Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremena europska i hrvatska povijest Dubrovnik, 17. 11. 2010.

1. Dr. sc. Davor Pauković Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremena europska i hrvatska povijest Dubrovnik, 17. 11. 2010.

2. Hrvatska u međuratnom razdoblju

3. Hrvatska u međuratnom razdoblju • 5. i 6. listopada osnovano Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata iSrba • 29. listopada 1918. Hrvatski sabor donosi odluku o prekidu državno-pravnih veza s Austro-Ugarskom  stvaranje Države SHS • 9. studenog 1918. Ženevska deklaracija – najava ujedinjenja Države SHS i Kraljevine Srbije • Sjednica Narodnog vijeća SHS 23. i 24. studenog 1918.  delegacija u Beograd • 1. prosinca 1918. ujedinjenje  stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca • centralizam iz Beograda

4. Hrvatska u međuratnom razdoblju • Već od samog početka Kraljevine SHS sukobljavaju se dva koncepta – centralistički i federalistički • Studeni 1920. izbori za Ustavotvornu skupštinu – glavne stranke Narodna radikalna stranka, Demokratska stranka, HPSS • HPSS (HRSS/HSS) – glavna politička snaga u Hrvatskoj u međuratnom razdoblju – u prvom razdoblju nije priznavala stvaranje Kraljevine SHS • 12. studenog 1920. Rapallski sporazum – Italija dobila Istru, otoke Cres, Lastovo, Lošinj i grad Zadar, a Rijeka je dobila satus nezavisne države • 28. lipnja 1921. Ustav (Vidovdanski ustav) – centralistička državna organizacija (33 oblasti)

5. Hrvatska u međuratnom razdoblju • Parlamentarni izbori 1923. – jačanje HRSS (70 zastupnika, druga najjača stranka u državi iza radikala) • U srpnju 1923. Radić odlazi u inozemstvo - 1924. u Moskvi učlanio stranku u Komunističku seljačku internacionalu  tu činjenicu Beograd iskoristio da zabrani rad stranke i uhiti vodstvo stranke na čelu s Radićem • veljača 1925. – parlamentarni izbori – 6 dana prije izbora režim dopustio HRSS-u da izađe na izbore  HRSS ipak dobio 67 mandata • Radić iz zatvora priznaje Vidovdanski ustav i monarhiju (HSS) – zastupnici stranke ulaze u parlament • Jesen 1925. HSS ulazi u Vladu s radikalima – početkom 1927. HSS izlazi iz Vlade

6. Hrvatska u međuratnom razdoblju • novi izbori u rujnu 1927. HSS 61 mandat  nestabilna vlada na čelu s radikalima • u studenom 1927. sporazum Radića i Pribičevića  Seljačko-demokratska koalicija • izrazita represija režima • kriza parlamentarizma završila krvoprolićem u Skupštini  20. lipnja 1928. Puniša Račić pucao na zastupnike HSS-a • slom parlamentarizma – 6. siječnja 1929. kralj Aleksandar ukinuo Ustav i raspustio parlament – diktatura – promjena imena Kraljevina Jugoslavija (devet banovina) • dodatno narušeni međunacionalni odnosi između Srbije i “prečanskih krajeva”, posebno Hrvatske • unitarizacija – pokušaj stvaranja jugoslavenske nacije • HSS – politika čekanja

7. Hrvatska u međuratnom razdoblju • komunisti pozvali na ustanak – mase se nisu odazvale, partijsko članstvo desetkovano • U emigraciji osnovan ustaški pokret – cilj nasilno rušenje Jugoslavije i stvaranje nezavisne hrvatske države • Do dolaska na vlast dvije akcije – neuspjeli “lički ustanak” 1932. i uspjeli atentat na kralja Aleksandra u listopadu 1934. • Ekonomija – izrazito veća razvijenost “prečanskih krajeva” • HSS tijekom 1930-tih izrasta u općenacionalni pokret • rujan 1931. oktroirani ustav – izbori u studenom, JNS (Jugoslavenska nacionalna stranka) • SDK – studeni 1932. Zagrebačke punktacije – traži se povratak odnosa na 1918. i ponovno utvrđivanje državnog uređenje na temelju ravnopravnosti naroda

8. Hrvatska u međuratnom razdoblju • 1933. Maček osuđen na 3 godine zatvora • Svibanj 1935. parlamentarni izbori – JNS 60,6%, Udružena opozicija na čelu s Mačekom 37,4% • Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ) Stojadinović (1935.-1939.) • Izbori 1938. Udružena opozicija 44,90%, a JRZ 54,09% • veljača 1939. nova Vlada Dragiše Cvetkovića • 26. kolovoza 1939. sporazum Cvetković-Maček  Banovina Hrvatska

9. Hrvatska u 2. svjetskom ratu

10. Hrvatska u 2. svjetskom ratu • 1937.-1941. boljševizacija u organizacijskom smislu KPJ na čelu s Josipom Brozom Titom • Prije rata u Hrvatskoj 3 bloka – većinski građansko liberalni na čelu s HSS-om i dva marginalna, ustaški i komunistički • 25. ožujka 1941. Jugoslavija pristupila Trojnom paktu  puč u Beogradu  Hitler 6. travnja napada Jugoslaviju - kapitulacija • Proglasom Slavka Kvaternika stvorena ustaška Nezavisna Država Hrvatska 10. travnja 1941. – početno oduševljenje hrvatskog naroda – priznanje samo od nacifašističkih država • Prepuštanja većeg dijela obale Italiji (Rimski ugovori, svibanj 1941.) • Fašističko uređenje države • Zakoni po uzoru na nacističke rasističke zakone (Židovi, Srbi, Romi)

11. Hrvatska u 2. svjetskom ratu • Cilj je bio da se dio Srba iseli, dio asimilira, a dio likvidira – logor Jasenovac • KPJ već u vrijeme travanjskog rata poziva na otpor i osniva Vojni komitet na čelu s Titom – napad na SSSR – proglas KPJ, borba protiv okupatora • Četnički pokret u Hrvatskoj • HSS politika čekanja • Katolička crkva i režim, Alojzije Stepinac • Komunisti – nacionalno i socijalno oslobođenje – skriveni cilj pretvaranje NOB-a u socijalističku revoluciju i stvaranje boljševičkog poretka • Rast NOB-a, od kraja 1943. podrška saveznika • AVNOJ, ZAVNOH – početak stvaranja komunističke Jugoslavije • Zločini, Jasenovac, Bleiburg