1 / 43

Modeli odnosa s javnošću

Modeli odnosa s javnošću. Ana Tkalac Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Sadržaj. Uvod Povijest modela Karakteristike modela Svrha odnosa s javnošću Priroda komunikacije Komunikacijski model na kojem se zasnivaju Priroda istraživanja kojeg koriste Mjesta današnje primjene

Download Presentation

Modeli odnosa s javnošću

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Modeli odnosa s javnošću Ana Tkalac Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

  2. Sadržaj • Uvod • Povijest modela • Karakteristike modela • Svrha odnosa s javnošću • Priroda komunikacije • Komunikacijski model na kojem se zasnivaju • Priroda istraživanja kojeg koriste • Mjesta današnje primjene • Studija “izvrsnosti” • Zaključno

  3. Modeli odnosa s javnošću • James Grunig i Todd Hunt, 1984, “Managing Public Relations” nude detaljan opis četiri modela odnosa s javnošću • Autori navode kako se: ”Aktivnosti OSJ mogu opisati putem četiri modela identificirana u povijesti odnosa s javnošću, ali i današnjoj praksi”.

  4. Modeli odnosa s javnošću • Model tiskovnih agenata (Press agentry model) • Model javnog informiranja (Public information model) • Dvosmjerni asimetrični model (Two-way asymmetric model) • Dvosmjerni simetrični model (Two-way symmetric model)

  5. Povijest modela • Najstariji model OSJ je model tiskovnih agenata • Dominirao je u kasnim 1800ima • Zasnovan je na generiranju medijske pokrivenosti • Publicist P. T. Barnum tvrdio je kako se: “svake minute rađa nova budala” • Predstavnici ovog modela nisu vjerovali u “loš” publicitet

  6. Povijest modela • Ranih 1900ih pojavio se model javnog informiranja • Ovaj je model predviđao pružanje istinitih informacija medijima (ali ne nužno i potpunih) • Dobri odnosi s medijima generiraju dobar publicitet

  7. Povijest modela • Tijekom 1920ih Edward Bernays uveo je osnove za slijedeći, dvosmjerni asimetrični model • Za “izazvano slaganje” nužno je komunikaciju zasnovati na informacijama dobivenim od ciljne publike • Time komunikacija postaje dvosmjerna

  8. Povijest modela • Posljednji, dvosmjerni simetrični model razvio se u kasnom 20. stoljeću • Jednim od praktičara koji su koristili ovaj model smatra se Arthur W. Page bivši predsjednik OSJ odjela AT&Ta • “Poslovanje u demokratskoj zemlji započinje s javnom dozvolom i postoji s javnim poticajem”

  9. Karakteristike modela • Modeli se razlikuju obzirom na • Svrhu • Prirodu komunikacije • Komunikacijski model na kojem se zasnivaju • Prirodu istraživanja koje koriste • Mjesta današnje primjene • Udio organizacija u kojima se danas koriste

  10. Svrha odnosa s javnošću • U modelu tiskovnih agenata OSJ imaju propagandnu ulogu • Stručnjaci za OSJ šire informacije, koje su često nepotpune, iskrivljene ili polu-istinite

  11. Svrha odnosa s javnošću • U modelu javnog informiranja svrha OSJ je širenje informacija, ne nužno s ciljem uvjeravanja • Uloga stručnjaka za OSJ je u osnovi uloga “kućnog” novinara – pružanje objektivnih informacija o organizaciji

  12. Svrha odnosa s javnošću • Uloga stručnjaka za OSJ u sklopu dvosmjernog asimetričnog modela najbolje se može opisati kao znanstvena persuazija • U sklopu ovog modela koriste se teorija i istraživanja o stavovima i ponašanju kako bi se javnost uvjerilo u željeno stajalište

  13. Svrha odnosa s javnošću • U dvosmjernom simetričnom modelu praktičari imaju ulogu medijatora između organizacije i njezinih javnosti • Osnovni cilj je međusobno razumijevanje javnosti i organizacije • Češće se koriste teorije komunikacije no teorije persuazije

  14. Priroda komunikacije U prva dva modela, komunikacija je jednosmjerna ORGANIZACIJA JAVNOST U sklopu ova dva modela komunikaciju je govorenje, a ne slušanje

  15. Priroda komunikacije • Razlika između prva dva modela je u stupnju istinitosti pruženih informacija • U modelu tiskovnih agenata informacije često nisu istinite, što u modelu javnog informiranja nije slučaj

  16. Priroda komunikacije • U slučaju dvosmjernih modela komunikacija ide “od” i “prema” javnostima ORGANIZACIJA JAVNOST • Postoji međutim velika razlika u prirode komunikacije

  17. Priroda komunikacije • Dvosmjerni asimetrični model takav je radi efekata komunikacije koji su u neravnoteži (u korist organizacije) • Organizacija se ne mijenja radi OSJ, već pokušava izmijeniti stavove i ponašanja javnosti

  18. Priroda komunikacije • U sklopu ovog modela komunikacija je pažljivo isplanirana kako bi maksimizirala promjene stavova i ponašanja javnosti • Komunikacija od strane javnosti ima svrhu povratne sprege

  19. Priroda komunikacije • Suprotno tome dvosmjerni simetrični model sastoji se u većoj mjeri od dijaloga nego monologa • Persuazija također može biti obostrana • U idealnom slučaju do promjena će doći i kod uprave organizacije i kod javnosti

  20. Priroda komunikacije • Često međutim niti jedna od dvije strane neće promijeniti stavove ili ponašanja • Uloga OSJ u tom se slučaju sastoji od spajanja dvije skupine postizanja uzajamnog razumijevanja

  21. Komunikacijski modeli • Većina komunikacijskih modela predviđa slijed: IZVOR – PORUKA – MEDIJ – PRIMATELJ POVRATNA SPREGA • Većina modela također implicira kako je komunikacija nešto što izvor “čini” primatelju • Pojmovi “izvor” i “primatelj” sugeriraju isto

  22. Istraživanje predstavlja značajnu komponentu modernih OSJ Gotovo svi stručnjaci za OSJ pružaju informacije javnosti, no samo se u sklopu dvosmjernih modela (asimetričnog i simetričnog) istraživanje koristi kao integralni dio procesa OSJ Priroda istraživanja

  23. Priroda istraživanja • U sklopu modela tiskovnih agenata istraživanje se uglavnom svodi na neformalno promatranje • U sklopu modela javnog informiranja ima vrlo malo istraživanja, uglavnom testovi čitljivosti

  24. Priroda istraživanja • U dvosmjernim modelima istraživanje ima središnju ulogu • Modeli se međutim razlikuju obzirom na tip istraživanja

  25. Priroda istraživanja • U asimetričnom modelu uglavnom se koristi formativno istraživanje, kako bi se utvrdilo što će javnost prihvatiti odnosno tolerirati

  26. Priroda istraživanja • U simetričnom modelu koriste se formativna istraživanja kako bi se utvrdio način na koji javnost vidi organizaciju • Značajan cilj istraživanja u simetričnom modelu odnosi se i na utvrđivanje posljedica koje ponašanje organizacije ima na javnost

  27. Modeli u modernoj praksi • Organizacije koje OSJ izjednačavaju s promocijom uglavnom koriste model tiskovnih agenata (sportski OSJ, kazališni ili filmski OSJ, publicitet proizvoda) • U ovu se kategoriju (prema Grunigu i Huntu) može svrstati oko 15% praktičara

  28. Modeli u modernoj praksi • Model javnog informiranja još je uvijek najčešće primjenjivani model • Grunig i Hunt procjenjuju da oko 50% modernih organizacija koristi upravo ovaj model • Gotovo se uvijek primjenjuje u vladinim institucijama, te neprofitnim i obrazovnim organizacijama

  29. Modeli u modernoj praksi • Dvosmjerni asimetrični model najčešći je u poslovnom svijetu, pogotovo u onim područjima s velikom konkurencijom • Većinom se primjenjuje na području prodaje potrošačkih dobara • Agencije za OSJ također najčešće nude upravo ovaj oblik primjene OSJ (pogotovo ukoliko su u partnerskom odnosu s oglasnim agencijama) • Grunig i Hunt procjenjuju da se ovaj model koristi u 20% slučajeva

  30. Modeli u modernoj praksi • Prema Grunigu i Huntu oko 15% organizacija koristi dvosmjerni simetrični model • Ovaj se model najčešće koristi u velikim poduzećima koje su pod vladinom regulacijom i moraju pružiti dokaze o socijalno odgovornom poslovanju

  31. Studija “izvrsnosti” • Istraživanje sponzorirano od IABC Research Foundation-a, u vrijednosti od 400 000 USD • Šesteročlana skupina predvođena Jamesom E. Grunigom pokušala je odgovoriti na pitanja o tome na koji način OSJ doprinose organizacijskoj efikasnosti i koliko takav doprinos vrijedi.

  32. Studija “izvrsnosti” • Studija je započela 1984 godine • Provedena je u tri zemlje; SADu, Kanadi i Velikoj Britaniji • U istraživanju je sudjelovalo više od 300 organizacija • Intervjuirano je više od 5000 osoba • Studija je rezultirala s tri značajne knjige od kojih je treća “Excellent Public Relations and Effective Organizations” upravo izašla

  33. Studija “izvrsnosti” • Menadžeri odjela za odnose s javnošću odgovarali su na slijed pitanja o tome na koji način provode programe odnosa s javnošću • Ispitanicima su ponuđene serije čestica – karakteristika četiri modela

  34. Studija “izvrsnosti” • Model tiskovnih agenata • Cilj ovog programa bio je osigurati publicitet za organizaciju • Kroz ovaj smo program uglavnom pokušali osigurati pozitivan publicitet u medijima i spriječiti negativan publicitet • U sklopu ovog programa odnosi s javnošću i publicitet predstavljaju praktički istu stvar • Uspjeh ovog programa definirali smo obzirom na broj ljudi koji je prisustvovao određenom događaju odnosno koristio naša dobra ili usluge

  35. Studija “izvrsnosti” • Model javnog informiranja • U sklopu ovog programa OSJ su predstavljali neutralno pružanje informacija, prije no zastupanje organizacije ili pregovaranje između uprave i javnosti • U ovom programu pružali smo točne informacije, no nismo volontirali negativne informacije • U sklopu ovog programa nije bilo vremena za istraživanje • Jedini način procjene uspjeha svodio se na “kliping”

  36. Studija “izvrsnosti” • Dvosmjerni asimetrični model • Prije početka ovog programa koristili smo istraživanje stavova kako bismo bili sigurni da smo organizaciju opisali na način najprihvatljiviji javnosti • Prije početka ovog programa proveli smo istraživanje kako bismo odredili stavove javnosti prema organizaciji i na koji ih način promijeniti • U ovom je programu najširi cilj bio uvjeriti javnosti da se ponašaju na način na koji to organizacija želi • Nakon završetka programa provedeno je istraživanje kako bi se odredila efikasnost u promjeni stavova javnosti

  37. Studija “izvrsnosti” • Dvosmjerni simetrični model • Prije početka ovog programa proveli smo istraživanje kako bismo utvrdili razinu međusobnog razumijevanja između menadžmenta i javnosti • Cilj ovog programa bio je promjena stavova i ponašanja menadžmenta koliko i stavova i ponašanja javnosti • Cilj ovog programa bio je razvoj međusobnog razumijevanja između menadžmenta organizacije i njezinih javnosti • U sklopu ovog programa organizacija je vjerovala u korištenje OSJ kao medijatora organizacije, odnosno kao pomoć u pregovaranju i rješavanju konflikta

  38. Rezultati studije “Izvrsnosti” • Tradicionalno, jednosmjerna praksa prevladava u OSJ odjelima koji prvenstveno pružaju podršku drugim odjelima • U sklopu jednosmjernih modela, komunikatori prvenstveno imaju ulogu “širitelja informacija” • Nakon što uprava donese odluku, uloga OSJ je komunicirati tu odluku javnostima

  39. Rezultati studije “Izvrsnosti” • Sva četiri modela mogu se pronaći u današnjim organizacijama • Asimetrični modeli rezultat su kratkoročne taktike za postizanje organizacijske prednosti • Simetrični modeli nude stratešku filozofiju za razvijenu praksu

  40. Rezultati studije “Izvrsnosti” • Izvrsni odjeli odnosa s javnošću koriste i simetrični i asimetrični dvosmjerni model • Ova se dva modela stoga mogu promatrati i kao jedan kombinirani model – model različitih motiva • Takav novi model uključuje kratkoročnu primjenu asimetričnih elemenata u kontekstu simetrične filozofije

  41. Zaključno • U svojoj najnovijoj knjizi “Excellent Public Relations and Effective Organizations” Grunig, Grunig i Dozier zaključuju kako je došlo vrijeme za “odmak od četiri modela odnosa s javnošću” • Autori također zaključuju kako je vrijeme za razumljiviju teoriju koja obuhvaća širu tipologiju od one predstavljene kroz modele

  42. Zaključno • Četiri modela OSJ nastala su kao opća i relativno široka ideja • Stimulirali su veliku količinu istraživanja o tome na koji se način OSJ primjenjuju u organizacijama i različitim zemljama

  43. Zaključno • Dvosmjerni simetrični model pomogao je u izgradnji normativnog modela etičnih i javno odgovornih odnosa s javnošću • Time se ovaj model pokazao kao vrijedan doprinos disciplini odnosa s javnošću

More Related