LOGIÄŒKE POGREÅ KE

1. LOGIČKE POGREŠKE u zaključcima u govoru u dokazivanju… paralogizmi, sofizmi…

2. Povijest Osnova definiranja i klasificiranja logičkih pogrešaka potječe od Aristotela koji je u svojim spisima O sofističkim pobijanjima objasnio 13 vrsta logičkih pogrešaka koje su kasnije dobile latinske nazive. S razvojem logike taj se popis proširivao, a smatra se da je dosad najduži onaj u indeksu knjige «Historian's fallicies» D.H. Fischera (1970, New York: Harper & Row, Publishers) koji sadrži nazive 112 logičkih pogrešaka.

3. Primjena Logičke pogreške se definiraju i proučavaju kako bi se izbjegle. Međutim, poneke se često koriste u određenim aktivnostima, npr. • ad ignorantiam je ispravan stav u kaznenom pravu gdje se optuženi smatra nevinim dok mu se ne dokaže krivnja. • odvjetnici često koriste ad hominem, ad misericordiam, i ignorantia elenchi… za dokazivanje nevinosti svog klijenta ili krivnje optuženog. • ad populum je glavno oruđe demagoga i ljudi koji osmišljavaju reklame, • accentus se često javlja u naslovima tabloida i u oglašavanju.

4. Logičke pogreške u širem smislu Ruža je biljka Heidegger je filozof Roda je pticaSava je rijeka Katedrala je crkva Tenis je šport A je B C je D E je F • Svi zaključci ovakvog oblika nužno su nevaljani. • Za svaki nevaljan zaključak i općenito za svaku nevaljanu misao možemo reći da je logički pogrešna, odnosno da sadrži ili ilustrira neku logičku pogrešku u širem smislu. • netko tko tako »zaključuje« samo bulazni ili zbija šalu (ili je klinički slučaj).

5. Logičke pogreške u užem smislu Sve flaute su sviraleSvi S su P Sve svirale su flaute Svi P su S Gornji zaključak nije valjan ali je sličan valjanom: Sve flaute su sviraleSvi S su P Neke svirale su flauteNeki P su S Za nevaljane zaključke koji su slični valjanim zaključcima te se mogu shvatiti kao otkloni ili odstupanja od njih kažemo da sadrže logičke pogreške u užem smislu.

6. Paralogizmi i sofizmi • Paralogizmi su nenamjerne, nehotične, nesvjesne logičke pogreške, koje činimo usprkos želji i nastojanju da mislimo valjano i bez namjere da bilo koga prevarimo. • Sofizmi su namjerne (svjesne, hotimične) logičke pogreške, koje činimo sa svrhom da oponenta zbunimo, prevarimo ili dovedemo u bludnju. Za logičara logička pogreška je logička pogreška bez obzira na to jesmo li je učinili svjesno ili nesvjesno, dobronamjerno ili iz zlobe. A zadatak je logičara da otkriva i analizira logičke pogreške, a ne da osuđuje ili opravdava one koji ih čine.

7. Neki slavni sofizmi Neki antički sofizmi ostali su do danas slavni. Većina tih sofizama obično se izlaže u obliku dijaloga između sofista i »žrtve« (ili između dva sofista). Sofizam Rogatiglasi: Što nisi izgubio, imaš? Da. Rogove nisi izgubio? Ne. Dakle, imaš rogove.

8. Neki slavni sofizmi Sofizam Pokriveni: Možeš li prepoznati ovog pokrivenog čovjeka? Ne. To je tvoj brat. Dakle, ne možeš prepoznati svog brata. Sofizam Sorit (Gomila): Čini li jedno zrno gomilu? Ne. A dva zrna? Ne. A tri zrna? Ne. Sofist zatim nastavlja s pitanjima sve dok upitani ne prizna da neki određeni broj zrna (recimo: 8). Tada sofist zaključuje: 7 zrna ne čini gomilu a 8 čini. Gomila dakle nastaje dodavanjem jednog (osmog) zrna.

9. Neki slavni sofizmi Sofizam Ćelavi: Je li čovjek ćelav ako mu iščupaš jednu dlaku Ne Hoće li biti ćelav ako mu iščupaš dvije dlake Ne A ako mu iščupaš tri dlake? Ne. Pitanja se nastavljaju… Ako sugovornik u jednom trenutku odgovori s »da«, sofist zaključuje da čupanje jedne dlake čini čovjeka ćelavim, a ako sugovornik uporno odgovara negativno, sofist zaključuje da gubeći dlaku po dlaku čovjek ne može nikad oćelaviti.

10. Neki slavni sofizmi Sofizam Krokodil: Krokodil koji je uhvatio dijete obeća majci koja stoji na obali da će joj ga vratiti ako pogodi što namjerava učiniti s njim. Mati mudruje: Ti namjeravaš ili pojesti dijete ili mi ga vratiti. Ako ga namjeravaš vratiti, vratit ćeš mi ga zato što namjeravaš. Ako ga namjeravaš pojesti, a ja to pogodim, vratit ćeš mi ga zato što sam pogodila. Prema tome, vratit ćeš ga u svakom slučaju. Krokodil odgovara: Ako namjeravam pojesti dijete, a ti to pogodiš, neću ti ga vratiti zato što ga namjeravam pojesti. Ako ne namjeravam pojesti dijete, a ti to ne pogodiš, neću ti ga vratiti zato što nisi pogodila. Dakle, neću ti ga vratiti ni u kojem slučaju.

11. Neki slavni sofizmi Sofizam Protagora i učenik: Sofist Protagora podučavao je Euatla odvjetničkoj vještini. Pogodili su se da učenik plati odmah polovicu školarine, a drugu polovicu kad dobije prvu parnicu. Kako nakon završenog školovanja učenik nije obavljao odvjetničku praksu, tužio ga je učitelj sudu. Na sudu Protagora kaže: Ti ćeš mi svakako platiti ostatak školarine. Jer ako izgubiš parnicu, platit ćeš po odluci suda, a ako je dobiješ, platit ćeš mi po našoj pogodbi. Euatlo odgovara: Ako dobijem parnicu, neću ti platiti jer je tako sud presudio. Ako izgubim, neću ti platiti, jer smo se tako pogodili.

12. Neki slavni sofizmi Među antičkim »sofizmima« možda je najzanimljiviji, iako naoko najjednostavniji, takozvani lažljivac. Neki ga pripisuju Krećaninu Epimenidu, ali je vjerojatnije da potječe od Megaranina Eubulida. Kad netko kaže: Ja lažem (i ništa drugo), govori li on istinu ili laže? Pretpostavimo li da govori istinu, to znači da laže (jer to njegov istiniti sud tvrdi), a pretpostavimo li da laže, znači da govori istinu (jer ako laže da laže, znači da ne laže). Izlazi da on laže ako govori istinu, a govori istinu ako laže. Obje pretpostavke, i ona da govori istinu, i ona da laže, dovode do kontradikcije.

13. Je li moguće da isti sud bude istodobno istinit i neistinit? • Je li moguće pokazati da je navedeni sud ipak samo istinit ili samo neistinit? • Nad tim i sličnim pitanjima razbijali su glavu mnogi antički i srednjovjekovni logičari, a jedan logičar, kako se tvrdi, čak je i umro uzalud pokušavajući riješiti problem. (»Putniče — kaže nadgrobni natpis —ja sam Philites, ubio me je argument, onaj lažljivi, i duboko noćno razmišljanje.«) • Neki novovjekovni logičari smatrali su da je lažljivac puka igra riječi, ali suvremeni logičari pretežno misle da tu nije riječ o »sofizmu«, već o ozbiljnom logičkom paradoksu ili antinomiji, koja upozorava na vrlo teške i važne logičke probleme.

14. Moderna verzija sofizma • Tri gosta iznajmljuju sobu u hotelu. Recepcionar naplati najam sobe 30 $ tako da je svaki gost platio po 10 dolara. • No, uskoro se ispostavilo da bi račun trebao biti samo 25 $. Da bi to ispravio recepcionar daje nosaču 5 dolara da ih vrati gostima. • Na putu do sobe, nosač shvaća da on ne može podijeliti novac jednako. Kako gosti nisu znali za pravu cijenu sobe, nosač odluči dati svakom gostu samo po 1 dolar a 2 dolara zadržati za sebe. • Dakle, svaki je gost platio po 9 dolara što ukupno iznosi 27. Uz ona 2 dolara, što ih je nosač zadržao, to iznosi ukupno 29 dolara. • Gdje je nestao 1 dolar?

15. Najčešće pogreške u zaključcima neposredni zaključak kategorički silogizam hipotetičko-kategorički silogizam disjunktivni silogizam

16. NEPOSREDNI ZAKLJUČAK Sve flaute su svirale. Sve svirale su flaute. Pogreška sastoji u tome što je napravljena čista (potpuna) konverzija univerzalno-afirmativnog suda, a kod takvog suda moguća je samo nečista (nepotpuna) konverzija: Sve flaute su svirale. Neke svirale su flaute.

17. KATEGORIČKI silogizamQuaternio terminorum - učetvorenje pojmova Jezik je osjetilo okusa. Prva odlika naroda je jezik. Prva odlika naroda je osjetilo okusa. Svi pravi lisci imaju rep. Neki političari su pravi lisci. Neki političari imaju rep. Suhi kruh su riječi. Miševi vole glodati suhi kruh. Miševi vole glodati riječi. Ovdje nema srednjeg pojma. Iako su riječi iste – značenje im je različito. Umjesto srednjeg pojma imamo u premisama dva različita pojma, pa umjesto tri pojma, koliko mora imati svaki silogizam, ovdje imamo četiri: veći pojam, manji pojam i dva pojma koji se skrivaju iza tobožnjeg srednjeg pojma.

18. HIPOTETIČKO-KATEGORIČKI SILOGIZAM afirmacija konsekvensa (posljedka) Prvi oblik modus ponendo ponens, ili kraće modus ponens. IspravnoNeispravno Ako kiša pada onda trava raste. Ako kiša pada onda trava raste. Kiša pada. Trava raste. Dakle, trava raste. Dakle, kiša pada. Ako P onda Q Ako P onda Q P Q Dakle, Q Dakle, P Ne smije se iz afirmacije posljedice (konsekvensa, posljedka) zaključivati na afirmaciju uzroka (antecedensa, prednjaka).

19. Ako autorski honorari rastu, knjige poskupljuju Knjige poskupljuju Autorski honorari rastu zaključak nevaljan zato što našom prvom premisom nismo tvrdili da samo porast autorskih honorara može dovesti do poskupljenja knjiga. Ako Petar trči, kreće se. Petar se kreće. Petar trči. Pogrešno je zaključiti da Petar nužno trči ako se kreće. On može npr. hodati, ili puzati… što je također oblik kretanja. Ako je more hladno, kupanje je neugodno. Kupanje je neugodno. Dakle, more je hladno. Konkluzija je pogrešna jer kupanje može biti neugodno zbog nekog drugog faktora a ne samo zato što je more hladno.

20. HIPOTETIČKO-KATEGORIČKI SILOGIZAM negacija antecedensa (prednjaka) Drugi oblik modus tollendo tollens ili kraće modus tollens: IspravnoNeispravno Ako kiša pada, ulice su mokre. Ako kiša pada, ulice su mokre. Ulice nisu mokre.Kiša ne pada. Kiša ne pada. Dakle, ulice nisu mokre. Ako P onda Q Ako P onda Q ne Q ne P Dakle, ne PDakle ne Q Ne smije se iz negiranja uzroka (antecedensa, prednjaka) odmah zaključiti na negaciju posljedice (konsekvensa, posljedka).

21. Ako autorski honorari rastu, rastu i cijene knjiga Autorski honorari ne rastu Ne rastu ni cijene knjiga zaključak je nevaljan jer našom prvom premisom nismo tvrdili da cijene knjiga rastu samo ako rastu autorski honorari. Ona dakle ne isključuje mogućnost da cijena knjige poraste i zbog poskupljenja papira ili tiskarskih usluga. Ako je more hladno, kupanje je neugodno. More nije hladno. Kupanje nije neugodno. Ako postoje sablasti, treba biti oprezan. No, nema sablasti. Ne treba biti oprezan. Ako se loži onda je toplo. Ne loži se. Nije toplo. Pogreške se sastoje u tome da se od negacije antecedensa odmah zaključuje na negaciju konsekvensa. Ispravno Neispravno Kad bi Dunav bio vreo svak bi riblje čorbe jeo. Kad bi Dunav bio vreo svak bi riblje čorbe jeo. Ali,(avaj!) svak’ ne jede riblje čorbe. Ali, Dunav nije vreo. Dakle, Dunav nije vreo. Svak’ ne jede riblje čorbe.

22. DISJUNKTIVNO-KATEGORIČKI SILOGIZAMFallacia disjunctionis - pogreška disjunkcije Svaki je trokut šiljastokutan ili tupokutan Ovaj trokut nije šiljastokutan Ovaj trokut je tupokutan Konkluzija ovog zaključka je neistinita, premda je sam zaključak valjan. Neistinitost konkluzije ovdje je posljedica neistinitosti gornje premise, a gornja premisa nije istinita jer u njoj nije izvršena potpuna disjunkcija. Nisu pobrojani (navedeni) svi članovi disjunktivne premise. Osim šiljastokutnih i tupokutnih postoje i pravokutni trokuti. Ovo je najčešća pogreška kod disjunktivno-kategoričkog silogizma.

23. OPĆE POGREŠKE a) govorne pogreške fallaciae dictionis b) pogreške koje ne proistječu iz jezika fallacia extra dictionem

24. govorne pogreške - fallaciae dictionispogreške kojima je izvor u jeziku Nastaju zbog upotrebe višeznačnih riječi, izraza ili rečenica kojima se značenje mijenja tijekom procesa zaključivanja • Fallacia aequivocationis dvoznačnost • Fallacia ambiguitatis dvosmislenost • Fallacia compositionis kriva kompozicija • Fallacia divisionis kriva divizija • Fallacia accentus krivi naglasak • Fallacia figurae dictionis krivi govorni oblik

25. 1. pogreška dvoznačnosti stanica označava prometnu postaju, stanica označava stanicu živog tkiva. kit označava velikog sisavca koji živi u vodi, kit označava smjesa kojom se učvršćuju stakla kosa oruđe za košenje trave kosa obronak brijega ili planine može značiti kosa vlasi koje rastu na ljudskoj glavi Riječi koje imaju isti oblik i jednako zvuče, a razlikuju se po značenju, nazivamo homonimimaili istozvučnicama. Marija nosi dugu kosu. Kosa je opasno oruđe. Marija nosi dugo opasno oruđe. Konjić je mali konj. Držač žica na violini je konjić. Dakle, držač žica na violini je mali konj

26. 2. pogreška dvosmislenosti Novac mu je odnio bezbrižan život. Ovo se može shvatiti na dva različita načina: • Novac koji je stekao onemogućio mu je da i dalje bezbrižno živi, ili: • Novac koji je imao rasuo je jer je živio bezbrižno

27. amfibolija(pogreška dvosmislenosti) Dvosmislenost koja nastaje uslijed redoslijeda riječi u rečenici naziva se amfibolija. (Sud je zbog svoje gramatičke konstrukcije dvosmislen.) Amfiboličnim rečenicama izražavala su svoja pretkazivanja delfijsko i druga stara proročišta. Ibis redibis numquam in bello peribis. 1. Ti ćeš ići vratiti se, nikad u ratu poginuti. 2. Ti ćeš ići vratiti se nikad, u ratu poginuti. Smisao ovisi o položaju zareza: ispred ili iza riječi , nikad,

28. 3.pogreška kompozicije Nijedan učenik 4.b razreda ne može podići sto kilograma. Dakle, učenici 4.b razreda ne mogu podići sto kilograma. Sve drveće u ovoj šumi je malo. Dakle ova šuma je mala. Nijedan djelić ovog stroja nije kompliciran. Dakle, ovaj stroj nije kompliciran. Bicikl je napravljen od mnogo laganih dijelova. Stoga je bicikl lagan. Navedena umovanja su nevaljana. Pogreška je u tome što se neko svojstvo koje pripada dijelovima cjeline - pripisuje čitavoj cjelini.

29. 4. pogreška divizije Indijanci su malobrojni. Winetou je Indijanac. Winetou je malobrojan. Francuzi imaju izvrsne željeznice. Michel Butor je Francuz. Michel Butor ima izvrsne željeznice. Gimnastičari su dobro organizirani. Mirko Mirković je gimnastičar. Mirko Mirković je dobro organiziran. Ovaj stan se nalazi u velikoj zgradi. Dakle, ovaj stan je velik. Takva umovanja nevaljana. Pogreška je u tome što se svojstvo koje pripada cjelini pripisuje pojedinim dijelovima cjeline.

30. 5. pogreška naglaska Mana je hrana. Mana nije hrana. Ako se previdi razlika u akcentu riječi »mana« zaključiti će se da su navedene rečenice kontradiktorne, da je jedna od njih istinita, a druga neistinita. Rečenice zapravo nisu kontradiktorne i obje su istinite. Na ovoj slici boje su lijepe Na ovoj slici boje su lijepe Na ovoj slici boje su lijepe • Prvu ćemo upotrijebiti uspoređujući boje na više različitih slika, • drugu uspoređujući razne elemente slike (boja, kompozicija itd.), • treću raspravljajući o tome jesu li boje na nekoj slici lijepe ili ružne. TEŠKA PROMETNA KATASTROFA izbjegnuta u posljednjem trenutku Previdimo li »rečenični akcent«, nećemo shvatiti smisao.

31. 6. pogreška govornog oblika predstaviti upoznati nekoga s nekim predstava priredba predstavka podnesak predstavnik zastupnik Riječi koje potječu od istog korijena ponekad se dosta razlikuju po značenju. Stoga ih možemo zamijeniti ili objasniti riječima sasvim različitih korijena. zaboravljiv je onaj koji zaboravlja, zavidljiv onaj koji zavidi ali upotrebljiv nije koji upotrebljava, nego koji se može upotrijebiti, probavljiv nije koji probavlja, nego koji se može probaviti. Patak je muž patke. Mačak je muž mačke. Dakle sokak je muž tete Soke.

32. b)izvanjezične pogreške - fallaciae extra dictionem pogreške koje ne zavise od jezika - logičke pogreške Nastaju kršenjem općih pravila nekih vrsta zaključaka ili upotrebom različitih postupaka uslijed kojih konkluzija zaključka ne proizlazi iz njegovih premisa (non sequitur). • Fallacia accidentis pogreška akcidencije • Fallacia secundum et simpliciter brkanje relativnog i apsolutnog • Ignorantia elenchi nepoznavanje pobijanja • Fallacia conseguentis konzekvens • Petitio principii anticipacija principa • Fallacia de non causa ut causa uzimanja ne-uzroka za uzrok • Fallacia plurium interrogationum pogreška više pitanja

33. pogreška (rečenične) akcidencije Čovjek je razumno biće. Prema tome, luđaci i pijanci također su razumni. Voće je zdravo. Zato ga i oni koji boluju od dizenterije trebaju jesti. Ne smijemo pričati loše o svojim prijateljima. Ne smijemo pričati loše o svojim prijateljima. pretpostavlja se da nešto što vrijedi općenito, vrijedi i pod posebnim okolnostima koje u općoj formulaciji pravila nisu uzete u obzir.

34. konverzna pogreška Ricinus pomaže kod probavnih smetnji. Ricinus je dakle zdravo piti. Ujed zmije treba spaliti usijanim željezom. Svaku ranu treba spaliti usijanim željezom. Ono što vrijedi u posebnim okolnostima ne vrijedi općenito i bez ograničenja

35. pogreška brkanja relativnog i apsolutnog • Pogreška govora kada se ono što je istinito samo u nekom odnosu prenese na sve bez ograničenja. Rezanje ljudi nožem je zločin.Kirurzi režu ljude noževima. Kirurzi su zločinci. Koljem po kućama vlastitim alatom.

36. nepoznavanje pobijanja Kršćanstvo je pomoglo mnogima. Kršćanstvo je u potpunosti istinita nauka. Ova pogreška nastaje kad se ne pazi na ono što je nužno za definiciju predmeta o kojem se raspravlja, ili kad se nešto pobija što se uopće ne tvrdi. Mislim da bismo trebali napraviti strože akademske zahtjeve za studente. Preporučujem da date podršku, jer nam je proračun u krizi, a mi ne želimo da nam plaće budu pogođene. Prema tome da li se vrši nesvjesno ili svjesno razlikujemo ignoratio elenchi (nepoznavanje pobijanja) i mutatio elenchi (promjena pobijanja). Bez obzira koliko dobro to argumentirali na ovaj se način neće dokazati prvotna teza.

37. anticipacija principa • Osiguravanje slobode govora treba biti prioritet države jer je u interesu društva da svaki pojedinac može slobodno izraziti svoje osjećaje. Konkluzija koja se želi dokazati uzima se kao premisa od koje polazi zaključak. • Dakako da su se ljudi i majmuni razvili od istog pretka. Pogledajte samo koliko su slični. Pretpostavlja se da je sličnost dovoljna.U dokazivanju se pretpostavlja kao poznato ono što se dokazuje ili kad se dokazuje nedokazanim tvrdnjama.

38. kompleksno pitanje Jesi li prestao tući svoju ženu?Ovdje pitanje zahtijeva definitivan odgovor, a da se prije nije postavilo pitanje "Jesi li tukao svoju ženu?", tako da se bilo kojim odgovorom "dokazuje" da je optuženi tukao ili još tuče svoju ženu. Kompleksno pitanje (complex question) je verbalistički pseudoargument koji se sastoji u tome da se nekoga "prevesla" tako što će mu se postaviti pitanje na koje ne može odgovoriti.

39. pogreške dokazivanja

40. Inductio per enumerationem simplicem indukcija jednostavnog nabrajanja • Dosad mi nijedan konobar nije odbio napojnicu. • Dakle, nijedan konobar nikad ne odbija napojnicu. • Na temelju nepotpune indukcije ili proizvoljno odabranog ili slučajnog niza pojedinačnih slučajeva, zaključuje se generalno. • Ovakvi zaključci su vrlo nepouzdani i često daju pogrešne konkluzije pa ih većina logičara ubraja u logičke pogreške.

41. Fallacia fictae universalitatispogreška prebrze generalizacije ili pogreška prividne općenitosti U ovom dućanu su mi prodali loše nalivpero. Dakle u ovom dućanu prodaju lošu robu. • do ove pogreške dolazi ako iz nestrpljenja ili iz bilo kojega drugog razloga prebrzo skačemo k općoj konkluziji. • Takva pogreška naziva se pogreškom prebrze generalizacijeili pogreškom prividne općenitosti (fallacia fictae universalitatis).

42. Post hoc, ergo propter hocposlije toga, dakle zbog toga Nakon dana slijedi noć Dakle dan je uzrok noći Misliti se ne može bez mozga. Dakle mozak je uzrok misli. • pogreška post hoc, ergo propter hoc(poslije toga, dakle zbog toga). • Pogreška koja se događa zbog pretpostavke da je nešto uzrok nekog događaja samo i isključivo zato što se dogodilo prije tog događaja. • Induktivna generalizacija može biti ispravno izvedena, ali pogrešno interpretirana. • Ta se pogreška sastoji u tome da se stalan slijed dviju pojava uzima kao siguran dokaz uzročne veze među njima.

43. Cum hoc, ergo propter hocs tim, dakle zbog toga Pismenost raste odkada je izumljena televizija. Dakle, televizija uzrokuje rast pismenosti. “Pijetlov sindrom”: Pijetlovo kukurikanje uzrokuje da sunce izlazi. Pogrešku čini kriva pretpostavka da su dva istodobna događaja istovremeno i uzročno povezana, odnosno negiranje ostalih faktora koji su eventualno mogli prouzročiti radnju.

44. Idem per idemIsto istim Kroz staklo se može vidjeti. Zato je staklo prozirno. Opijum uspavljuje. Opijum ima moć uspavljivanja. Smrtna kazna je opravdana u slučajevima ubojstva i otmica, jer je posve legitimno i prikladno osuditi nekoga na smrt za tako nehumana djela. Ovdje se ne navodi nikakav razlog nego se teza ponavlja drugim riječima, tj. premise na neznatno izmijenjen način tvrde isto što i konkluzija.

45. Argumentum ad populum(argument za puk) duboka je istina da... samo pokvarenjak može posumnjati u ... tko bolje od vas shvaća kako ... vi najbolje znate koliko vas volim… svi vi trpite pogreške ove vlasti… Kada demagog na mitingu ničim ne potkrepljuje je svoje tvrdnje, nego im daje privid uvjerljivosti najavljujući ih zvučnim frazama… Radi se o pokušaju da se teza učini prihvatljivom ne njezinim racionalnim objašnjenjem, već pozivanjem na to da “se svi slažu oko toga...“, ili kako “nema među nama takvog koji ne bi vjerovao da...“ , ili kako je, naprosto, “opće poznata činjenica u našem puku...“ i tome slično. Taj se tip očite pseudoargumentacije redovno kolportira u političkoj propagandi, ali jednako tako i u reklamama. Ne ulazeći u raspravljanje o biti sporne stvari, nastojimo pridobiti slušače djelujući na njihove osjećaje, predrasude, taštinu, i subjektivni dojam. Ovaj argument je moguće prepoznati po patetičnom tonu kojim se iznaša, i po jasnom dojmu da je akcent na formi a ne na samom sadržaju argumenta.

46. Argumentum ad misericordiam(argument za milosrđe) • Ako nekog optužuju da je pronevjerio novac, a on odgovara: majka mu je bolesna … ženu pere tuđe podove … umro mu je otac… krava ne daje mlijeko… kiša je potopila ljetinu… • Ovaj pseudoargument upotrebljava onaj tko izbjegavajući raspravu o biti sporne stvari nastoji probuditi samilost kod sugovornika.

47. Argumentum ad verecundiam(argument strahopoštovanja prema autoritetima) • Pozivanje na mišljenje istaknutih pojedinaca, velikih ljudi, "autoriteta", "eksperata", "znalaca". Takvo pozivanje ima neki smisao kada se nestručnjaci prepiru o nekom stručnom pitanju. • Ali ono nije dokaz i ne može odlučiti u sporovima među samim stručnjacima. • Najmanje je takvo pozivanje na mjestu kada se autoritet u jednoj oblasti citira kao arbitar u drugoj: • npr. kad se političari citiraju kao autoritet u umjetnosti. • npr. i Hitler je bio vegetarijanac… • Ako osoba koja 'poteže diplomu' kao argument u nedostatku argumenata, nije stručnjak za predmet rasprave (diplomirani ekonomist raspravlja o medicini…) tada je to poseban slučaj Argumentum ad verecundiam, samo što se ne poziva na drugog nego na sebe kao stručnjaka (iako nije stručnjak za predmet rasprave). Ako Aristotel je rekao da je tako, onda je to tako. Moja učiteljica je rekla pa, stoga mora biti tako...

48. Argumentum ad ignorantiam (argument neznanja) Za bolest raka još nema lijeka. Rak je neizlječiva bolest. • dokazivanje da je neka tvrdnja istinita ili neistinita samo zato što još nitko nije dokazao suprotno. Nije dokazano na duhovi postoje. Dakle duhovi ne postoje. • Bit je ovog argumenta u tome što se dovoljnim dokazom za neku tvrdnju smatra nepostojanje dokaza za tvrdnju koja joj je proturječna. Izvlačimo konkluziju na osnovu nedostatka dokaza

49. Argumentum ad baculum(argument batine) Kada se velika i mala država raziđu u mišljenju, pa velika država počne gomilati trupe na granici male, kažemo da velika država upotrebljava argumentum ad baculum (argument batine). Ceterum censeo Karthaginam delendam esse. Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti. Ne mislim da bi tvrtka trebala investirati svoj novac u ovaj projekt. Smiri se, ili ćeš dobiti otkaz. Kad Don Corleone u Kumu daje ponudukoja se ne može odbiti. Kad je Staljin na Jalti, navodno mrtav-hladan, upitao: A što ste rekli, koliko divizija ima Papa na raspolaganju? Općenito, ovaj "argument" sastoji se u tome što, u nemogućnosti da drukčije dokažemo svoju tvrdnju prijetimo silom, ili čak i direktno upotrebljavamo silu protiv onog tko se ne slaže s našom tezom.

50. Argumentum ad antiquitatem -argumentum ad novitatem Dvije tisuće godina kršćani vjeruju u Isusa Krista. Kršćanstvo mora biti istinito, kada je toliko dugo opstalo. Ova se pogreška najčešće potkrade kada argumentiramo je li nešto dobro ili loše na temelju toga koliko je staro ili koliko dugo egzistira. Suprotna pogreška je argumentum ad novitatem.Windows 2000 je bolji operativni sustav od Windowsa 98. Windows 98 je noviji operativni sustav.