1 / 36

Školske knjižnice u multikulturalnim sredinama: zakonske smjernice i problemi u praks i

Školske knjižnice u multikulturalnim sredinama: zakonske smjernice i problemi u praks i. Bojan Lazić, mag . bibl . i prof . Osnovna škola Negoslavci Osnovna škola Bršadin.

mary-beard
Download Presentation

Školske knjižnice u multikulturalnim sredinama: zakonske smjernice i problemi u praks i

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Školske knjižnice u multikulturalnim sredinama: zakonske smjernice i problemi u praksi Bojan Lazić, mag. bibl. i prof. Osnovna škola Negoslavci Osnovna škola Bršadin

  2. IFLA-ine smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice: Multikulturalnost je suživot različitih kultura, gdje kultura uključuje rasne, religijske i kulturne skupine, te se očituje u običajima, kulturnim pretpostavkama i vrijednostima, načinima razmišljanja i komunikacije. • Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina RH: Etnička i multikulturna raznolikost i duh razumijevanja, uvažavanja i tolerancije doprinose promicanju razvoja Republike Hrvatske.

  3. Međunarodni pravni akti • Opća deklaracija o ljudskim pravima (10. 12. 1948.) • Pravo na život, slobodu, jednakost pred zakonom, zaštitu od diskriminacije, državljanstvo, sklapanje braka i zasnivanje obitelji, posjedovanje imovine, slobodu mišljenja, rad, odmor i slobodno vrijeme, odgoj i obrazovanje, sudjelovanje u kulturnom i javnom životu zajednice • Prava i sloboda svakoga, bez razlike u rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političko ili drugo uvjerenje; nacionalnog i socijalnog podrijetla, imovine, rođenja ili neke druge okolnosti – ČL. 2 • Pravo na odgoj i obrazovanje – ČL. 26

  4. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (16. 12. 1966.) • Pravo svih naroda na samoodređenje, slobodno određivanje političkog statusa i osiguravanje gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja. • Osobama pripadnicima etničkih, vjerskih ili jezičnih manjina, u državama u kojima postoje, ne smije se uskratiti pravo da u zajednici s ostalim pripadnicima svoje grupe uvažavaju svoju kulturu, ispovijedaju i iskazuju svoju vjeru, ili da se služe svojim jezikom • Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima – sličan kao i prethodni dokument

  5. Konvencija o pravima djeteta (20. 11. 1989.) • Poštivanje svih prava djece, bez ikakve diskriminacije vezano uz rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje; nacionalnog, etničkog ili socijalnog podrijetla, imovine, teškoća u razvoju, obiteljskog podrijetla ili neke druge okolnosti – ČL. 2 • Pravo na očuvanje identiteta, uključujući nacionalnost, ime i obiteljske odnose priznate zakonom – ČL. 8 • Pravo djetetu pripadniku etničke, vjerske ili jezične manjine da u zajednici s drugim pripadnicima njegove grupe uživa svoju kulturu, ispovijeda svoju vjeru ili se služi svojim jezikom – ČL. 30

  6. Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama (18. 12. 1992.) • Osigurava opstanak identiteta navedenih manjinskih skupina u svakoj državi, a države potpisnice Deklaracije dužne su donijeti posebne zakone koji će štititi manjine • Stvaranje povoljnih uvjeta za izražavanje manjinskih obilježja, učenje materinskoga jezika i educiranje većine o obilježjima manjinskoga stanovništva s kojim dijele isti životni prostor – ČL. 4 • Ova deklaracija jedan je od temelja za pravne akte koje je Republika Hrvatska pri osamostaljenju i donijela

  7. Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (UNESCO, 14. 12. 1960.) • Jamči priznavanje prava pripadnika nacionalnih manjina na ostvarivanje posebnih odgojno-obrazovnih djelatnosti – ČL. 5 • Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina (Vijeće Europe, 10. 11. 1995.) • OESS-ove Haaške preporuke o pravu nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje (1996.) • Preporuke komisije Europske unije o digitalizaciji i mrežnoj dostupnosti kulturnih dobara i digitalnoj zaštiti – jasna slika o europskoj različitosti i bitnosti očuvanja višejezične baštine • Brojne IFLA-ine smjernice i manifesti

  8. Domaći pravni akti • Ustav Republike Hrvatske (pročišćeni tekst, NN 85/2010) • Osim Hrvata, u RH žive još: Srbi, Česi. Slovaci, Talijani, Mađari, Židovi, Nijemci, Austrijanci, Ukrajinci, Rusini, Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi, Albanci i drugi – Izvorišne osnove • Hrvatski jezik i latinično pismo su u službenoj upotrebi u državi, a pravo službene upotrebe imaju i drugi jezici i pisma sukladno uvjetima propisanim zakonom – ČL. 12 • Jednakost svakoga pred zakonom neovisno o pripadnosti različitim grupama – ČL. 14 • Ravnopravnost pripadnicima svih manjina, uređuje se ustavnim zakonom, te sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, sloboda služenja svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija – ČL. 15

  9. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/2002) • Pravo na slobodno izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini, uz zabranu bilo kojeg oblika diskriminacije po ovoj osnovi – ČL. 4 • “Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njezini članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja – ČL. 5 • Služenje jezikom i pismom privatno i javno, odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu, upotreba svojih znamenja i simbola, kulturne autonomije, pravo na očitovanje vjere, pristup sredstvima javnog priopćavanja na svojemu jeziku i pismu, samoorganiziranje i udruživanje, zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini – ČL. 7 • Odgoj i obrazovanje sukladno posebnom zakonu – ČL. 11 • Ravnopravna upotreba manjinskog jezika i pisma kada jedinica lokalne samouprave broji najmanje trećinu pripadnika manjinskog naroda – ČL. 12

  10. Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (NN 51/2000) • Ravnopravna upotreba jezika i pisma nac. manjine u javnosti, mogućnost ispisivanja javnih isprava pripadnicima nacionalnih manjina dvojezično, mogućnost upotrebe jezika u radu predstavničkih i izvršnih tijela općine, grada ili županije, te u postupku pred tijelima općine, grada ili županije i u postupku pred tijelima državne uprave

  11. Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN 51/2000) • Odvija se u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, te drugim školskim ustanovama i oblicima obrazovanja • Osnivanje školskih ustanova i za manji broj učenika od propisanog • Ustrojavanje odjela na manjinskom jeziku i pismu ukoliko ne postoji temelj za osnivanje nove ustanove • Nastavni plan i program uz opći sadrži i dio vezan uz posebnosti nacionalne manjine • Uvjet za rad – poznavanje manjinskog jezika i pisma – NE ISKLJUČIVO NACIONALNA PRIPADNOST

  12. Istraživanje nabavne politike u školskim knjižnicama osnovnih i srednjih škola s nastavom na manjinskom jeziku i pismu

  13. Temelji za istraživanje • Knjižnica mora biti središte multikulturalne komunikacije. Ona svoje usluge mora bezuvjetno pružati svim svojim korisnicima, bez obzira na njihovu rasu, dob, spol, kulturnu, nacionalnu, vjersku i političku pripadnost, socioekonomski status, a posebice se posvetiti nedovoljno zastupljenim skupinama, kao što su useljeničke manjine, azilanti, radnici – migranti i nacionalne manjine. – IFLA-ine smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice • Nedovoljno istražena (neistražena) tematika • Otežani uvjeti rada u autorovoj svakodnevnoj praksi

  14. Cilj istraživanja • Utvrditi stanje fonda za pripadnike nacionalnih manjina u knjižnicama osnovnih i srednjih škola u RH u kojima se odvija nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te predvidjeti mogućnosti za rješavanje uočenih problema

  15. Zadaće istraživanja • OSNOVNA ZADAĆA: otkriti poteškoće u nabavi navedene građe i mogućnosti za rješavanje problema • OSTALE ZADAĆE (provedene kroz pitanja u upitniku): • Istražiti jezične kompetencije za upravljanje manjinskim zbirkama kod djelatnika knjižnice; • Utvrditi načine smještaja i stručne obrade građe za manjinske skupine; • Utvrditi stanje fonda lektirnih i naslova stručne literature na manjinskom jeziku; • Utvrditi stanje fonda za slobodno čitanje na manjinskom jeziku; • Utvrditi stanje fonda stručnih i dječjih časopisa na manjinskom jeziku; • Istražiti uvjete nabave građe za manjinske skupine u školskim knjižnicama; • Utvrditi uvjete, novčane iznose kojima raspolažu školske knjižnice za nabavu građe za manjinske skupine kupnjom te podatke o dobavljačima preko kojih to obavljaju; • Otkriti prepreke u nabavi građe za manjinske skupine; • Predvidjeti mogućnosti za poboljšanje nabave građe za manjinske skupine; • Utvrditi otežavajuće okolnosti i mogućnosti za rješavanje problema

  16. Pretpostavke • HIPOTEZA 1 (osnovna): Nabava građe na jeziku i pismu nacionalnih manjina u knjižnicama osnovnih i srednjih škola u RH teče otežano • HIPOTEZA 2 (pomoćna): Postoje načini na koje se problem nabave građe za manjinske skupine u hrvatskim školskim knjižnicama može riješiti pozitivno

  17. Predmet istraživanja • Knjižnične zbirke na manjinskom jeziku i pismu u knjižnicama OŠ i SŠ u RH, u kojima nastavu na materinskom jeziku i pismu prate učenici – pripadnici nacionalnih manjina, po jednom od tri modela obrazovanja namijenjena ovoj skupini građana: • Model A: nastava se izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine (uz redovitu nastavu predmeta hrvatski jezik) • Model B: nastava se izvodi dvojezično – prirodna skupina predmeta na hrvatskom, a društvena na manjinskom jeziku i pismu • Model C: izborna nastava njegovanja jezika i kulture (2-5 sati tjedno)

  18. Uzorak, vrijeme istraživanja i instrument • 117 osnovnih i srednjih škola u RH u kojima se nastava po modelu A, B i/ili C za pripadnike nacionalnih manjina provodila tijekom školske 2009./2010. godine • Albanci, Česi, Mađari, Makedonci, Rusini/Ukrajinci, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani + • Austrijanci/Nijemci (nisu sudjelovali) • Istraživanje je provedeno tijekom siječnja i veljače 2011. godine • Anketni upitnik od 17 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa

  19. Analiza rezultata • 117 škola koje su uključene u istraživanje • 74 škole popunile upitnik • 63 osnovne škole • 10 srednjih škola • 1 OŠ/SŠ centar • Jezici nastave (manjinski) • 71 škola – jedan jezik • 2 škole – dva jezika • 1 škola – tri jezika • Model obrazovanja • 36 škola – Model A • 1 škola – Model B • 34 škole – Model C • 2 škole – Modeli A i C • 1 škola – Modeli B i C

  20. Poznavanje jezika i pisma nacionalnih manjina • 80% knjižničara u potpunosti se ili djelomično služe se jezikom manjine • 20% knjižničara uopće se ne služi jezikom i pismom nacionalne manjine • Nisu zadovoljeni kriteriji IFLA-inih smjernica • MOGUĆE RJEŠENJE: upućivanje knjižničara na stručno usavršavanje jezika nacionalne manjine (neekonomično)

  21. Smještaj građe • Fizički razdvojena manjinska građa od građe na hrvatskom jeziku – većina • PREDNOSTI RAZDVAJANJA: lakše pronalaženje tražene građe • PREDNSOTI NERAZDVAJANJA: jačanje osjećaja zajedništva pripadnika manjine i većine

  22. Stručna obrada građe • Građa se u 25% knjižnica klasificira pomoću posebnih slovnih/brojčanih oznaka

  23. Lektirna građa i stručna literatura • Uglavnom ne zadovoljava potrebe učenika i učitelja • Najveći problem u Modelu C – mali broj učenika i učitelja

  24. Slobodno čitanje • Uglavnom ima dovoljno građe za slobodno čitanje – čak više nego lektirne građe i stručne literature • Najbolja ponuda u talijanskim školama • Najlošije stanje – Model C

  25. Stručni i dječji časopisi • 2/3 škola nema stručne časopise na manjinskom jeziku, a ostali vrlo malo • 45% škola nema dječjih časopisa na manjinskom jeziku, a ostali vrlo malo

  26. Način nabave građe • Najčešće: • Manjinske udruge i/ili vijeća nacionalnih manjina u RH • Donacije iz matice • Donacije građana i učenika • Rjeđe: • Grad/općina/država • Veleposlanstvo/konzulat matične države • Središnje knjižnice za nacionalne manjine • Ostalo: • Razmjena • Građa se uopće ne nabavlja • NSK ne sudjeluje u nabavi!

  27. Osiguravanje novčanih sredstava za nabavu • Najčešće: • Donacijama manjinskih ustanova/udruga • Sredstvima škole • Donacijama pojedinaca • Rjeđe: • Sredstva grada/općine/županije • Različiti projekti • Namjenska sredstva Vlade RH • Ostalo: • Građa se ne nabavlja kupnjom!

  28. Količina utrošenog novca za nabavu (godišnje) • 80% ništa ili do 1.000 kuna • 10% troši do 3.000 kuna • 10% troši do 5.000 ili preko 5.000 kuna (talijanske škole)

  29. Izbor dobavljača • Domaći dobavljači u RH – 25% • Dobavljači iz matice – 25% • Građa se ne nabavlja kupnjom – 45%

  30. Prepreke u nabavi građe • Najveća prepreka su nedovoljna novčana sredstva • Velika prepreka je nedovoljno razvijena izdavačka djelatnost manjina u RH • 1/3 ispitanika navodi kao problem otežanu nabavu iz matice zbog zakonskih prepreka, te nedovoljnu osviještenost državnih ustanova za problem nabave građe za pripadnike nacionalnih manjina

  31. Mogućnosti za poboljšanje stanja • Novčani poticaji Republike Hrvatske – na prvom mjestu • Jača suradnja s manjinskim ustanovama/udrugama • Razvijanje izdavačkih kuća manjina • Pojednostavljivanje nabave građe u inozemstvu

  32. Suradnja s relevantnim ustanovama • 25% ispitanika je u potpunostizadovoljno suradnjom s državnim i manjinskim ustanovama i udrugama • U najpovoljnijem položaju su talijanske i češke, a najnepovoljnijem mađarske, slovačke i srpske škole

  33. Je li nabava građe za pripadnike manjina otežana u odnosu na nabavu građe na hrvatskom jeziku? • 80% ispitanika smatra da jest • 20% ispitanika smatra da nije • Najveći problem vezan uz nabavu građe je nedostatak novčanih sredstava i poticaja

  34. Prijedlozi za olakšanje nabave građe za manjinske skupine • „Potrebna je veća osviještenost državnih institucija za problem nabave građe namijenjene manjinama, novčani poticaji su potrebni od strane Vlade Republike Hrvatske, te veća podrška manjinskih udruga i vijeća nacionalnih manjina.“ • „Osiguravanje namjenskih novčanih sredstava za kupnju građe i omogućavanje školi (tj. knjižnici) izravni način plaćanja i uvoza građe, bez posrednika (manjinske udruge, vijeća, konzulata, veleposlanstva).“ • „Postojeće manjinske izdavačke bi se trebale više posvetiti izdavanju školske lektire i stručne građe, a manje političke.“ • „Osigurati namjenska sredstva, angažirati matičnu zemlju više, aktivnije surađivati s voditeljem središnje knjižnice za nacionalne manjine.“ • „Osim već spomenute suradnje s manjinskim udrugama, nužno je redovno financiranje školskih knjižnica od strane MZOŠ-a za nabavu redovnih lektirnih naslova, od čijih bi se sredstava, barem djelomično, mogla nabaviti i potrebna građa na jeziku manjine.“ • „Pojačati suradnju izdavačkih kuća u Hrvatskoj s izdavačkim kućama u matičnim zemljama manjina, radi lakšeg nabavljanja knjižnične građe, te olakšati carinsku proceduru prilikom uvoza.“ • „Jačati suradnju među manjinskim školama po pitanju razmjene građe.“ • „Omogućiti dobavljačima iz matične zemlje da nude manjinskim školama potrebnu građu.“ • …

  35. Zaključak • HIPOTEZE • Nabava građe na jeziku i pismu nacionalnih manjina u knjižnicama osnovnih i srednjih škola u RH teče otežano – POTVRĐENA • Postoje načini na koje se problem nabave građe za manjinske skupine u hrvatskim školskim knjižnicama može riješiti pozitivno – POTVRĐENA

  36. HVALA NA POZORNOSTI!

More Related