1 / 44

Obrazovanje Vaspitanje Nastava

Obrazovanje Vaspitanje Nastava. Obrazovanje. P roces sticanja i usvajanja sistema znanja, formiranj a praktičnih umenja i navika, formiranj a pogleda na svet i psihofizičkog razvoja . Jedinstvo znanja i sposobnosti Obrazovan je onaj ko poseduje oba kvaliteta. Znanje.

Download Presentation

Obrazovanje Vaspitanje Nastava

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Obrazovanje Vaspitanje Nastava

  2. Obrazovanje Proces sticanja i usvajanja sistema znanja, formiranja praktičnih umenja i navika, formiranja pogleda na svet i psihofizičkog razvoja. Jedinstvo znanja i sposobnosti Obrazovan je onaj ko poseduje oba kvaliteta

  3. Znanje • Hitopadeša: „Od svih dobrih stvari znanje je najbolje: zato što ga niko ne može ukrasti, zato što ga niko ne može kupiti, zato što je neuništivo“. • „Sistem činjenica i generalizacija (saznanja, pojmova, pravila, zakona o prirodi, društvu i čoveku) koje su učenici shvatili, usvojili i trajno zadržali u svojoj svesti i koje umeju primeniti u praksi“. • Znanje svakog školskog sistema, pa i društva kao celineu funkciji je ostvarivanja ciljeva obrazovanja.

  4. Vrste znanja Prema Rasel-u: • znanje činjenica, • znanje opštih veza među činjenicama, • teorijsko znanje, • praktično znanje, • opšte znanje, • individualno znanje, • znanje putem opisa i dr.

  5. Kvalitet znanja:Zavisno od stepena ovladanosti znanje može biti različitog kvaliteta. nivo prepoznavanja, nivo reprodukcije, nivo shvatanja, nivo operativnog znanja, nivo kreativnog (stvaralačkog) znanja.

  6. Nivo prepoznavanja Karakteristike:Znanje na stepenu prepoznavanja obuhvata najosnovnija znanja: znanje činjenica, pojmova, principa, pravila, ali samo do nivoa na kome učenik uz pomoć nastavnika može da ih se priseti ili da ih prepozna među ponuđenim odgovorima. Znači, učenik na ovom nivou stiče predstavu o pojmovima, prepoznaje predmete koji u sebi sadrže taj pojam, zna da ga verbalno imenuje i simbolički zapiše. To je najniži nivo u hijerarhiji kvalitativnog rasporeda znanja. Podkategorije: 1.1. Upoznati pojedinosti sadržaja (pojmove, činjenice, pravila, pojave): • steći predstavu o pojmovima prirodnog broja, • prepoznati predmete (crteže) koji u sebi sadrže pojam, • u nizu ponuđenih odgovora prepoznati traženi podatak, pravilo, princip 1.2. Imenovanje pojedinosti sadržaja (verbalno i neverbalno): • verbalno imenovanje pojmova prirodnog broja, svojstva operacija i relacija, • neverbalno (simboličko) zapisivanje pojmova, procesa, pravila. 1.3. Znanje značenja pojedinosti sadržaja: • značenje broja, relacija i operacija prepoznati putem percepcije i brojanja, • znati značenje verbalnih i neverbalnih simbola.

  7. Primeri 1. Date brojeve napiši rečima: 592 ______________________________________________________; 320 ______________________________________________________; 800 ______________________________________________________. 2. Brojeve napisane rečima zapiši ciframa: šest stotina pedeset sedam _________________; petsto dva _________________; dvesta četrdeset _________________; hiljadu _________________. 3. Imenuj članove u sledećoj jednakosti: Broj 124 je _______________________________; broj 2 je _________________________________; broj 62 je ________________________________.

  8. Primeri 4. Zaokruži slovo pored svojstva kome odgovara data jednakost: • združivanje sabiraka; • zamena mesta činilaca; • množenje zbira brojem; • zamena mesta sabiraka. 5. Bez računanja poveži zapise koji imaju jednaku brojevnu vrednost:

  9. Primeri 6. Podvuci sve zapise koji predstavljaju nejednačine: 7. Upiši u kvadratić slovo T pored jednakosti kojoj odgovara svojstvo združivanja sabiraka:   

  10. Nivo reprodukcije Karakteristike:Znanje reprodukovanja naučenog podrazumeva znanje činjenica, pojmova, principa, pravila koja učenik može da reprodukuje, ali bez dubljeg ulaženja u njihovo značenje. Povezuje naučene pojmove u okviru naučenog pravila s konkretnim predmetima, ali još ne razume ta pravila. Zna logiku povezivanja delova sadržaja u celinu. Zna verno svojim rečima da obrazloži činjenice, uzroke, posledice i zaključke. Podkategorije: 2.1. Znati pravila povezivanja činjenica građe u celinu: • povezuje naučene pojmove u okviru naučenog pravila (o relacijama i operacijama) s konkretnim predmetima, ali još ne razume ta naučena pravila, • zna pojmove, činjenice, principe, pravila i može da ih reprodukuje na reprezentativnim primerima, ali bez dubljeg ulaženja u njihovo značenje. 2.2. Znati metode klasifikovanja delova sadržaja pri stvaranju celine: • znati načine formiranja klasa jednakobrojnih skupova pri obrazovanju konačnog niza prirodnih brojeva, • znati postupak nastanka višecifr. broja pomoću brojevnih klasa (jedinice, hiljade,...), 2.3. Znati smisao, logiku povezivanja delova sadržaja u celinu: • znati logiku zapisivanja brojeva pomoću cifara u dekadnom brojevnom sistemu, • znati logiku ređanja prirodnih brojeva u konačan brojevni niz, • znati logiku pridruživanja brojeva tačkama brojevne prave. 2.4. Znati pismeno ili usmeno objasniti gradivo prema "originalu": • znati verno obrazložiti svojim rečima ili navođenjem primera, činjenice, povezanost činjenica, uzroke, posledice i zaključke, • koristiti stečena znanja za rešavanje poznatih (šablonskih) zadataka, ali ne i kod rešavanja sasvim novih i nepoznatih.

  11. Primeri 1. Napiši broj koji ima: 5S 0D 0J ____________; 4S 2D 0J ____________; 7S 8D 3J ____________; 6S 0D 3J ____________; 80J ____________; 1H 0S 0D 0J _________. 2. U kvadratić upiši jedan od znakova <, > ili = tako da jednakosti ili nejednakosti budu tačne: 120  210 7S 8D 0J  780 399  400. 3. Izračunaj:

  12. Primeri 3.a) Izračunaj množenjem zbira brojem: _________________________________________; b) Deljenjem razlike brojem izračunaj: _____________________________________. 4. Iskaži rečima svojstva napisana pomoću slova: a) _______________________________________________________ _________________________________________________________ b) ________________________________________________________ __________________________________________________________

  13. Primeri 6. Za dati tekstualni zadatak zaokruži slovo pored datih izraza koje mu odgovara, a zatim izračunaj njegovu vrednost: Knjižara je naručila 832 sveske. Dobila je 4 kutije po 138 svezaka. Koliko još svezaka treba da dobije? a) b) c) 7. Olakšaj sledeća izračunavanja koristeći svojstvo stalnosti zbira i razlike:

  14. Znanja na nivou prepoznavanja i reprodukcije su osnovna znanja i predstavljaju minimum znanja koja treba da poseduje svaki učenik.

  15. Nivo shvatanja Karakteristike:Znanje koje uključuje shvatanje je prvi nivo na kome se sadržaji usvajaju s razumevanjem. Na ovom nivou učenik zna puteve, načine, metode prevođenja naučenih sadržaja iz jednog u drugo područje: iz opisa u crtež, ilustraciju, shemu, grafikon, model, matematičke simbole itd. Zna da tumači sadržaje, odnosno da ih redefiniše i da uviđa ono što je neobično u njima. Podkategorije: 3.1. Prevođenje naučenih sadržaja iz jednog u drugo područje: • znati puteve, načine, metode prevođenja matematičkih sadržaja iz opisa u crtež, ilustraciju, grafikon, shemu, model itd., • znati prevođenje matematičkog verbalnog sadržaja u formu matematičke simbolike i obratno. 3.2. Tumačenje sadržaja: • znati drugačije posmatranje sadržaja (sposobnost redefinisanja), • znati uočiti skriveno značenje nekog podatka (sposobnost uviđanja neobičnog), • znati prema tezama verno izložiti činjenice, izvesti posledice i zaključke.

  16. Primeri • Pročitaj i zapiši rečima nazive brojeva predstavljene sledećim zapisima: • Izračunaj proizvod zapisujući trocifreni broj kao zbir njegovih stotina, desetica i jedinica: _______________________________________________________ _______________________________________________________

  17. Primeri 3. Napiši pomoću slova: a) svojstvo združivanja činilaca _______________________________; b) svojstvo deljenja zbira brojem _______________________________. 4. Proizvod dva broja je 240. Koliki će biti proizvod ako se: a) Jedan činilac poveća 4 puta? ________________________________________________________ b) jedan činilac poveća 2 puta, a drugi smanji 6 puta? ________________________________________________________ 4. Sastavi tekst zadatka za datu jednačinu, a zatim je reši: Tekst:______________________________________ ____________________________________________ Rešenje jednačine: Vidi zadatke sa dijagramima i drvetima

  18. Nivo operativnog znanja (uopštavanje i primena) Karakteristike: Znanje uopštavanja (generalizacije) je viši stepen saznanja s razumevanjem i započinje znanjem načina, pravila povezivanja činjenica i delova sadržaja u celine, pri čemu treba poznavati i metode klasifikovanja, ako se radi o sličnim i različitim delovima. Takođe, za generalizovanje je od značaja i poznavanje logike, smisla u građi pri stvaranju koherentne celine. U operacionalizaciji znanja značajna je i primena znanja u praksi, odnosno sposobnost učenika da se naučenim može služiti u sličnim situacijama. Podkategorije: 4.1. Poznavanje smisla, logike uopštavanja: • znati logiku induktivnog načina upoznavanja pojmova, • poznavati smisao generalizacije pri usvajanju pravila, metoda i zakona (osobina) računskih operacija, • izložiti sadržaje logički i s razumevanjem. 4.2. Znati stečeno znanje primenjivati u praksi: • primenjivati znanje u situacijama sličnim upoznatim, • znati izdvojiti bitno i apstrahovati sporedno pri izgrađivanju pojmova prirodnog broja, • znati logički postupak dolaženja do rešenja zadatka.

  19. Primeri • Upiši brojeve 510, 450, 410, 400, 470, 520, 420 i 380 na odgovarajućim mestima na brojevnoj pravoj: • Dužina reke Save je 726 km, a Morava je kraća od nje za 372 km. Kolika je dužina Morave? Rešenje: ___________________________________________________ Odgovor: _________________________________________________ __________________________________________________________ 3. Na 6 polica u biblioteci se nalazi po 48 paketa knjiga, a u svakom paketu ima 5 knjiga. Koliko ima ukupno knjiga? Zadatak uradi na dva načina. I način: ___________________________________________________; II način: __________________________________________________. Odgovor:

  20. Primeri 4. Odredi x iz sledećih jednakosti ne vršeći izračunavanje: a) b) 5. Izračunaj, a zatim dobijeno svojstvo računskih operacija napiši pomoću slova: Svojstvo: _________________________________________________; 6. Dati su jednaki proizvodi. Koristeći pravila o stalnosti proizvoda odredi kako je od jednog proizvoda nastao drugi?

  21. Primeri 7. Dva vozača kreću u isto vreme iz dva grada udaljena jedan od drugog 423km. Prvi se kreće brzinom od 62km na čas, a drugi je za 3 časa prešao 237km. Kolika je udaljenost između njih posle 3 sata vožnje ako: a) Idu jedan drugom u susret? Izraz _________________________________________________ Odgovor ______________________________________________ _____________________________________________________. b) Idu u suprotnim smerovima, udaljavajući se jedan od drugog? Izraz___________________________________________________ Odgovor_________________________________________________ ______________________________________________________.

  22. Nivo stvaralačkog (kreativnog) znanja Karakteristike: Znanje koje učenici stiču i sposobnosti koje razvijaju rešavanjem problema smatra se najvišim nivoom u hijerarhiji kvalitativnog rasporeda znanja. Znanje uključuje razumevanje problema i problemske situacije. Rešavanje problema podrazumeva razvoj i primenu sposobnosti kao što su: analiza, sinteza i evaluacija. Rešavanjem problema u nastavi moguće je razvijati više forme kreativnog mišljenja, divergentnost i fleksibilnost. Podkategorije: 5.1. Analiza sadržaja problema i problemske situacije: • znati uočiti problemsku situaciju i definisati problem, • raščlaniti problem na poznate elemente (pretpostavke), otkriti odnose među njima i način povezivanja. 5.2. Sinteza elemenata problema u celinu: • znati objediniti elemente u celinu (izraz, formulu), • znati logički postupak dolaženja do rešenja problema. 5.3. Evaluacija (procena) rešenja: • znati izvršiti evaluaciju prema unutrašnjim kriterijumima, tj. izvršiti proveru tačnosti rešenja, • znati proceniti šta će se desiti izmenom nekih elemenata u problemu.

  23. 1. Odredi najmanji i najveći trocifreni broj kod kojih je zbir cifara jednak 6, a zatim ih napiši rečima: ________________________________________________________ ________________________________________________________ 2. Popuni prazna polja tako da zbir u svim redovima i svim kolonama bude 896. Primeri

  24. Primeri 3. Broj 125 je pomnožen sa 4, a zatim je isti broj pomnožen sa 3, pa su dobijeni rezultati sabrani. Koliko puta je rezultat veći od broja 125? ________________________________________________________ ________________________________________________________ 4. Izračunaj zbir svih brojeva treće desetice na najlakši način koji možeš da pronađeš koristeći svojstva zamene mesta sabiraka i združivanja sabiraka. ________________________________________________________ ________________________________________________________ 5. Količine šećera i kafe u jednoj prodavnici razlikuju se za 217 kg. Da je šećera i kafe bilo po 50 kg više, kolika bi tada bila razlika? Račun:__________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________ Odgovor: ____________________________________________ ________________________________________________________

  25. Primeri 6. U buretu je bilo a litara nafte. Prvi dan je potrošeno b litara, drugi dan c litara manje nego što je ostalo posle prvog dana. Koliko je litara nafte potrošeno drugog dana? Izraz: ___________________________________________________ Izračunaj vrednost izraza za: __________________________________________________________ Odgovor:________________________________________________ 7. Kad bi jedna Milica imala 354 dinara više nego što ima vratila bi dug od 270 dinara i ostalo bi joj još 150 dinara. Koliko dinara ima Milica? Jednačina: ______________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ Odgovor: _______________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________

  26. Umenja i navike Primenjena znanja, zavisno od stepena uvežbanosti i svesnosti mogu biti transformisana u

  27. Umenja (veštine)su znanja vežbanjem transformisana u odgovarajuće radnje. Navike su automatizovana umenja. Razlika između umenja i navike je u stepenu uvežbanosti i svesnosti. Kod umenja je stepen uvežbanosti niži nego kod navika, ali je zato svesnost primene znanja, odnosno sposobnost rezonovanja veća. Kod navika je obrnuto, viši stepen uvežbanosti, a niži stepen svesnosti. Mnoga znanja koja se stiču u nastavi neophodno je pretvoriti u umenja i navike, odnosno osposobiti učenike da stečena znanja umeju da primenjuju u praksi. Potrebno je uravnotežiti znanja i umenja, a to spada u domen povezivanja teorije i prakse u nastavi.

  28. Primer Sabiranje u hiljadi treba izvoditi redosledom kojim se od najprostijeg slučaja dolazi do najopštijeg. Kada učenici na odabranim primerima uvežbaju izvođenje pojedinih radnji i postupaka, odnosno shvate smisao osnovnih postupaka, postepeno ih treba napuštati i služiti se kraćim. U tom slučaju znanja su transformisana u umenja. Međutim, veoma je korisno da se i dalje služe načinom razmišljanja na kome se zasniva taj postupak, što znači da je svesnost postupanja prisutna. Ako se pak taj postupak uvežba do automatizma, može da se izvodi i usmeno, bez zapisivanja što znači da je umenje transformisano u naviku koja, kao takva, lako može da se primenjuje u rešavanju praktičnih zadataka.

  29. Sposobnosti Kada se govori o sposobnostima u matematičkom obrazovanju, najčešće se ističu intelektualne sposobnosti, jer su one osnova za razvijanje svih ostalih sposobnosti: perceptivnih, praktičnih, sposobnosti izražavanja i dr.

  30. Značajan je višestruki model Terstona (Thurstone L. L.) o inteligenciji (sposobnostima), koji ističe postojanje sedam grupnih faktora sposobnosti: • Verbalno shvatanje • Fluencija reči • Numerički faktor • Prostorna sposobnost • Asocijativno pamćenje • Perceptivna brzina • Rezonovanje

  31. Verbalno shvatanje je sposobnost jedinke da: - uspešno rešava zadatke, - razume tekst zadatka, - verbalno razmišlja, - razvija i primenjuje misaone operacije. Fluencija reči predstavlja sposobnost jedinke da brzo i lako nađe pogodnu reč kad mu ona zatreba, što ne podrazumeva posedovanje sposobnosti shvatanja, jer neko može potpuno shvatiti neki problem i naći rešenje ali, možda ne može brzo da nađe reči kojima će to izraziti. Numerički faktor podrazumeva sposobnost brzog i tačnog obavljanja računskih operacija: sabiranja, oduzimanja, množenja i deljenja. Nije povezana sa darovitošću, jer ima ljudi koji su vrlo skromne inteligencije, a brzo i tačno računaju i obrnuto.

  32. Prostorna sposobnost ogleda se u tome što pojedinac može brzo i tačno da predstavi predmete u ravni i prostoru i da u mislima shvati trodimenzionalni prostor. Asocijativno pamćenje jeste sposobnost rutinskog pamćenja više međusobno povezanih pojmova. Perceptivna brzina jeste sposobnost brzog i tačnog zapažanja sličnosti i razlika među predmetima i pojavama. Rezonovanje je sposobnost logičkog razmišljanja.

  33. Da rezimiramo: • Intelektualne sposobnosti se ostvaruju u procesu sticanja znanja kroz dobro planiranu i organizovanu nastavu. • Znanja i sposobnosti, dve komponente obrazovanja, međusobno su povezane i uslovljene. Znanja su osnova za razvoj sposobnosti, a sposobnosti su uslov za sticanje novih znanja. • Treba istaći da se na različitim uzrastima sposobnosti ispoljavaju različito. Kako deca rastu i razvijaju se pod uticajima različitih faktora, tako dolazi do diferencijacije i razvoja njihovih posebnih sposobnosti. • Koliko su sposobnosti značajne za jedinku, Konfučije je iskazao u jednoj svojoj izreci: • „Neka te ne zabrinjava ako svet ne zna za tvoje sposobnosti, ali možeš biti zabrinut ako ih nemaš“.

  34. Vaspitanje Ako se posmatra sa stanovišta razvoja ličnosti, vaspitanje je specifičan međuljudski odnos koji se manifestuje kroz interakciju pojedinca i socijalne sredine koja utiče na razvoj njegovih pozitivnih osobina.

  35. Karakteristike: • Vaspitanje se naročito ostvaruje u školi u okviru nastave, odnosno kroz nastavne sadržaje i kroz njihovu interpretaciju putem različitih oblika rada i nastavnih metoda. • Iako programski sadržaji svakog predmeta pružaju mogućnost za vaspitno delovanje, akcenat se, ipak, više stavlja na obrazovanje, jer ono podrazumeva sticanje znanja, umenja i navika, dok se vaspitanjem razvijaju pozitivne osobine ličnosti i formira pogled na svet. • Dakle, i vaspitanje ima, takođe, prvorazredni značaj jer od njega zavisi i ostvarivanje obrazovne funkcije nastave. • Prema tome, oba ova pojma čine jedinstven obrazovno-vaspitni proces, imaju svoja specifična značenja i sadržaje, a podjednako su važna i značajna.

  36. Nastava Planski organizovan proces učenja, u kome subjekt učenja stiče znanje samostalnim zalaganjem ili preko drugog subjekta koji mu ta znanja saopštava (neposredno ili putem knjiga, kompjutera, televizije i dr.).

  37. Značajne odrednice nastave: • interakcijski odnos između individue koja uči i spoljašnje okolnosti koje na nju utiču • planska organizovanost učenja, koja se razlikuje od nenamernog i sporadičnog učenja.

  38. Osnovne komponente nastave: • učenik, • nastavnik, • nastavni sadržaj i • nastavna tehnologija.

  39. Učenik • Glavna komponenta nastave jer zbog njega postoje sve druge komponente (nastavnik, nastavni sadržaj i nastavna tehnologija). • On je subjekt, ali i objekt nastave. • Da bi bio subjekt u nastavi, on mora aktivno da učestvuje u procesu sticanja znanja, koji se kreće od prostog zapamćivanja činjenica, sticanja predstava, do izgrađivanja i formiranja pojmova i logičkog zaključivanja. • Tvrdnja da je on i objekt učenja zasniva se na činjenici da ne poznaje nastavnu materiju i da ne ume didaktički da organizuje nastavu. Sve to ume nastavnik, i uz njegovu pomoć učenici učestvuju u planiranju, realizaciji i evaluaciji nastavnog rada.

  40. Nastavnik • Veoma važna komponenta u nastavi jer uspostavlja odnos sa nastavnim sadržajem i učenikom. • Zadatak nastavnika je da vaspitava, obrazuje i podstiče razvoj učenikove ličnosti. • Da bi sve to ostvario, mora da organizuje nastavni proces u zavisnosti od cilja i zadataka nastave i prema mogućnostima učenika. • Dakle, mora da postoji interakcijski odnos između nastavnika i učenika. • Takođe, da bi nastavnik imao uspeha u obrazovno-vaspitnom radu mora da se saradnički odnosi prema učeniku, odnosno da prihvata izvesne sugestije učenika, što znači da postoji obostrani uticaj na didaktičko oblikovanje sadržaja nastave.

  41. Nastavni sadržaj • Svojim obimom i redosledom utiče na organizaciju nastavnog rada i ulogu učenika i nastavnika u nastavi. • On posreduje između nastavnika i učenika, mada je neživa materija. • Dakle, između tri komponente nastave: učenika, nastavnika i sadržaja, postoji uzajamno-povratni uticaj. • Zbog toga, ne treba precenjivati jednu od njih na račun druge dve, jer svaka od njih ima značajnu ulogu u nastavnom procesu. • Takođe, određuje suštinu nastave, ciljeve i zadatke, organizaciju časa, nastavne metode i način učenikovog učenja. • Sadržaj nastave se iskazuje kroz nastavni program koji određuje šta će se učiti, kojim redom i u kojem obimu. • Pored toga, nastavni program ukazuje na puteve, razloge i ciljeve učenja. Realizacija programa najviše zavisi od nastavnika, ali i od sposobnosti učenika. • Postoje ozbiljni razlozi da se nastavni sadržaji prilagođavaju osobinama učenika, odnosno da se vrši izrada nastavnih programa na više nivoa složenosti.

  42. Nastavna tehnologija • Podrazumeva, prema širem shvatanju koje prihvata savremena didaktika, organizaciju, nastavne metode i postupke, kao i primenu nastavnih sredstava, uključujući i najsavremenija tehnička sredstva. • Tako se govori o kompjuterizaciji nastave, ali se u isto vreme u nastavi koriste i usmena reč i audio-vizuelne tehnike, kao i neke druge vrste nastavne tehnologije. Zbog toga, nastavnu tehnologiju možemo klasifikovati tako da u toj klasifikaciji razlikujemo sledeće vrste tehnologije: • usmena reč, • pismene (štampane) reči, • posmatranje, • manipulacijska i operativna tehnika, • audio-vizuelna tehnika, • kompjuterizacija, • multimedijska tehnika.

  43. Kraj!

More Related