Neverbalna komunikacija

1. Neverbalna komunikacija

2. Čovjek najveći dio svog vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima. Međutim, pri govornom komuniciranju, svaku poruku, osim samih riječi, čine još dvije komponente: korištenje glasa (ton glasa, njegova boja, brzina govora, glasnoća, izgovor, pauze u govoru) i korištenje tijela (mimika i gestikulacija).Čovjek se pri interakcijama, licem u lice, ponajviše usredotočuje na svoje riječi, pa zaboravlja kako pri tom njegovi pokreti, stavovi i izrazi lica kazuju svoju priču. • Pri svakoj interakciji odašiljemo emocionalne signale, a ti signali utječu na osobe oko nas.

3. Neverbalna komunikacijaje način kojim ljudi komuniciraju bez riječi, bilo namjerno ili nenamjerno. • Neverbalno ponašanje se koristi za: izražavanje emocija, pokazivanje stavova, odražavanje osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije. • Većina suvremenih istraživanja na području komunikologije pokazala je kako je neverbalna komunikacija presudna u prvom kontaktu. • Čak 60% kompletnog utiska, prilikom upoznavanja (prvi dojam) formira se na osnovi neverbalne komunikacije.

4. Halo-efektNaročito važan aspekt neverbalne komunikacije je tzv. „halo-efekt“. Halo-efekt je naziv za prvi dojam o pojedinoj osobi koji se može stvoriti u prvih 7 sekundi susreta dvije osobe, a koji često određuje cjelokupni budući odnos tih osoba. Posljednjih desetljeća provedena su brojna istraživanja čiji je cilj bio utvrđivanje onih elemenata koji utječu na halo-efekt.Većina otkrića ukazuje na važnost slijedećih elemenata: cjelokupni izgled osobe (visina, težina, stav, kretnje, hod, simetričnost i ljepota lica, boja očiju, dužina nosa, itd.), miris osobe, sličnost osobe s drugim osobama uz koje nas vezuju pozitivne ili negativne emocije, glas i druge karakteristike govora osobe, te naravno, odjeća i drugi tjelesni ukrasi.

5. Djela govore više od riječi!!!

6. Psihologijska istraživanja upravo nam to i potvrđuju! • Smatra se da samo 7% emocionalnog značenja prenosimo riječima. Oko 93% prenosimo tonom glasa i neverbalnim znakovima kao što su govor tijela, geste, izrazi lica i sl. • Neverbalni znakovi stvaraju značenje poruke koju prenosimo. Isto tako,naše osjećaje i reakcije temeljimo ne toliko na onome što druga osoba kaže, koliko na onome što ona čini. • Kada npr.ono što osoba govori nije usklađeno s onim što osoba čini, svi ćemo prije povjerovati neverbalnim znakovima i to zbog toga što je neverbalne znakove teže odglumiti.

7. Neverbalna komunikacija sastoji se od mnoštva znakova od kojih svaki ima svoje značenje. Mi svakodnevno komuniciramo pomoću tih znakova i "čitamo" ih kod drugih ljudi, a da toga nismo ni svjesni. U većini slučajeva ne znamo nama svojstvene pokrete i izraze lica. Najčešća podjela neverbalnih znakova razlikuje tri tipa:1. paralingvistički - izgovor, popratni glasovi, visina i jačina glasa, ritam i tempo govora, naglasak2. kinetički - pokreti, geste, kontakt očima, dodir, miris3. proksemični - distanca u odnosu, znakovi kontroliranja osobnog izgleda.

8. Ton glasa, spuštanje ili podizanje glasa, ubrzani ili usporeni govor, naglašavanje pojedinih riječi, umetnute pauze i sl. služe nam za ostvarivanje svih navedenih funkcija kojima služi neverbalno ponašanje.

9. Parajezik • Parajezik je zajednički naziv za prodiziju (visinu, naglasak, vremenski raspored i stanke),emocionalni ton glasa, naglasak i pogreške u govoru kao što je zamuckivanje, glasovi na "aaa", "hm" itd. • Te paralingvističke aspekte govora, primjerice intonaciju, koristimo da bismo naglasili rečenice, a ponekad i da bismo izmjenili upotrebnu gramatiku. Podižući glas tvrdnju možemo pretvoriti u pitanje. • Brzina kojom osoba govori može biti indikator emocionalnog stresa. Tjeskobni ljudi često govore vrlo brzo. Ponavljanja i zamuckivanja su također pokazatelji anksioznosti,dok "hm" i "ovaj" služe za dobivanje vremena, a istovremeno signaliziraju da se govor i dalje nastavlja.

10. Kontakt očima i pogled su vrlo moćni neverbalni znakovi: širom otvorene oči i proširene zjenice pokazatelj su sviđanja, smještaj i duljina pogleda ukazuju na interes i emocije i pomaže nam u usklađivanju komunikacije s drugom osobom, skrivanje pogleda često je znak neiskrenosti, ali može biti i znak neugode.

11. Vizualna komunikacija • je jedna od najvažnijih kanala neverbalne komunikacije • dokazano je da se dvostruko duže gleda pri slušanju, nego što se gleda pri govorenju. Kontakt očima je obično vrlo kratak, u prosjeku traje jednu sekundu, dok je prosječna duljina pogleda oko tri sekunde. • Veza između dvoje ljudi rezultira različitom količinom gledanja i kontakta očima, individualne varijacije su velike. Prijatelji manje gledaju i kontaktiraju očima od stranaca. Ipak, ako je dvoje ljudi zaljubljeno, gledanje i posebno kontakt očima puno su češći nego kod bilo koje druge socijalne veze.

12. Dodir pokazuje naklonost, bliskost, ugodnost i ponekad dominiranje. Određen je s tri faktora: stupnjem sviđanja i privlačnosti, stupnjem poznatosti i bliskosti, moći i statusom.

13. Dlanovi Otvoreni dlanovi prepoznatljiva su gesta otvorenosti i iskrenosti.Na temelju ove nesvjesne reakcije intuitivno bismo zaključili da naš sugovornik govori istinu i da je otvoren prema nama.Otvorenim dlanovima suprotstavljeni su dlanovi okrenuti prema dolje koji ukazuju na superiornost osobe i autoritet.Upiranje kažiprstom prema sugovorniku izaziva negativne emocije i može se interpretirati kao oblik zastrašivanja.Umjesto toga bolje je koristiti tzv.OK gestu u kojoj se preklapaju palac i kažiprst. Jolie: otvoreni dlanovi Obama: "Ok gesta" Hilary Clinton: upiranje kažiprstom

14. Rukovanje • Postići prednost lijeve strane daje mogućnost tzv.dominantnog rukovanja ili postavljanja ruke pri rukovanju u gornju ili dominantnu poziciju rukovanje (dominacija) Rukovanje na distanci Dvostruki stisak ruke

15. Pogled prema gore • Pogled prema gore klasična je gesta neverbalne komunikacije prepoznatljivija i češća kod žena,kojom se nastoji izazvati empatija prikazujući se u podređenom i ranjivom položaju

16. Charles Darwin je vjerovao da je ljudsko izražavanje emocija univerzalno, tj. da svi ljudi na isti način izražavaju i tumače emocije izrazima lica. Istraživanja pokazuju da je Darwin bio u pravu za šest glavnih emocionalnih ekspresija. Srdžba sreća iznenađenjestrah gađenje tuga

17. Izrazi lica • Lice je najizražajnija i najprepoznatljivija značajka svih ljudskih bića. Njime se izražavamo,a da ne upotrebljavamo riječi • Sreća se izražava smijehom pri čemu se donji kapci uzdižu i digne se koža oko vanjskog kuta oka. • Kad je osoba iznenađena širom otvara oči, obrve joj se uzdignu i zakrive,a donja čeljust padne i usne joj se rastave. • Kod straha se oči također otvore, ali donji kapci su napeti; obrve se uzdignu i približe. Usne se povuku u vodoravnom položaju. • Za gnjevan izraz lica karakteristično je spuštanje obrva, izravan pogled i intenzivno gledanje u oči, gornji kapci su spušteni, a donji su napeti i sužavaju pogled. • Zgađeno lice ima podignute donje kapke i stisnute čeljusti ili otvorene čeljusti i često ga prati boranje nosa.

18. Urođena osnova izražaja • Postoje upadljive, površne razlike između ljudskih kultura, ali iza njih se ponekad kriju mnoge osnovne sličnosti, posebno u izražavanju emocija putem izraza lica. • Specifični rituali pozdravljanja možda se moraju naučiti, ali potreba da se vrši neka vrsta vidljivog izražavanja naklonosti pri susretu ili rastanku zajednička je svim ljudima. Dokazi pokazuju da se kod pozdrava obično koristi "bljesak obrvama",što se smatra univerzalnim znakom. • Istraživanja su pokazala da djeca koja su rođena gluha i slijepa pokazuju osnovne izraze lica za izražavanje smijeha, osmjehivanja, plakanja, iznenađenja i bijesa. • Te se radnje vrše nezavisno od učenja, zbog čega moraju biti urođene!!

19. Prikazivanje sebe • Odjeća koju nosimo, način na koji se češljamo, koristimo šminku i ukrašavamo tijelo drugim umjetnim proizvodima predstavljaju načine izražavanja sebe. • Način na koji projektiramo sebe pruža ljudima informacije o društvenoj klasi, etničkoj identifikaciji, bračnom statusu.

20. Kako prepoznati kada netko laže? • Cijelo tijelo otkriva mnogo više istine no što bi ljudi željeli. U nekim istraživanjima, otkriveno je slijedeće o ljudima koji lažu:1. Smanjuje se učestalost običnih gestikulacija – pokreta rukama. Ljudi nesvjesno osjećaju da bi ih pokret rukama mogao otkriti i zato ga smanjuju. 2. Povećava se učestalost dodirivanja lica rukama – glađenje brade, dodirivanje i trljanje nosa, češkanje obrve, povlačenje za uho i sl. Dva su najčešća – dodirivanje nosa i pokrivanje usta.3. Broj tjelesnih pokreta raste – promjene u položaju trupa, iz jednog sjedećeg položaja u drugi i sl.4. Jedna gesta rukama bila je češća – odmahivanje rukom.5. Mikroekspresija lica u laži drugačija je od one dok se govori istina. Te izraze lica većina ljudi zapaža na nesvjesnoj razini. • 6.Zjenice– nakon laži će se raširiti; to je posljedica izlučivanja adrenalina. Ovaj efekt ovisi o ozbiljnosti laži. Male bezopasne laži ne moraju prouzročiti širenje zjenica. • 7.Predmeti – lažovi će se igrati s predmetima koje drže, kao što je ručna torba, narukvica, mobitel ili kosa. Nekada između sebe i druge osobe stave prepreku, često nešto vrlo jednostavno, poput šalice kave. To je podsvjestan način obrane od napetosti koju izaziva laganje. • 8.Sarkazam – neiskreni ljudi često će koristiti sarkazam kada odgovaraju na optužbe

21. Prezentaciju izradila : Jana Relić 3.b Mentorica: prof.Blanka Borić