SPECIJALISTIČKI RAD IZ MEDICINE RADA I SPORTA Dijana Poplašen Orlovac, drd

1. Prijedlog smjernica za povezivanje štetnosti na radnom mjestu i bolesti iz Liste profesionalnih bolesti sa dijagnozama i šiframa prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10) SPECIJALISTIČKI RAD IZ MEDICINE RADA I SPORTA Dijana Poplašen Orlovac, dr.med specijalist medicine rada i sporta Mentor Prim.dr.sc. Marija Zavalić Sinj, travanj 2009. godine Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

2. Počeci prepoznavanja profesionalnih bolesti • Kirurški papirus Edwina Smitha - Edwin Smith Surgical Papyrus napisan oko 1700 godina prije Krista • Prvu profesionalnu bolest – olovne kolike opisao je Hipokrat oko 400 godina prije Krista u robova koji su radili u rudnicima olova Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

3. Bernardino Ramazzini (1633.-1714.) – “otac industrijske medicine” - ” Koje je vaše zanimanje?” • postavio temelje preventivne medicine koja je danas stavljena na prvo mjesto zdravstvene zaštite radnika. Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

4. Definicije profesionalnih bolesti • kombinacija bolesti i ekspozicije kao i povezanost tih entiteta, a ne isključivo kao poremećaj zdravstvenog stanja (WHO) • bolest koja je nastala kao rezultat izloženosti čimbenicima rizika na radnom mjestu (ILO) Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

5. Zakon o mirovinskom osiguranju(NN 102/98) Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (NN 85/06) • bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovu kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika • bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima

6. Zakon o listi profesionalnih bolesti( NN 162/98 ) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o listi profesionalnih bolesti(NN 107/07) • bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, • bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

7. Razvoj liste profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj • Samoupravni sporazum o listi profesionalnih bolesti (1983. – 1998. godine) • Zakon o listi profesionalnih bolesti (NN 162/98) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o listi profesionalnih bolesti (NN 107/07) (usklađena s Preporukom Komisije o europskoj listi profesionalnih bolesti od 19. rujna 2003. godine) Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

8. Europska unija - EU • uspostavljena 1.studenog 1993. godine – Ugovor iz Maastrichta • 27 država članica • važno područje djelovanja zaštita zdravlja radnika • Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu - sjedište Bilbao, 1996. godine • promicanje i razvoj zaštite i sigurnosti na radu Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

9. Europska lista profesionalnih bolesti 2003COMMISSION RECOMMENDATION OF 19/09/2003 • Aneks I (pet poglavlja) • bolesti uzrokovane kemijskim štetnostima • kožne bolesti uzrokovane drugim štetnostima • bolesti uzrokovane udisanjem štetnosti i agensa koje nisu navedene u ostalim poglavljima • zarazne i parazitarne bolesti • bolesti uzrokovane fizikalnim štetnostima Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

10. Europska lista profesionalnih bolesti 2003COMMISSION RECOMMENDATION OF 19/09/2003 • Aneks II • dodatna lista bolesti za koje se sumnja da su profesionalnog porijekla i koje bi trebale biti predmet izvješćivanja, a čije će uključenje u Aneks I biti naknadno razmatrano Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

11. Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema – MKB-10 • međunarodni klasifikacijski standard u dijagnostici za sve opće, epidemiološke i druge svrhe postupanja u zdravstvu • sadrži kodove za klasifikaciju bolesti i ostale znakove, simptome, abnormalnosti • osmišljena zbog međunarodne usporedbe klasifikacije i ostale statistikeu zemljama članicama Svjetske zdravstvene organizacije • sadrži 11983 dijagnoze Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

12. CILJ RADA • povezati šifre štetnosti (koje izazivaju bolesti) i bolesti i stanja definirane u Listi profesionalnih bolesti, sa šiframa dijagnoza bolesti prema desetoj reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti • napraviti prijedlog smjernica za povezivanje šifri štetnosti iz Liste profesionalnih bolesti i šifri dijagnoza bolesti prema 10 - MKB • omogućiti lakši rad specijalistima medicine rada Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

13. MATERIJALI I METODE • Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o listi profesionalnih bolesti („Narodne Novine“ broj 107/07) • Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10) • Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema u medicini rada (International statistical classification of diseases and related health problems (ICD-10) in occupational health – WHO • Skandinavska prilagodba klasifikacije zdravstvenih poremećaja povezanih s rado prema MKB-10 (The Nordic adaptation of classification of occupationally related disorders (diseases and symptoms) to ICD-10

14. REZULTATI RADA

15. Važeća Lista profesionalnih bolesti(NN 107/07) • sadrži kemijske i fizikalne štetnosti • bolesti ili stanja izazvane drugim kemijskim, fizikalnim i biološkim štetnostima • profesionalne bolesti pojedinih organskih sustava koje nisu obuhvaćene u drugim zaglavljima (koža i dišni sustav)

16. Bolesti uzrokovane kemijskim štetnostima

17. Bolesti uzrokovane fizikalnim štetnostima

18. Bolesti ili stanja izazvane drugim kemijskim štetnostima

19. Bolesti ili stanja izazvane drugim fizikalnim štetnostima

20. Bolesti ili stanja izazvane biološkim štetnostima (zarazne i parazitarne bolesti)

21. Profesionalne bolesti pojedinih organskih sustava koje nisu obuhvaćene u drugim zaglavljima - koža -

22. Profesionalne bolesti pojedinih organskih sustava koje nisu obuhvaćene u drugim zaglavljima - dišni sustav -

23. 386 bolesti koji se mogu vezati uz štetnosti sa radnog mjesta • 178 dijagnoza bolesti koje se smatraju profesionalnim bolestima Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

24. RASPRAVA

25. Bolesti uzrokovane vibracijama koje se prenose na ruke (oštećenja perifernih žila i živaca, kostiju, zglobova, tetiva i okozglobnih tkiva)

26. dosadašnja praksa pri dijagnosticiranju profesionalnih bolesti bilo je korištenje dijagnoza iz MKB 10 pod točkama T, Y ili Z T točke označavaju noksu, a ne bolest Y točke odnosi se na uvjete radnog mjesta i onečišćenja okoliša Z točke označavaju razlog obavljenog pregleda • u ovom radu princip povezivanja bio je povezivanje bolesti i štetnosti sa specifičnim učincima štetnosti na određene organske sustave

27. Poglavlje “Z” u MKB - 10 • šifra Z00.6 - obavljen pregled i nije se našlo oštećenje zdravlja ( preporuča se ) • šifra Z10.0 – pregled specijaliste medicine rada • šifra Z02.1 – prethodni pregled • šifra Z57 – označava profesionalnu izloženost određenoj štetnosti

28. 01.01.2008 • zaživjela mreža medicine rada u Republici Hrvatskoj • potreba stvaranja jednoobraznih pravila struke • rad na osnovi preporuka podiže razinu kvalitete rada u struci ali i u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

29. ZAKLJUČAK • prepoznato 386 bolesti koji se mogu smatrati uzročno povezani sa štetnostima radnog mjesta • stvorena je dobra polazna osnova za standardizaciju i provođenje istovjetnih postupaka pri dijagnosticiranju i registriranju profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj • prijedlog smjernica bi trebao biti doprinos medicini rada i specijalistima medicine rada Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

30. PREPORUKA • slijedeći korak bio bi završiti proces standardizacije te prepoznati radne procese uz koje se mogu povezati štetnosti i bolesti navedene u tablici rezultata ovog rada. • na taj način bi se imao bolji uvid u kojim djelatnostima i na kojim radnim mjestima radnici obolijevaju od profesionalnih bolesti, te bi bilo lakše poduzimati preventivne mjere i spriječiti nastanak novih slučajeva profesionalnih bolesti i drugih oštećenja zdravlja Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

31. HVALA