanja interesi vlasnika i onih koji kontrolisu firmu moraju da budu vise povezani, da zaposleni moraju da budu tako placeni da budu podstaknuti da ostvaruju vecu efikasnost tj. da njihova nadoknada zavisi od rezultata poslovanja (uprkos postojanju problema mjerenja zajednickog rezultata kod timske proizvodnje), iako to dovodi do toga da vlasnici rizik poslovanja tada dijele sa zaposlenima (koji, po pravilu, nisu skloni preuzimanju rizika, vec zele da dobiju platu za ulozeni rad i jer su vec dovoljno rizikovali time sto su “sve stavili na jednu kartu”, odnosno – sto su se obavezali jednom poslodavcu)

19. J. Sažetak Poglavlja i ključne ideje • Moralni hazard nastaje zbog toga sto se pregovaranje obavlja u uslovima nepotpunih i asimetricnih informacija … • Ove ugovornesmetnje nazvane su principal-agent problemom (jer ove dvije strane imaju razlicite interese) • Rjesenje ovog problema moze biti: (1) bolji monitoring (ako nije previse skup, ako je fizicki izvodiv i ako principal ima vremena za to tj. da zbog toga nema propustenu zaradu/oportunitetni trosak), (2) jaki podsticaji definisani u ugovoru (ali agent nije sklon riziku, individualni doprinos u timskom rezultatu se tesko mjeri, onaj koji mjeri moze da bude subjektivan, na rezultat mogu da uticu i faktori koji nisu pod kontrolom agenta), (3) oslanjanje na reputaciju poslovnih partnera • Primjeri trzista osiguranja i krize federalnog depozitnog osiguranja u USA tipicni su za moralni hazard u eksternom okruzenju firme; unutar organizacije, to su primjeri kada zaposleni izbjegavaju da rade ili kada se menadzeri lose ponasaju (sto se u prilicnoj mjeri kontrolise trzisnom disciplinom nad diskrecionim ponasanjem menadzera i nad neefikasnim ponasanjem firme – od strane trzista proizvoda, akcija, menadzera … sto bi, teorijski, trebalo da vodi maksimiziranju vrijednosti firme)

20. Dodatak: Relacija rizik-podsticaj • Mozda na vjezbama, ako i ono sto Nikola smatra da treba (a mozete procitati sami).

21. Ključne riječi • akcionarski aktivizamotrovne pilule • dugprincip podjele rizika • izbjegavanjeprincipal-agent problem • javno dobroproblem horizonta • loše ponašanje menadžeraproblem neotuđivosti • metod šargarepe problem podsticaja • metod štaparegulatorno uzdržavanje • moralni hazardsopstveni kapital • nesklonost rizikutimska proizvodnja • nosilac rezidualnog prava tržište preuzimanja • odvojenost vlasništva i kontrole