Strukturni fondovi Europske unije
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 95

Ciljevi radionice PowerPoint PPT Presentation


  • 81 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Strukturni fondovi Europske unije Projekt jednako razvoj (www.pjr.hr) Ana Fresl Zagreb, 10. listopada 2011. Ciljevi radionice. Upoznavanje sa sustavom financiranja projekata i sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz strukturne fondove

Download Presentation

Ciljevi radionice

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Ciljevi radionice

Strukturni fondovi Europske unijeProjekt jednako razvoj (www.pjr.hr) Ana FreslZagreb, 10. listopada 2011.


Ciljevi radionice

Ciljevi radionice

  • Upoznavanje sa sustavom financiranja projekata i sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz strukturne fondove

  • Upoznavanje operativnih programa za financiranje strukturnim fondovima

  • Usporedna analiza elemenata pretpristupnih i strukturnih fondova EU

  • Shvatiti što se iz fondova može danas, a što sutra i kako se pripremiti za buduće razdoblje financiranja


Raspored

Raspored

09:00 – 10:30 Upoznavanje sa konceptom strukturnih fondova i kohezijskim fondom i sustavom financiranja projekata i sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz strukturne fondove  

10:30 – 10:45 Pauza za kavu

10:45 – 12:15 ESF u okviru politika EU. Svrha i ciljevi programa. Usporedna analiza elemenata razlika pretpristupnih I strukturnih fondova EU  

12:15 – 13:15 Pauza za ručak


Raspored1

Raspored

13:15 – 14:30 Usporedna analiza elemenata razlika pretpristupnih I strukturnih fondova EU

14:30 – 14:45 Pauza za kavu

14:45 – 16:00 Vrste projekata koji se financiraju strukturnim fondovima, plan razvoja u strukturnim fondovima Republike Hrvatske, iskustva iz pretpristupnih programa


Dana nje dru enje

Današnje druženje

  • Materijali

  • Rasprava i pitanja su dobrodošla

  • Razmjena znanja i iskustava

  • Konstruktivni komentari i uvažavanje tuđih mišljenja

  • Stišan zvuk na mobitelima

  • Raspored i pauze

  • Evaluacija predavanja

  • Predstavljanje trenera i polaznika


Ana fresl rezultati

Ana Fresl, rezultati

  • Aktivno doprinijela uspostavi i akreditaciji domaćeg sustava provedbe EU fondova (CARDS, Phare i IPA, u MF/SAFU), 5g u SAFU

  • Samostalno vodila preko 50 projekata,

  • Upravljala portfeljem odjela od preko 200 projekata,

  • Napisala / konzultirala pri izradi više od 40 (grant) projekata,

  • O sustavu upravljanja EU fondovima, načinu kako aplicirati projekt na EU fondove ili uspješno ga provesti educirala preko od 3.000 ljudi iz raznih hrvatskih institucija i tvrtki

  • O strukturnim fondovima: obuka po stipendiji u Haagu (5 tjedana), praksa u Sj.Irskoj, posjeta Češkom i Danskom sustavu

  • Vlasnik tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o. koja se bavi edukacijom, savjetovanjem, izradom i provedbom projekata


Upoznavanje predstavite se

Upoznavanje – predstavite se!

  • Ime i prezime?

  • Čime se bavite?

  • Kakvo imate prethodno poznavanje sustava prepristupnih fondova?

  • Imate li iskustva s EU projektima i kakva?

  • Koja saznanja imate o strukturnim fondovima i kohezijskom fondu EU?

  • Koja imate očekivanja od današnjeg seminara / ciklusa seminara o EU fondovima?


Za to rh ima pristup pretpristupnim fondovima

Zašto RH ima pristup pretpristupnim fondovima?

  • Zbog zajedničkih interesa od kad je Hrvatska postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji

  • Radi pripreme za članstvo u EU, prvenstveno zbog usklađivanja s “aquis-om”

  • Kao pomoć u pregovorima za članstvo

  • Da bi služili javnom, a ne privatnom interesu

  • Da bi uspostavila procese u upravi, obučila ljudske resurse, pripremila sustav na projektni način razmišljanja i vježbala za buduće strukturne fondove


To su eu fondovi

Što su EU fondovi?

  • Sredstva poreznih obveznika građana EU, kao dio zajedničkog proračuna EU u koji Hrvatska trenutno ne participira

  • Europska unija je davatelj sredstava, ali se od Hrvatske očekuje određeno sufinanciranje projekata

  • Namjenski programi (fondovi) koje EU stavlja Hrvatskoj na raspolaganje od 2002 do članstva

  • Prosječno godišnje: 100-150 mil EUR

  • Priprema i vježba za strukturne fondove koji će biti dostupni u uvjetima članstva


Pretpostavke za kori tenje pretpristupnih fondova

Pretpostavke za korištenje pretpristupnih fondova

  • Uspostavljen sustav za provedbu fondova

  • Akreditiran decentralizirani sustav za upravljanje EU fondovima – sigurno okruženje za sredstva EU poreznih obveznika

  • Postojanje kapaciteta za programiranje i strateško planiranje projekata

  • Postojanje kapaciteta za izradu i provedbu natječaja

  • Interes za provedbu razvojnih projekata

  • Financijski kapacitet koji prati provedbu projekata


Pretpostavke za kori tenje strukturnih fondova

Pretpostavke za korištenje strukturnih fondova

  • Članstvo u Europskoj uniji

  • Sudjelovanje u zajedničkomproračunu EU

  • Nacionalnizakoniusklađenisazakonima EU

  • Kompetentna i potpuna državna administracija

  • Uspostavljene strukture za upravljanje su operativne i iskusne

  • Velika količina projekata isplanirana

  • Pretpostavka za uspješno korištenje fondova su razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika


Kohezijska politika kao temelj

Kohezijska politika kao temelj

  • Regionalna politika, strukturna politika - sinonimi

  • Politika regionalnog razvoja (uravnoteženja) promicanjem ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kako bi se smanjile regionalne razlike između i unutar država članica

  • Politika čiji je cilj solidarnost (prelijevanjem novaca iz bogatijih u siromašnije zemlje / regije) i smanjenje razlika koje se produbljuju otvaranjem granica (zajedničko tržište) i uvođenjem jedinstvene valute ili provedbom nekih politike


Kohezijska politika kao temelj1

Kohezijska politika kao temelj

  • Strukturni fondovi i kohezijski fond su alati, instrumenti kojima se ove politike postižu

  • Razdoblje 2006-2013: 308 milijardi eura (trećina zajedničkog proračuna EU)

  • Cilj strukturnih fondova je doći u fazu kada ih ne koristimo, nego se kao posljedica naše visoke razvijenosti našim dijelom izdataka za zajednički proračun EU (a time i za strukturne fondove) financiraju manje razvijene zemlje


Tko daje tko koristi strukturne fondove

Tko daje, tko koristi strukturne fondove?

Razlike između tzv. Net contributor i Net Reciever

Top 5 net contributors:

  • Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Nizozemska

    Top 5 net receivers:

  • Irska, Grčka, Portugal, Poljska, Španjolska


Za to kohezijska politika

Zašto kohezijska politika?

Europska unija - 27 zemalja:

  • 480 mil. stanovnika i 270 regija

    Pokazatelj pariteta kupovne moći (2006.):

  • Prosjek EU 27 23.600

  • London 79.400

  • Rumunjska 5.800

    Cilj Regionalne politike: konkurentnost Europe (ulaganja u ljudski potencijal, radna mjesta i životni standard) i uravnotežen razvoj


Pravila regionalne pomo i

Pravila regionalne pomoći

  • Koncentracija: novac ide na ključna područja razvoja (teritorijalni pristup) i ključne prioritete razvoja (funkcionalni kriterij)

  • Programiranje: višegodišnji strateški planovi regija/država koji trebaju osigurati koherenciju financiranih projekata

  • Dodanost: projekti financirani iz EZ proračuna moraju biti „dodatni” u odnosu na unutarnje intervencije

  • Partnerstvo: aktivna suradnja lokalnih/regionalnih tijela sa nacionalnim i europskim -odluke se moraju donijeti na najnižoj razini teritorijalnog upravnog sustava gdje je najviše informacija dostupno i gdje se najbolje odluke mogu donijeti (supsidijarnost)


Nositelji regionalne politike u eu

Nositelji regionalne politike u EU

  • Ključna uloga - Europska komisija: odobrava strateške programe, prati njihovu provedbu, sudjeluje u izradi programskih dokumenata te nadzire provedbu i način korištenja odobrenih sredstava.

  • Vijeće EU (Vijeće ministara) - utvrđuje ukupna sredstva za šestogodišnje razdoblje, zadatke, ciljeve i način rada fondova za dodjelu pomoći, te pravila koja se na njih primjenjuju (na prijedlog EK, po pristanku EP)

  • Odbor regija te Gospodarski i socijalni odbor - imaju savjetodavnu ulogu u postupku donošenja odluka na području regionalne politike.


Ciljevi radionice

“Nuts“

  • Franc. “Nomunclature des Unites territoriales statistiques”

  • Podjela EU na manje teritorijalne statističkejedinice

  • Statistika (EUROSTATT), NUTS nivoi 1, 2 3

  • Zašto? Jedinstvenaiuniformnaraščlambateritorijalnihjedinicazaregionalnestatistike EU

  • Statističke regije Europe stvorene za potrebe korištenja strukturnih fondova (kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći)

  • Unificirani pokazatelji za svaku zemlju


Ciljevi radionice

“Nuts“

  • Kriteriji:

    1. Broj stanovnika

    2. Administrativnapodjeladržave

    3. Specijalizacijaregija

    4. Geografske / specifičnostiispecifičnostiokoliša

    Kriterij stanovništva:

  • NUTS I : 3 000 000 - 7 000 000 (koristi se za statističke svrhe)

  • NUTS II: 800 000 - 3 000 000 (osnova za utvrđivanje SF)

  • NUTS III: 150 000 - 800 000 (male regije)


Statisti ke nuts 2 regije hrvatske

Statističke NUTS 2 regije Hrvatske


Statisti ke regije primjer

Statističke regije - primjer

  • Primjer pogrešne statistike u Nizozemskoj

  • Pogrešan izračun (statistika) je (nenamjerno) učinila regiju prihvatljivom za strukturne fondove

  • “Housing” kao rješenje


Nuts i sf

NUTS i SF

“Convergence objective”: ESF / ERDF –

75% GDP EU-27 (NUTS 2), 85 % proračuna

“Competitiveness objective”: NUTS 1 / 2 koji nisu pokriveni prethodnim

+

“Territorial cooperation”: NUTS 1, 2 (uz granice) i NUTS 3 (morske granice)

10 – 13% proračuna

Ostatak proračuna : međuregijska suradnja, razvoj gradova i neurbanih (seoskih) područja


Iznosi povla enja lanica 2007 2013 mil eur

Iznosi povlačenja članica 2007-2013 (mil EUR)


Ciljevi radionice

“NSRF”

  • Programiranje - predstavlja osnovni preduvjet u formuliranju EU regionalne politike – strateška dimenzija vođenja politike

  • Osnovu programiranja čine programski dokumenti (do 2006. - Okvir za potporu zajednice/Jedinstveni programski dokument, od 2007. NSRF - Nacionalni strateški referentni okvir)

  • Programski dokument pokriva 7-godišnje razdoblje (povezano s proračunom EU) i predstavljaključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava strukturnih instrumenata EU


Programiranje

Programiranje

  • Programski dokument mora odražavati nacionalne/regionalne prioritete ali i biti usklađen sa strategijama na razini EU

  • Definiranje razvojnih potencijala regija ali i problema

  • Traži pristup strukturnim fondovima kao “bottom - up”

  • praksa: postkomunističke države imaju znatne poteškoće sa decentralizacijom i prepuštanjem ovlasti na niže razine (problemi koji se reflektiraju u iskorištenosti EU sredstava)


1 7 2013 31 12 2013 1 1 2014 31 12 2020

1.7.2013. – 31.12.2013.1.1.2014. – 31.12.2020.?


Nova financijska perspektiva

Nova financijska perspektiva?


European regional development fund erdf

European Regional Development Fund - ERDF

  • Investicije u industriji i poduzetništvu

  • Podrška malim i srednjim poduzećima

  • Istraživanje, razvoj i inovacije

  • Poticanje stalnog zapošljavanja u regijama sa visokom stopom nezaposlenosti

  • Infrastrukturni projekti, lokalne inicijative i projekti vezani uz zaštitu okoliša za pomoć ekonomskom razvoju regija

  • Turistički i kulturni projekti


European social fund esf

European Social Fund - ESF

  • Razvoj ljudskih resursa

  • Razvoj koncepta cjeloživotnog učenja

  • Borbu protiv nezaposlenosti

  • Razvoj tržišta rada

  • Aktivnije uključivanje žena u trzište rada

  • Promocijuobrazovanja (i treninga)

  • Promociju ekonomske i socijalne kohezije


Cohesion fund cf

Cohesion Fund - CF

  • Kriteriji za utvrđivanje alokacije za pojedinu zemlju: površina i broj stanovnika

  • Projekti vezani uz promet i okoliš

  • Zemlje čiji je per capita dohodak manji od 90 % prosjeka EU

  • Min iznosi projekata 25 mil EUR

  • Različitost u odnosu na strukturne fondove:

    Koriste ih države, a ne regije (NUTS 2)

    Sufinanciranje države članice iz nacionalnog proračuna nije uvjet


Cilj 3 europska teritorijalna suradnja

Cilj 3 – Europska teritorijalna suradnja

  • Programi prekogranične i transnacionalne suradnje (SEE, MEDITERAN), programi umrežavanja

  • NUTS III regije mogu koristiti – administrativne vlasti, javna tijela, neprofitna tijela, socio-ekonomski partneri

  • 2,4% kohezijskih sredstava (ERDF fond)

  • Sredstva su namijenjena poticanju uravnoteženoga, trajnog i ujednačenog razvoja te pozitivna praksa prostornog planiranja , uobičajeni ciljevi su razvoj malog i srednjeg poduzetništva, okoliš, turizam i kultura


Fondovi za poljoprivredu zajedni ka polj politika cap

Fondovi za poljoprivredu(Zajednička polj. politika – CAP)

  • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)

  • Ulaganja u poljoprivredne posjede (konkurentnost, ekološka održivost), modernizacija prerade i trženja

  • Osposobljavanje mladih poljoprivrednika (savjetovanje, obuka), ranije umirovljenje, poticanje šumarstva

  • Diversifikacija djelatnosti: obrtništvo, turizam

  • Osnovna ruralna infrastruktura, očuvanje sela i krajolika


Fondovi za poljoprivredu zajedni ka polj politika cap1

Fondovi za poljoprivredu(Zajednička polj. politika – CAP)

  • Europski fond za ribarstvo (EFF)

  • Obnova i modernizacija flote, ulaganja u ribarske luke

  • Uravnoteženost izlova, naknade za privremenu obustavu aktivnosti, poticanje akvakulture

  • Modernizacija prerade, trženja i marketinga


Odnos pretpristupnih i sf

Odnos pretpristupnih i SF


Operativni programi 2012 2013

Operativni programi 2012-2013


Operativni program promet 2013 draft

Operativni program promet 2013 (draft)

Prioritetna os 1: Integracija i modernizacija hrvatske prometne infrastrukture vezane uz TEN-T koridore

1.1 Nadogradnja hrvatske željezničke prometne mreže koja se nalazi na ili je spojena s TEN-T koridorima. Aktivnosti će predstavljati nastavak intervencija koje su otpočele u ranijim pretpristupnim programima ISPA i IPA

1.2 Razvoj multimodalne prometne mreže i njeno povezivanje s TEN-T koridorima u sektorima:unutarnjih plovnih putova, morskih luka i zračnih luka

1.3 Razvoj hrvatske cestovne mreže koja se nalazi na ili je spojena s TEN-T koridorima


Operativni program promet 2013 draft1

Operativni program promet 2013 (draft)

Prioritetna os 2: Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture

2.1 Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture, sustava javnog gradskog prijevoza i okolišno prihvatljivih prometnih sustava

Prioritetna os 3: Tehnička pomoć

3.1 Potpora u upravljanju Operativnim programom “Promet”

3.2 Jačanje kapaciteta Upravljačkog tijela i potencijalnih korisnika

3.3 Izrada temeljnih studija, te potpora u pripremi za sljedeće programsko razdoblje


Operativni program promet 2013 draft2

Operativni program promet 2013 (draft)

Potencijalni korisnici:

  • HŽI d.o.o.

  • Lučke uprave luka na unutarnjim plovnim putovima

  • Agencija za unutarnje plovne putove

  • Hrvatske ceste d.o.o.

  • Hrvatske autoceste d.o.o.

  • Lučke uprave morskih luka

  • Zračne luke

  • Županijske uprave za ceste

  • Županije i gradovi


Operativni program okoli i energetika 2012 2013

Operativni program okoliš i energetika 2012-2013

Prioritetna os 1: Intervencije u gospodarenju otpadom, kakvoći zraka, zaštiti prirode (NATURA 2000) i sektoru energetike

  • Razvoj infrastrukture u sektorima otpada, zraka i prirode, investiranjem u izgradnju i/ili obnavljanje infrastrukture, te podrška pripremi projekata:

  • Izgradnjom infrastrukture u gospodarenju otpadom

  • Sanacijom lokacija visokoonečišćenih otpadom

  • Saniranjem i zatvaranjem neodgovarajućih odlagališta otpada

  • Nadogradnjom mreže za praćenje kakvoće zraka

  • Izgradnjom malih infrastrukturnih projekata za parkove prirode i druga zaštićena područja

  • Podržavanjem prijelaza s tradicionalnih na obnovljive izvore energije ; energetska učinkovitost


Operativni program okoli i energetika 2013 draft

Operativni program okoliš i energetika 2013 (draft)

  • Prioritetna os 2: Intervencije u sektoru gospodarenja vodama

  • RazvojinfrastruktureugospodarenjuvodamaipodrškapripremiprojekatausmjerenihnauklanjanjeprijetnjinaokolišiljudskozdravljeuzrokovanihvodomisušomiusklađivanjesEUdirektivama:

  • izgradnjom/obnavljanjem/nadogradnjominfrastrukturnihobjekataucjelovitomgospodarenjuvodama:sustavizaopskrbupitkomvodomsuređajimazapročišćavanjepitkevodeisustaviodvodnjeotpadnihvodasuređajimazapročišćavanjeotpadnihvoda

  • Smanjenjem gubitka vode iz sustava za opskrbu pitkom vodom i sustava otpadnih voda

  • Osiguranjem pomoći u pripremi projekata za poboljšanje gospodarenja i infrastrukture u područjima zaštite od poplava, melioracijske odvodnje i navodnjavanja


Operativni program okoli i energetika 2013 draft1

Operativni program okoliš i energetika 2013 (draft)

Prioritetna os 3: Tehnička pomoć

  • osiguranje podrške u upravljanju i provedbi Operativnog programa za okoliš i energetiku

    Korisnici:

    FZOEU, DHMZ, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima, HEP, Plinacro, MK, HV


Operativni program regionalna konkurentnost 2013 draft

Operativni program regionalna konkurentnost 2013 (draft)

Prioritetna os 1: Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

1.1. Poboljšanje poslovnog okruženja i povećanje konkurentnosti MSP-a

  • Promotivne aktivnosti, poboljšanje poslovnog okruženja, jačanje suradnje

  • Izravna potpora za mala i srednja poduzeća

    1.2.Transfer tehnologije i podrška gospodarstvu temeljenom na znanju

  • Infrastruktura za istraživanje i razvoj

  • Poboljšanje uvjeta za razvoj inovacija


Operativni program regionalna konkurentnost 2013 draft1

Operativni program regionalna konkurentnost 2013 (draft)

Prioritetna os 2: Jačanje razvojnog potencijala hrvatskih regija

2.1. Javna poslovna i turistička infrastruktura

  • Javna poslovna infrastruktura

  • Javna turistička infrastruktura

    2.2. Elektroničke komunikacije

    2.3. Obrazovna infrastruktura

    2.4. Zdravstvena infrastruktura

    2.5. Modernizacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje


Operativni program regionalna konkurentnost 2013 draft2

Operativni program regionalna konkurentnost 2013 (draft)

Prioritetna os 3: Tehnička pomoć

3.1. Podrška upravljanju i provedbi Operativnog programa

3.2. Jačanje kapaciteta Upravljačkog i Provedbenih tijela te potencijalnih korisnika

3.3. Izrada sektorskih studija i pomoć u pripremi za sljedeće programsko razdoblje


Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 draft

Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft)

Prioritetna os 1: Potpora pristupa održivom zapošljavanju i prilagodljivost radne snage

  • Potpora pristupa održivom zapošljavanju i prilagodljivost radne snage kroz provedbu aktivnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative

  • Potpora razvoju poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i obrta

  • Jačanje aktivnosti i cjeloživotnog usmjeravanja HZZ-a i drugih mehanizama potpore tržištu rada

  • Jačanje zdravlja na radu i sustava sigurnosti na radu


Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 draft1

Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft)

Prioritetna os 2: Jačanje socijalnog uključivanja skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

  • Promicanje socijalne uključenosti kroz podršku u pristupu zapošljavanju kao i pristupu obrazovanju skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

  • Podrška razvoju socijalnih usluga i kapaciteta pružatelja tih usluga u borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva kako bi se poboljšale mogućnosti zapošljavanja i usklađivanja poslovnog i obiteljskog života


Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 draft2

Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft)

Prioritetna os 3: Unaprjeđenje ljudskih potencijala u obrazovanju i istraživanju i razvoju

  • Poboljšanje usluga obrazovanja kroz provedbu reformi na temelju strategija s ciljem jačanja ljudi za prilagodbu na potrebe društva znanja

  • Dodatni razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s ciljem potpore konceptu cijeloživotnog učenja

  • Umrežavanje aktivnosti između visokoškolskih ustanova, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća


Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 draft3

Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft)

Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje

  • Jačanje uloge civilnog društva radi boljeg upravljanja putem promicanja socijalnog dijaloga

  • Jačanje uloge organizacija civilnog društva za društveno-gospodarski rast i demokratski razvoj


Operativni program ja anje upravnih kapaciteta 2013 draft

Operativni program jačanje upravnih kapaciteta 2013 (draft)

Prioritetna os 1: Unapređenje učinkovitosti sustava javne uprave i pravosuđa

1.1. Unapređenje postojećeg ustrojstva i procedura u javnoj upravi i pravosuđu

1.2. Jačanje dobrog upravljanja

1.3. Jačanje kapaciteta lokalne i regionalne samouprave za kvalitetno pružanje usluga


Operativni program ja anje upravnih kapaciteta 2013 draft1

Operativni program jačanje upravnih kapaciteta 2013 (draft)

Prioritetna os 2: Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi i pravosuđu

2.1. Unapređenje kvalitete i vještina ljudskih potencijala

2.2. Unapređenje sustava zapošljavanja i razvoja karijere

Prioritetna os 3: Tehnička pomoć

3.1. Upravljanje Operativnim programom i jačanje kapaciteta

3.2. “Project pipeline”, osnovna analiza i studije


Uloge razina dr ave

Uloge – razina države

  • Programiranje

  • Nacionalna strategija razvoja

  • Pregovori s EU

  • Uspostava sustava sigurnog okruženja EU sredstava

  • Nacionalni proračun

  • Veliki infrastrukturni projekti i kohezijski fond


Uloge tijela zadu ena za prioritete mjere

Uloge – tijela zadužena za prioritete / mjere

  • Izrada operativnih programa, odnosno prioriteta i mjera unutar njih koje će se financirati

  • Identifikacija projekata i natječaja za bespovratna sredstva

  • Izrada projekata i natječaja

  • Prioritizacija projekata

  • Prihvatljivost projekata i odabir

  • Kampanja osvješćivanja javnosti i popularizacije projekata


Uloge korisnici projekata

Uloge – korisnici projekata

  • “Project pipeline”

  • Redovno ponavljanje

  • Uključivanje u konzultativni proces

  • Ideje i relevantnost projekata za rješavanje problema

  • Praćenje natječaja

  • Financijski kapacitet

  • Visibility EU


Primjer department for education and learning belfast

Primjer – Department for Education and Learning (Belfast)

  • Program za izjednačavanje mogućnosti na tržištu rada (osoba s posebnim potrebama)

  • “Bottom-up” pristup

  • Povjerenje u sustav (nema podjele odgovornosti, odnosno razdiobe opisa poslova radi izbjegavanja sukoba interesa)

  • Roadshow

  • Povratak aplikacija na doradu

  • Brojevi! (ciljano, educirano, drop-out, završilo, zaposlilo se, ustalo u poslu za godinu dana)


Primjer department for education and learning belfast1

Primjer – Department for Education and Learning (Belfast)

  • Program je tražio u projektnoj aplikaciji brojeve! (ciljano, educirano, drop-out, završilo, zaposlilo se, ustalo u poslu za godinu dana)

  • Tipičan hrvatski projekt u području zapošljavanja stane na momentu edukacije (zapošljavanje je eventualan efekt)


Razlike pretpristupnih ipa i strukturnih fondova

Razlike pretpristupnih (IPA) i strukturnih fondova

  • Izvor (vanjski proračun / proračun EU)

  • Izdašnost i sufinanciranje (vježba?)

  • Plaćanja (iznosi predujmova)

  • Rokovi za apsorpciju

  • “Additionality” princip u programiranju

  • Odgovornost za upravljanje

  • Godišnje / 7-godišnje planiranje

  • Aktivnosti (outputi) / rezultati (indikatori)


Sadr aj prioriteta programa

Sadržaj prioriteta programa

  • U pretpristupnom razdoblju poanta fondova je priprema države za članstvo, što znači velik dio sredstava za izgradnju institucija i pripremu sustava za buduće korištenje fondova

  • U uvjetima članstva programiranje je slobodnije i više služi podizanju konkurentnosti, više se dodjeljuje sredstava lokalnih projektima, odnosno više se radi na prometu/okolišu i sl.


Regionalno programiranje

Regionalno programiranje

  • U pretpristupnom razdoblju cijela država (kao jedinstvena cjelina koja se prijavljuje za članstvo) je jednako prihvatljiva za financiranje

  • U uvjetima članstva programiranje je na NUTS 2 osnovi, a projekti više moraju biti lokalni, manje nacionalni (izuzev naravno kohezijskog fonda)


Primjer e ka programiranje

Primjer – Češka programiranje

  • Centar je uvijek pametniji i brži u programiranju, a takva je i navika iz pretpristupnog razdoblja

  • Programiranje u strukturnim fondovima moraj respektirati participativni pristup i dijalog svih dionika

  • Fotografije


Programska razdoblja

Programska razdoblja

  • Strukturni fondovi programiraju se na 7 godina (2000-2006; 2007-2013; 2014-2020)

  • Pretpristupni fondovi na godišnjoj osnovi ili na nekoliko godina (3)

  • IPA 2007-2009 – prosječno godišnje 150 mil EUR

  • Strukturni fondovi 2012-2013, pa kasnije 2014-2020


Izvor fondova

Izvor fondova

  • Pretpristupni fondovi: vanjski proračun Europske Unije (za treće zemlje), u koji zemlje kandidati ne pridonose

  • Strukturni fondovi: redovni proračun EU (oko pola proračuna EU rezervira se za strukturne fondove) i u ovaj proračun Hrvatska doprinosi svojom članarinom


Iznosi koji su na raspolaganju

Iznosi koji su na raspolaganju

  • Strukturni fondovi su nekoliko puta izdašniji od pretpristupnih

  • IPA 2007-2009 – prosječno godišnje 150 mil EUR s rastućim trendom u 2010/2011

  • Strukturni fondovi 2012-2013 za RH prijedlog Europske Komisije je 2,2 mlrd EUR (od ukupno 308 mlrd EUR strukturnih fondova za cijelu Europu)

  • Vježba vs. relevantan pokretač razvoja


Iznosi koje moramo uplatiti lanarina

Iznosi koje moramo uplatiti (članarina)

  • Ne postoji članarina za pretpristupne fondove, njih Europa stavlja na raspolaganje radi iskazanog interesa za članstvo

  • U strukturnim fondovima svaka zemlja sudjeluje članarinom koja košta otprilike: 0,5 % BDP-a, 1 % PDV-a, carine, trošarine i sl.


Additionality princip

“Additionality” princip

  • U pretpristupnom razdoblju projekti se programiraju zasebno, u ministarstvima to rade posebni odjeli, proračun se planira specifično, posebna je metodologija, na posebnom jeziku…

  • SF je dodatno sufinanciranje, a ne obratno

  • U strukturnim fondovima iznosi su preveliki da to budu specifični i odvojeni projekti, strategija razvoja morala bi biti identična za nacionalne i za strukturne izvore


Sufinanciranje

Sufinanciranje

  • Počelo je sa 100% financiranjem nabave opreme u CARDS programu

  • Phare program min 15% nacionalnog sufinanciranja

  • IPA program – min 25% nacionalnog sufinanciranja

  • ISPA/veliki infrastrukturni projekti (CF) – u nkim primjerima čak i manje od 50%

  • Strukturni fondovi i programi zajednice – oko 50%


Namjenska izrada malih projekata

Namjenska izrada malih projekata

  • Projekti se u pretpristupnom razdoblju izrađuju zato jer se većina sredstava traži, a manje sufinancira

  • U strukturnim fondovima, gdje se traži veliko sufinanciranje korisnika, samo će postojati interes za provedbu onih projekata koji se stvarno žele


Prihvatljivost tro kova

Prihvatljivost troškova

  • U pretpristupnom razdoblju prihvatljivost troškova točno je popisana i određena programom (fondom)

  • U strukturnim fondovima, osim u nekim osnovnim stvarima, svaka država pregovara s Europskom Komisijom o detaljnim troškovima koji će biti prihvatljivi

  • U strukturnim fondovima prihvatljivi su troškovi koji su u projektu nastali prije potpisa ugovora o financiranju


Avansi za projekte

Avansi za projekte

  • Po PRAG-u (http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm)

    avansi su do 80% (za bespovratna sredstva) !!!

  • U strukturnim fondovima svaka država članica će ispregovarati uvjete plaćanja s Europskom Komisijom, a uglavnom su države članice imale 10-30% avansa


Primjer prekograni na suradnja

Primjer – prekogranična suradnja

  • Ukoliko je potencijalni aplikant za projekt na području koji istovremeno graniči s Mađarskom i Srbijom; ili s Italijom i crnom Gorom

  • U programima sa zemljama članicama avans je 0!

  • U programima s istočnim susjedima avans je 80%


Uvjeti pla anja

Uvjeti plaćanja

  • U strukturnim fondovima obično prođe 9 mjeseci od trenutka kada je korisnik poslao (kvartalni) izvještaj o trošenju i zahtjev za plaćanjem do kada dobije isplatu

  • Prođe do 9 mjeseci i sada u pretpristupnom razdoblju, ali ono je vezano samo za iznose iznad avansa (interim/finalna plaćanja)

  • Banke diljem Europe prate ovaj proces i daju povoljne kredite korisnicima projekata da premoste ovu barijeru


Odgovornost za upravljanje

Odgovornost za upravljanje

  • U pretpristupnom razdoblju sustav se kreće od centraliziranog, preko decentraliziranog pa do proširenog decentraliziranog sustava provedbe programa

  • U strukturnim fondovima odgovornost je isključivo na domaćem sustavu, bez ikakve prethodne kontrole Delegacije EK, što će ubrzati cijeli proces

  • Revizije !


Primjer e ka regija

Primjer – Češka regija

  • Nezainteresiranost jedne regije, uobičajeno najmanje razvijene za određeno područje

  • Stanovnici regije žele poljoprivredu, a država im je uprogramirala inovacije

  • Prijenos medija, ključnih visokopolitičkih sastanaka, lobiranje…


Rokovi za apsorpciju fondova

Rokovi za apsorpciju fondova

  • U pretpristupnom razdoblju rokovi kreću od modela 2+2+2

  • Zatim je u programu IPA uveden princip N+3

  • U uvjetima članstva vrijedi N+2


Javna nabava

Javna nabava

  • U pretpristupnom razdoblju koristi se PRAG (pravila javne nabave prema Europskoj Uniji), žalba ne odgađa rješenje, propisani su obrasci i sva pravila vrlo bistro

  • U uvjetima članstva vrijedi domaći Zakon o javnoj nabavi za svakog korisnika strukturnih fondova

  • A predlošci? Nacrti ugovora?


Standardni dokumenti za prijavu projekata

Standardni dokumenti za prijavu projekata

  • U pretpristupnom razdoblju koristi se PRAG u kojemu su definirani konkretni obrasci za pripremu projekata, što sustav čini transparentnim, usporedivim, ali i sporim i teškim za krajnje korisnike

  • U uvjetima članstva nema više standardnih obrazaca, svaka zemlja ima pravo smisliti svoj sustav, pod uvjetom da poštuje financijsku regulativu, uvjete po kojima je sustav deklariran (priručnike institucija) itd.


Jezik fondova

Jezik fondova

  • U pretpristupnom razdoblju koristi se isključivo engleski jezik u svom komunikaciji, ugovorima, projektima, izvještajima…

  • U uvjetima članstva moći će se koristiti hrvatski jezik, što će značajno olakšati neke dijelove procesa


Apsorpcijski kapacitet fondova

Apsorpcijski kapacitet fondova

  • Apsorpcijasredstava krozstrukturnefondove – ovisnaje o apsorpcijskoj moći i administrativnom kapacitetudržavečlaniceiuspješnosti nacionalne struktureupravljanja

  • Ukupnost elemenata koji donose uspjeh apsorpcije: efikasna uprava, strategija razvoja, financijski kapaciteti korisnika, iskustvo u izradi i upravljanju projektima (“project pipeline”), vrijeme, infrastrukturni projekti


Problemi apsorpcijskog kapaciteta

Problemi apsorpcijskog kapaciteta

  • Je li to projekt ili ideja?

  • Podkapacitiranost javnih tijela koja su zadužena za upravljanje

  • Diskontinuitet djelatnika, problem politike zadržavanja i nagrađivanja

  • Nedostatak iskustva u projektnoj implementaciji

  • Nedostatak iskustvenih NGO i tvrtki

  • Implementacijski problemi

  • Kriza u vrijeme kada treba investicija u pripremu projekata

  • Neznanje i loše politike odluke


Posljedice manjka apsorpcijskog kapaciteta

Posljedice manjka apsorpcijskog kapaciteta

  • Pravovremeno i efektivno trošenja postaje problem (iskustva zemalja članica)

  • Neiskorištenost fondova uvjetuje vraćanje novca u Bruxelles

  • Utjecaj na buduće financijske alokacije

  • Loš medijski publicitet, naročito zbog kasnijih povrata sredstava (uslijed loših naknadnih nalaza revizora EK)

  • Neravnomjeran razvoj države (regija)


Project pipeline

“Project pipeline”

  • Mehanizam, način razmišljanja…

  • Lista projekata koji su u različitim fazama razvoja (project ideas&project proposals)

  • 3 osnovne komponente PP-a:

    • Regrutiranje projekata (project recrutment): regrutiranje projekata u pipeline

    • Razvoj projekata (project development): pomicanje projekta u različite faze unutar pipelinea

    • Screening/prioritizacija: odabir projekta za daljnji razvoj


Kako mjeriti uspjeh eu fondova

Kako mjeriti uspjeh EU fondova

  • Akreditacija decentraliziranog sustava provedbe EU fondova – uspjeh sustava

  • Potpis financijskog sporazuma – uspjeh programiranja

  • Stopa ugovaranja – uspjeh javne nabave

  • Stopa plaćanja – uspjeh iskorištenosti EU sredstava

  • Efekt provedbe – uspjeh razvoja


Eu o esf u

EU o ESF-u

  • “ESF is extremely valuable in encouraging equality and social inclusion criteria to be built into projects”

  • “Gender balance was one important consideration in ESF”

  • “ESF continues to make a significant contribution to supporting economic growth aimed at creating a knowledge-based economy, with a highly skilled, and flexible workforce”

  • “SF is helping to address "the increasingly acute skills and employment needs of individuals in these testing economic conditions”


Esf i ciljne skupine

ESF i ciljne skupine

ESF treba se baviti onima koje tržište rada najteže usvaja – osobe koje posjeduju najmanje karakterisika potrebnih za sudjelovanje na tržištu rada i koji će se najteže uključiti u aktivnosti ESF-a zbog sljedećih faktora:

  • Višestruki i/ili kompleksni problemi;

  • Nestabilna prebivališta;

  • Izostatak najosnovnijih znanja i vještina za zapošljavanje i iskustvo učenja;

  • Povećani stupnjeni invaliditeta;

  • Nedostatak poznavanja domaćeg jezika


Europska iskustva ciljne skupine engleska prioritet 1

Europska iskustva – ciljne skupine – Engleska (prioritet 1)

“Extending employment opportunities”

  • Podrška projektima koji će se baviti rušenjem / smanjivanjem barijera koje nezaposleni i marginalizirani imaju pred tržištem rada

  • Ciljne skupine: osobe s invaliditetom, roditelji koji žive sami, osobe iznad 50 godina starosti, pripadnici nacionalnih manjina, osobe bez osnovnih kvalifikacija, mladi ljudi koji nisu u sustavu obrazovanja ili koji nisu zaposleni


Europska iskustva ciljne skupine engleska prioritet 2

Europska iskustva – ciljne skupine – Engleska (prioritet 2)

“Developing a skilled and adaptable workforce”

  • Podrška projektima koji će se baviti obukom ljudi koji nemaju osnovne vještine i kvalifikacije koje su potrebne na radnom mjestu

  • Ciljne skupine: zaposlene osobe kojima nedostaju osnovne vještine / kvalifikacije, oni za koje postoji malena vjerojatnost da će dobiti trening na radnom mjestu, obuka managera i zaposlenika u malim tvrtkama, zaposlenici kojima prijeti otkaz (višak)


Primjer selekcijskih kriterija natje aja

Primjer selekcijskih kriterija natječaja

  • Adekvatnost i završenost zamišljene logike provedbe

  • Važnost sektora kojim se projekt bavi

  • Dostupnost informacija i jasnost

  • Održivost (odvojeno na nacionalnom i lokalnom nivou)

  • Karakter inovativnosti (sadržaj, procesi, proizvodi, rezultati i ciljevi)

  • Potencijal za replikaciju

  • Stupanj težine odabranih ciljnih skupina


Primjeri indikatora

Primjeri indikatora


Inovativne ideje iz esf a

Inovativne ideje iz ESF-a

  • Razvoj “zelenih vještina”- razvoj, testiranje i primjena vještina koje adresiraju klimatske promjene i održivi razvoj

  • Razvoj programa naziva: “Sustainable Construction Skills Academy” s ciljem razvoja nekih od donjih razina vještina unutar industrije zelene gradnje (npr. trening postojećih vodoinstalatera kako da u kućanstva uključe nove, bolje bojlere


Inovativne ideje iz esf a1

Inovativne ideje iz ESF-a

“Bigger, better and faster“

  • Primjer za “Veće” je projekt koji kreira 37 za odrasle osobe koje inače ne bi bile prihvatljive zbog svoje dobi

  • Primjer za “Bolje” je seoski “Job bus” kojim putuje tim koji posjećuje sela da bi seljacima direktno i na licu mjesta dao priliku za omanji trening ili savjetovanje

  • Primjer za “Brže” uključuje mogućnost promptne reakcije na industrijske promjene, kao što su primjerice upravo otvorena radna mjesta u lokalnoj tvornici


Esf nau ene lekcije

ESF – naučene lekcije

ESF mora imati naglasak na najniže vještine zato jer je to područje u kojemu tržište podbaci – jednom kada se prođe ta donja granica, tržište ima tendenciju raditi bolje, a time i takva osoba lakše pronađe posao

Sustav koji ima konkurentnost (dakle pozivi za dostavu projektnih prijedloga), iako ima značajan niz mjerila, svejedno može dovesti do izbiranja polaznika (“cherry picking”) koje je lakše dovesti do cilja (i smjestiti na tržište rada), na štetu onih kojima ja ta pomoć potrebnija


Pitanja

Pitanja?


Napomena

Napomena

Projekt je financiran sredstvima Europske unije

DelegacijaEuropskeunije

U Hrvatskoj

Tel: 01 4896 500

Fax: 01 4896 555

Europskakomisija je izvršnotijelo EU.

Europskaunija se sastojiod 27 državačlanicakojesuodlučilepostepenopovezatisvojeznanje, resurseisudbine. Zajedno,tijekomrazdobljaproširenja u trajanjuod 50 godina, izgradilesuzonustabilnosti, demokracijeiodrživograzvoja, ipri tome očuvalekulturalnuraznolikost, tolerancijuiosobneslobode. Europskaunijaje posvećenadijeljenjusvojihpostignućaisvojihvrijednostisazemljamainarodimaizvanvlastitihgranica.


Ciljevi radionice

Hvala na pažnji !

Ana Fresl, stručnjak za EU projekte

Projekt Jednako Razvoj d.o.o.

Tel: 091 505 1793

www.pjr.hr

E-mail: [email protected]


  • Login