1 / 49

POJEDINACNI ISPRAVNI POSTUPAK

Stanje zemlji

kedem
Download Presentation

POJEDINACNI ISPRAVNI POSTUPAK

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

    1. POJEDINACNI ISPRAVNI POSTUPAK (institut zemljišnoknjižnog prava) Objasniti da je pojedinacni ispravni postupak institut zemljišnoknjižnog prava predviden za pojedinacno sredivanje nesredenog zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja, uveden u naš pravni sustav Zakon o zemljišnim knjigama. Objasniti da je pojedinacni ispravni postupak institut zemljišnoknjižnog prava predviden za pojedinacno sredivanje nesredenog zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja, uveden u naš pravni sustav Zakon o zemljišnim knjigama.

    2. Stanje zemljišnih knjiga u RH Uvedene u drugoj polovici 19. st. Zanemarivanje zemljišnih knjiga u vrijeme socijalizma – nejedinstvo nekretnine,dualizam vlasništva Državno vlasništvo, opcenarodna imovina, društveno vlasništvo ( konfiskacija, nacionalizacija,agrarna reforma i dr.) Prodaja stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo Kratko dati povijesni prikaz uvodenja zemljišnih knjiga u Republici Hrvatskoj. Da su iste uvedene na podrucju današnje Republike Hrvatske Gruntovnim redom iz 1855. godine u vrijeme bivše Habsburške monarhije. Zakon o zemljišnim knjigama iz 1930. godine, zajedno s drugim Zakonima iz tog vremena – predstavljali su kodifikaciju materijalnog i postupovnog zemljišnoknjižnog prava (uzor u Austriji). Nakon II. svjetskog rata dolazi do uvodenja društvenog vlasništva, pa dolazi do sustavnog zanemarivanja zemljišnih knjiga. Zbog raznoraznih razloga pravni promet nekretnina, nakon uvodenja socijalistickog poretka, cesto puta ne biva evidentiran u zemljišnim knjigama (porezni razlozi, ostvarivanje prava na djecji doplatak itd.). Državno vlasništvo, opcenarodna imovina, uvodenje društvenog vlasništva, te razliciti oblici oduzimanja nekretnina iz privatnog vlasništva takoder utjecu na stanje zemljišnih knjiga. 1991. godine donosi se Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, koji utjece na veliki porast broja predmeta u zemljišnoknjižnim sudovima. Kratko dati povijesni prikaz uvodenja zemljišnih knjiga u Republici Hrvatskoj. Da su iste uvedene na podrucju današnje Republike Hrvatske Gruntovnim redom iz 1855. godine u vrijeme bivše Habsburške monarhije. Zakon o zemljišnim knjigama iz 1930. godine, zajedno s drugim Zakonima iz tog vremena – predstavljali su kodifikaciju materijalnog i postupovnog zemljišnoknjižnog prava (uzor u Austriji). Nakon II. svjetskog rata dolazi do uvodenja društvenog vlasništva, pa dolazi do sustavnog zanemarivanja zemljišnih knjiga. Zbog raznoraznih razloga pravni promet nekretnina, nakon uvodenja socijalistickog poretka, cesto puta ne biva evidentiran u zemljišnim knjigama (porezni razlozi, ostvarivanje prava na djecji doplatak itd.). Državno vlasništvo, opcenarodna imovina, uvodenje društvenog vlasništva, te razliciti oblici oduzimanja nekretnina iz privatnog vlasništva takoder utjecu na stanje zemljišnih knjiga. 1991. godine donosi se Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, koji utjece na veliki porast broja predmeta u zemljišnoknjižnim sudovima.

    3. Stanje zemljišnih knjiga u RH Uvedena knjiga položenih ugovora. U praksi se do 1. sijecnja 1997. primjenjuju kao pravna pravila odredbe ZZK i dr. iz 1930. godine. Nesredeno zemljišnoknjižno stanje. Neuskladeno zemljišnoknjižno, katastarsko i stvarno stanje. Uvedena je knjiga položenih ugovora – u koju se upisuju stanovi koji su prodani po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Iako je bilo prevideno da ce to biti privremena evidencija, ona se zadržala i dan u praksi zemljišnoknjižnih sudova. Do 1. sijecnja 1997. godine i nadalje se kao pravna pravila primjenjuju pravna pravila ZZK iz 1930. godine. U pretežitom dijelu Republike Hrvatske zemljišne knjige ne predstavljaju ažurnu evidenciju o pravnom stanju nekretnina. Poseban problem predstavlja cinjenica da je katastar, prije svega zbog razloga da je predstavljao porezni registar – porez na katastarski prihod, vršio cijeli niz novih izmjera koje nisu bile evidentirane u zemljišnoj knjizi, nije provedena obnova zemljišnih knjiga, što je bila obveza i po ZZK iz 1930. godine. No i katastarsko stanje cesto puta ne odgovara stanju na terenu.Uvedena je knjiga položenih ugovora – u koju se upisuju stanovi koji su prodani po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Iako je bilo prevideno da ce to biti privremena evidencija, ona se zadržala i dan u praksi zemljišnoknjižnih sudova. Do 1. sijecnja 1997. godine i nadalje se kao pravna pravila primjenjuju pravna pravila ZZK iz 1930. godine. U pretežitom dijelu Republike Hrvatske zemljišne knjige ne predstavljaju ažurnu evidenciju o pravnom stanju nekretnina. Poseban problem predstavlja cinjenica da je katastar, prije svega zbog razloga da je predstavljao porezni registar – porez na katastarski prihod, vršio cijeli niz novih izmjera koje nisu bile evidentirane u zemljišnoj knjizi, nije provedena obnova zemljišnih knjiga, što je bila obveza i po ZZK iz 1930. godine. No i katastarsko stanje cesto puta ne odgovara stanju na terenu.

    4. Stanje zemljišnih knjiga u RH Oko 17 milijuna katastarskih cestica Više od 3300 katastarskih opcina U zemljišnim knjigama svih zemljišnoknjižnih sudova u RH postoji 4.174.783 zemljišnoknjižna uloška Prikazati statisticke podatke iz slajda radi prikaza velicine zemljišnoknjižne i katastarske evidencije u RH.Prikazati statisticke podatke iz slajda radi prikaza velicine zemljišnoknjižne i katastarske evidencije u RH.

    5. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV) i Zakon o zemljišnim knjigama (ZZK) Stupili na snagu 1. sijecnja 2007. ZV – NN – 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06. ZZK – NN – 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07. ZV i ZZK stupili su na snagu 1. sijecnja 2007. godine. ZV i ZZK predstavljaju ponovno afirmiranje vlasništva kao jednog od temeljnih ljudskih prava, ali pravo vlasništva postaje i ustavno pravo. Upozoriti na izmjene i dopune ZV i ZZK.ZV i ZZK stupili su na snagu 1. sijecnja 2007. godine. ZV i ZZK predstavljaju ponovno afirmiranje vlasništva kao jednog od temeljnih ljudskih prava, ali pravo vlasništva postaje i ustavno pravo. Upozoriti na izmjene i dopune ZV i ZZK.

    6. ZV i ZZK Pravo vlasništva sazdano na individualistickom konceptu. Uklonjen je dualizam vlasništva. Ex lege uspostavljeno jedinstvo nekretnine. Posebna pažnja posvecena institutima od važnosti za gospodarstvo. ZV vraca hrvatsko stvarno pravo iz dualistickog ponovno u individualisticki koncept vlasništva – jednovrsnost prava vlasništva. Ponovno je uspostavljeno jedinstvo nekretnine – cl. 9. ZV. Posebna pozornost posvecena je institutima od važnosti za gospodarstvo – založnog pravo, prethodno i potonje vlasništvo, pravo gradenja, stvarni teret, fiducija itd.ZV vraca hrvatsko stvarno pravo iz dualistickog ponovno u individualisticki koncept vlasništva – jednovrsnost prava vlasništva. Ponovno je uspostavljeno jedinstvo nekretnine – cl. 9. ZV. Posebna pozornost posvecena je institutima od važnosti za gospodarstvo – založnog pravo, prethodno i potonje vlasništvo, pravo gradenja, stvarni teret, fiducija itd.

    7. ZV i ZZK Obnovljena pravila o zemljišnim knjigama, uz dodatak za EOP-zemljišnu knjigu. Utemeljeno i zašticeno nacelo povjerenja u zemljišne knjige (istinitost i potpunost). Uspostavljen prijelazni režim – pretvorba društvenog vlasništva u pravo vlasništva. U pogledu zemljišnoknjižnog prava novim ZZK RH je dobila prvu kodifikaciju zemljišnoknjižnog prava (materijalnog i procesnog), pri cemu je ZZK prije svega usmjeren na rucno vodenu zemljišnu knjigu, ali su propisana i osnovna pravila od buducoj EOP-zemljišnoj knjizi. Kod toga treba posebno upozoriti da trenutno u RH nemamo EOP zemljišnu knjigu, jer ne postoji jedinstvena baza zemljišnih podataka. U tijeku je izrada novog informatickog rješenja zemljišne knjige i buduceg Zajednickog informacijskog sustava zemljišne knjige i katastra. Bitno je naglasiti da rucno vodena zemljišna knjiga prepisana u digitalni oblik nije EOP zemljišna knjiga u smislu odredaba ZZK. Uvodi se nacelo povjerenja u zemljišne knjige – povjerenja u istinitost i potpunost, time da je odgodena zaštita povjerenja u zemljišne knjige na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu na dan stupanja na snagu ZV, dakle na dan 1. sijecnja 1997. godine i to do 1. sijecnja 2010. godine. Za sve druge nekretnine nema više odgode povjerenja. Prijelaznim i završnim odredbama ZV propisana su pravila o pretvorbi društvenog vlasništva i prava koja su u to vrijeme postojala (pravo korištenja, raspolaganja i upravljanja) u pravo vlasništva. U tom dijelu predavac može primjerice navoditi odredbe cl. 359. do 365. ZV.U pogledu zemljišnoknjižnog prava novim ZZK RH je dobila prvu kodifikaciju zemljišnoknjižnog prava (materijalnog i procesnog), pri cemu je ZZK prije svega usmjeren na rucno vodenu zemljišnu knjigu, ali su propisana i osnovna pravila od buducoj EOP-zemljišnoj knjizi. Kod toga treba posebno upozoriti da trenutno u RH nemamo EOP zemljišnu knjigu, jer ne postoji jedinstvena baza zemljišnih podataka. U tijeku je izrada novog informatickog rješenja zemljišne knjige i buduceg Zajednickog informacijskog sustava zemljišne knjige i katastra. Bitno je naglasiti da rucno vodena zemljišna knjiga prepisana u digitalni oblik nije EOP zemljišna knjiga u smislu odredaba ZZK. Uvodi se nacelo povjerenja u zemljišne knjige – povjerenja u istinitost i potpunost, time da je odgodena zaštita povjerenja u zemljišne knjige na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu na dan stupanja na snagu ZV, dakle na dan 1. sijecnja 1997. godine i to do 1. sijecnja 2010. godine. Za sve druge nekretnine nema više odgode povjerenja. Prijelaznim i završnim odredbama ZV propisana su pravila o pretvorbi društvenog vlasništva i prava koja su u to vrijeme postojala (pravo korištenja, raspolaganja i upravljanja) u pravo vlasništva. U tom dijelu predavac može primjerice navoditi odredbe cl. 359. do 365. ZV.

    8. Primjena ZV i ZZK u praksi Stanje zemljišnih knjiga u pretežitom dijelu loše, neažurno i neuskladeno s katastarskim i stvarnim stanjem. Prijelazne i završne odredbe ZV-a nisu riješile sve situacije, zbog razlicitih nacina upisa u zemljišne knjige. Neujednacena sudska praksa. Afirmacijom vlasništva kao ustavnog prava, razvojem tržišnog gospodarstva, a time i razvojem instituta osiguranja (založno pravo i fiducija), prodajom stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, razvojem stanogradnje itd. zemljišne knjige ponovno su postale interesantne i bitne za vlasnike i one koji svoja stvarna prava na nekretninama nisu upisali u zemljišne knjige. Stanje zemljišnih knjiga u RH je bilo loše, zapušteno, neuskladeno s katastarskim i stvarnim stanjem, pa se slobodno može reci da zemljišne knjige nisu predstavljale javni registar koji bi bio mjerodavan za siguran pravni promet nekretnina. No, ZZK je u cl. 10. st. 2. izricito propisao da je za pravni promet mjerodavno stanje u zemljišnoj knjizi, tako dugo do se ti podaci o nekretnine ne promijene prijavnim listom katastra prema pravilima propisanim u cl. 10. st. 3. i 4. ZZK. Sudske prakse u pravilu nije bilo ili je bila vrlo oskudna, što se najbolje može zakljuciti pregledom naše strucne literature, gdje se upucuje na sudsku praksu od prije II. svjetskog rata (praksa Stola sedmorice).Afirmacijom vlasništva kao ustavnog prava, razvojem tržišnog gospodarstva, a time i razvojem instituta osiguranja (založno pravo i fiducija), prodajom stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, razvojem stanogradnje itd. zemljišne knjige ponovno su postale interesantne i bitne za vlasnike i one koji svoja stvarna prava na nekretninama nisu upisali u zemljišne knjige. Stanje zemljišnih knjiga u RH je bilo loše, zapušteno, neuskladeno s katastarskim i stvarnim stanjem, pa se slobodno može reci da zemljišne knjige nisu predstavljale javni registar koji bi bio mjerodavan za siguran pravni promet nekretnina. No, ZZK je u cl. 10. st. 2. izricito propisao da je za pravni promet mjerodavno stanje u zemljišnoj knjizi, tako dugo do se ti podaci o nekretnine ne promijene prijavnim listom katastra prema pravilima propisanim u cl. 10. st. 3. i 4. ZZK. Sudske prakse u pravilu nije bilo ili je bila vrlo oskudna, što se najbolje može zakljuciti pregledom naše strucne literature, gdje se upucuje na sudsku praksu od prije II. svjetskog rata (praksa Stola sedmorice).

    9. Pojedinacno sredivanje zemljišnih knjiga putem tzv. fakticnog posjeda Primjena pravnih pravila zakonskog clanka XXIX. o sastavljanju gruntovnih uložaka iz 1886. g. Postupak tzv. fakticnog posjeda – primjenjivao se na podrucju sjeverne i središnje Hrvatske U preostalom dijelu nesredeno zemljišnoknjižno stanje sredivalo se putem tzv. formalnih tužbi Negdje 60-70-tih godina prošlog stoljeca na podrucju sjeverozapadne Hrvatske došlo je do uvodenja postupka sredivanja zemljišnih knjiga putem tzv. fakticnog posjeda, na temelju primjene pravnog pravila zakonskog clanka XXIX. o sastavljanju gruntovnih uložaka iz 1886. godine. Prvo je taj postupak bio primijenjen na podrucju današnjeg Medimurja. Taj postupak je bio efikasno sredstvo pojedinacnog sredivanja zemljišnih knjiga, pri cemu se postupak bio sljedeci. Stranka je dolazila u zk. odjel i dala prijedlog za pokretanje postupka za zapisnik kod suda, prilagala je sve potrebne isprave (rješenja, ugovore, odluke i slicno), provodio se ocevid na licu mjesta, gdje su bili saslušavani vlasnici susjednih parcela, upisani vlasnici, odnosno sljednici upisanih vlasnika, po potrebi predstavnik katastra, predstavnik Mjesnog odbora (zajednice), te je nakon provedenog postupka bilo donošeno rješenje o ispravku zemljišne knjige. Protiv tog rješenja nezadovoljna stranka je imala pravo žalbe, a isto tako bila je na raspolaganju brisovna tužba. U vecem dijelu Hrvatske nesredeno zemljišnoknjižno stanje sredivalo se putem tzv. formalnih tužbi (tužbi na utvrdenje prava vlasništva), kroz parnicni postupak.Negdje 60-70-tih godina prošlog stoljeca na podrucju sjeverozapadne Hrvatske došlo je do uvodenja postupka sredivanja zemljišnih knjiga putem tzv. fakticnog posjeda, na temelju primjene pravnog pravila zakonskog clanka XXIX. o sastavljanju gruntovnih uložaka iz 1886. godine. Prvo je taj postupak bio primijenjen na podrucju današnjeg Medimurja. Taj postupak je bio efikasno sredstvo pojedinacnog sredivanja zemljišnih knjiga, pri cemu se postupak bio sljedeci. Stranka je dolazila u zk. odjel i dala prijedlog za pokretanje postupka za zapisnik kod suda, prilagala je sve potrebne isprave (rješenja, ugovore, odluke i slicno), provodio se ocevid na licu mjesta, gdje su bili saslušavani vlasnici susjednih parcela, upisani vlasnici, odnosno sljednici upisanih vlasnika, po potrebi predstavnik katastra, predstavnik Mjesnog odbora (zajednice), te je nakon provedenog postupka bilo donošeno rješenje o ispravku zemljišne knjige. Protiv tog rješenja nezadovoljna stranka je imala pravo žalbe, a isto tako bila je na raspolaganju brisovna tužba. U vecem dijelu Hrvatske nesredeno zemljišnoknjižno stanje sredivalo se putem tzv. formalnih tužbi (tužbi na utvrdenje prava vlasništva), kroz parnicni postupak.

    10. Pojedinacni ispravni postupak Uskladivanje zemljišnoknjižnog i fakticnog stanja pokretanjem pojedinacnog ispravnog postupka. Pretpostavke : cl.200.ZZK i cl. 108. – 114. Zemljišnoknjižnog poslovnika (ZP) Nesredeno zemljišnoknjižno stanje trebalo bi se prije svega sredivati putem pravila i postupaka predvidenih zemljišnoknjižnim pravom. ZZK je propisao pojedinacni ispravni postupak, kao postupak koji se može provoditi za pojedini zemljišnoknjižni uložak ili pojedinu katastarsku cesticu. Sustavno sredivanje zemljišnih knjiga provodi se kroz postupak osnivanja, obnove, dopune ili preoblikovanja zemljišnih knjiga. U takvim postupcima inicijativa je na državnim tijelima – Državnoj geodetskoj upravi i Ministarstvu pravosuda, odnosno na nadležnim katastarskim uredima i zemljišnoknjižnim odjelima. Ukazati na clanke ZZK i Poslovnika u kojima je propisana materija pojedinacnog ispravnog postupka.Nesredeno zemljišnoknjižno stanje trebalo bi se prije svega sredivati putem pravila i postupaka predvidenih zemljišnoknjižnim pravom. ZZK je propisao pojedinacni ispravni postupak, kao postupak koji se može provoditi za pojedini zemljišnoknjižni uložak ili pojedinu katastarsku cesticu. Sustavno sredivanje zemljišnih knjiga provodi se kroz postupak osnivanja, obnove, dopune ili preoblikovanja zemljišnih knjiga. U takvim postupcima inicijativa je na državnim tijelima – Državnoj geodetskoj upravi i Ministarstvu pravosuda, odnosno na nadležnim katastarskim uredima i zemljišnoknjižnim odjelima. Ukazati na clanke ZZK i Poslovnika u kojima je propisana materija pojedinacnog ispravnog postupka.

    11. Cl. 200. ZZK (1) Kad za to postoji opravdani razlog, može se provesti pojedinacni ispravni postupak glede odredenoga zemljišnoknjižnog uloška. (2) Na pojedinacni ispravni postupak na odgovarajuci se nacin primjenjuju odredbe o ispravnom postupku, s time da rok za podnošenje prigovora ili prijava ne može biti kraci od trideset dana niti duži od 6 mjeseci. (3) Pojedinacni ispravni postupak ne može se voditi glede zk. uložaka u zemljišnim knjigama koje su na osnovi ovoga Zakona osnovane, obnovljene, dopunjene ili preoblikovane. Procitati odredbu cl. 200. ZZKProcitati odredbu cl. 200. ZZK

    12. Opravdani razlog Zemljišnoknjižno stanje ne odgovara pravnom i/li stvarnom stanju. Cl. 108/2. ZP – opravdani razlog postoji kad je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom ucinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi cijeg bi upisa trebalo ispraviti odredene zk. upise. Za provodenje pojedinacnog ispravnog postupka prema cl. 200. st. 1. ZZK mora postojati opravdani razlog. Opcenito bi se moglo reci da opravdani razlog postoji kada zemljišnoknjižno stanje ne odgovara pravnom i/li stvarnom stanju nekretnina. Cl. 108. st. 2. ZP – detaljnije odreduje kada postoji opravdani razlog – javna ili javnoovjerovljena isprava ukazuje da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano u zemljišnoj knjizi i radi cega bi trebalo ispraviti odredene zk. upise.Za provodenje pojedinacnog ispravnog postupka prema cl. 200. st. 1. ZZK mora postojati opravdani razlog. Opcenito bi se moglo reci da opravdani razlog postoji kada zemljišnoknjižno stanje ne odgovara pravnom i/li stvarnom stanju nekretnina. Cl. 108. st. 2. ZP – detaljnije odreduje kada postoji opravdani razlog – javna ili javnoovjerovljena isprava ukazuje da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano u zemljišnoj knjizi i radi cega bi trebalo ispraviti odredene zk. upise.

    13. Što se može smatrati opravdanim razlogom ? Osoba koja pokrece postupak upisana je u katastar kao posjednik nekretnine. Osoba koja pokrece postupak raspolaže ispravom koja nije provediva u zk. Osoba koja pokrece postupak naslijedila je odredenu nekretninu kao izvanknjižno vlasništvo itd. Primjerice navedeni razlozi što se može smatrati opravdanim razlogom za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka. Ovdje razmotriti pitanje o nacinima stjecanja prava vlasništva – na temelju zakona, na temelju odluke suda, nasljedivanjem, odnosno na temelju pravnog posla. Kod stjecanja na temelju pravnog posla, vlasništvo se stjece tek upisom u zemljišnu knjigu.Primjerice navedeni razlozi što se može smatrati opravdanim razlogom za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka. Ovdje razmotriti pitanje o nacinima stjecanja prava vlasništva – na temelju zakona, na temelju odluke suda, nasljedivanjem, odnosno na temelju pravnog posla. Kod stjecanja na temelju pravnog posla, vlasništvo se stjece tek upisom u zemljišnu knjigu.

    14. Opravdani razlog za pokretanje postupka U praksi prevladava stajalište da opravdani razlog postoji uvijek kad je potrebno uskladiti zemljišnoknjižno, katastarsko i stvarno stanje. Za pokretanje postupka dostatno je uciniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje po odredbama ZZK može biti predmet z.k.upisa,a koje nije u njezinu korist upisano, i radi cijeg bi upisa trebalo ispraviti odredene z.k. upise Bitno je naglasiti da je za pokretanje postupka dostatno uciniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje po odredbama ZZK može biti predmet zk. upisa. Iz toga slijedi zakljucak da to ne mora u toj fazi postupka biti dokazano. Bitno je razmotriti s polaznicima što znaci uciniti vjerojatnim, a što znaci dokazati da nekoj osobi pripada pravo koje nije upisano u zemljišnoj knjizi.Bitno je naglasiti da je za pokretanje postupka dostatno uciniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje po odredbama ZZK može biti predmet zk. upisa. Iz toga slijedi zakljucak da to ne mora u toj fazi postupka biti dokazano. Bitno je razmotriti s polaznicima što znaci uciniti vjerojatnim, a što znaci dokazati da nekoj osobi pripada pravo koje nije upisano u zemljišnoj knjizi.

    15. Predmet pojedinacnog ispravnog postupka Upis prava u korist predlagatelja, koje može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa prema odredbama ZZK. Predmet uknjižbe i predbilježbe – cl. 31. ZZK. Predmet zabilježbe – cl. 39. ZZK. Detaljno razmotriti odredbe cl. 31. i cl. 39. ZZK.Detaljno razmotriti odredbe cl. 31. i cl. 39. ZZK.

    16. Cijeli z.k. uložak ili pojedina katastarska cestica Problem – cl. 200/1. ZZK – da se može provesti glede odredenog zk. uloška. Sudska praksa – i glede odredene katastarske cestice, pa i one koja se tek formira geodetskim elaboratom U cl. 200. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinacni ispravni postupak može provesti glede odredenog zk. uloška, a što bi doslovnim tumacenjem trebalo znaciti u pogledu svih katastarskih cestica koje cine jedno zemljišnoknjižno tijelo. Takvo tumacenje u praksi nije prevladalo, jer bi to cesto puta onemogucilo provodenje ovog postupka u praksi, buduci da bi jedan od vlasnika pojedine katastarske cestice upisane u isti uložak mogao blokirati cijeli postupak. Ukazati na to koje je stajalište recentne sudske prakse. Ovdje ukazati i na mogucnost otpisa i pripisa – posebice odredbu cl. 146. st. 2. ZZK.U cl. 200. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinacni ispravni postupak može provesti glede odredenog zk. uloška, a što bi doslovnim tumacenjem trebalo znaciti u pogledu svih katastarskih cestica koje cine jedno zemljišnoknjižno tijelo. Takvo tumacenje u praksi nije prevladalo, jer bi to cesto puta onemogucilo provodenje ovog postupka u praksi, buduci da bi jedan od vlasnika pojedine katastarske cestice upisane u isti uložak mogao blokirati cijeli postupak. Ukazati na to koje je stajalište recentne sudske prakse. Ovdje ukazati i na mogucnost otpisa i pripisa – posebice odredbu cl. 146. st. 2. ZZK.

    17. Pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka Cl. 109/1. ZP – pokrece se na prijedlog osobe koja za to ima pravni interes. Jasno ukazati da se pojedinacni ispravni postupak ne pokrece po službenoj dužnosti, vec na prijedlog osoba koja za to ima pravni interes. Raspraviti s polaznicima odredbu cl. 109. st. 1. Poslovnika.Jasno ukazati da se pojedinacni ispravni postupak ne pokrece po službenoj dužnosti, vec na prijedlog osoba koja za to ima pravni interes. Raspraviti s polaznicima odredbu cl. 109. st. 1. Poslovnika.

    18. Prijedlog za pokretanje Prijedlog mora biti uredan (cl. 99. do 101. ZZK) i potpun (cl. 102. do 104. ZZK). Sadržaj prijedloga za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka propisan je odredbom cl. 109. ZP. Uredan prijedlog – cl. 99., 100., 101. ZZK Potpun prijedlog – cl. 102. do 104. ZZK. Jasno razlikovati uredan od potpunog prijedloga. Svaki prijedlog za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka mora još sadržavati i ono što je propisano cl. 109. ZP.Uredan prijedlog – cl. 99., 100., 101. ZZK Potpun prijedlog – cl. 102. do 104. ZZK. Jasno razlikovati uredan od potpunog prijedloga. Svaki prijedlog za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka mora još sadržavati i ono što je propisano cl. 109. ZP.

    19. Prijedlog za pokretanje Prijedlog treba sadržavati : zahtjev u kom smislu se predlaže ispravak upisa u zemljišnoj knjizi (cl. 109/2. ZP) može sadržavati i prijedlog da se nakon okoncanja postupka provede odredeni upis (cl. 109/3. ZP). Prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja postupka (cl. 109/4. ZP) – ugovori, javne ili javnoovjerovljene isprave, rješenja o nasljedivanju itd. Ako se moraju promijeniti podaci u posjedovnici, tada je potrebno priložiti i prijavni list katastra (cl. 109/5. ZP). S polaznicima raspraviti odredbu cl. 109. ZP.S polaznicima raspraviti odredbu cl. 109. ZP.

    20. Prijedlog za pokretanje Prijedlog se mora dostaviti u dovoljnom broju primjeraka za sve osobe kojima se prijedlog po odredbama ZZK mora dostaviti. U daljnjem tijeku postupka s prijedlogom se postupa kao s prijavom ili prigovorom podnesenom u ispravnom postupku. Ovaj slajd sadrži tehnicke upute o tome koji broj prijedloga treba podnositelj prijedloga dostaviti zemljišnoknjižnom sudu. Bitno je istaci da se prijedlog za pokretanje smatra ujedno prijavom ili prigovorom podnesenom u ispravnom postupku, pa onaj tko je podnio prijedlog za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka ne mora više podnositi prijavu ili prigovor u roku za ispravak.Ovaj slajd sadrži tehnicke upute o tome koji broj prijedloga treba podnositelj prijedloga dostaviti zemljišnoknjižnom sudu. Bitno je istaci da se prijedlog za pokretanje smatra ujedno prijavom ili prigovorom podnesenom u ispravnom postupku, pa onaj tko je podnio prijedlog za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka ne mora više podnositi prijavu ili prigovor u roku za ispravak.

    21. Rješenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka O osnovanosti prijedloga odlucuje zemljišnoknjižni sud – zemljišnoknjižni sudac – ne i ovlašteni zemljišnoknjižni referent. Protiv rješenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka nije dopuštena posebna žalba (cl. 110. ZP) O podnesenom prijedlogu za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka zemljišnoknjižni sud uvijek mora donijeti odluku, pozitivnu ili negativnu, ovisno o zakljucku postoji li opravdani razlog za pokretanje takvog postupka. Protiv rješenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka nije dopuštena posebna žalba. U zadacima je dan ogledni primjerak rješenja o pokretanju i otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka.O podnesenom prijedlogu za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka zemljišnoknjižni sud uvijek mora donijeti odluku, pozitivnu ili negativnu, ovisno o zakljucku postoji li opravdani razlog za pokretanje takvog postupka. Protiv rješenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka nije dopuštena posebna žalba. U zadacima je dan ogledni primjerak rješenja o pokretanju i otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka.

    22. Odbijanje prijedloga za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka U slucaju kada nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka, prijedlog se odbija. Ako sud odbije prijedlog, u rješenju navodi razloge odbijanja Protiv takvog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu. Opce je pravilo zemljišnoknjižnog prava da se kod usvajajucih rješenja ne mora pisati obrazloženja, ali kod odbijajucih rješenja uvijek mora postojati obrazloženja, pa i u slucaju pojedinacnog ispravnog postupka, ukoliko je odbijen prijedlog, tada zk. sud mora dati jasne razloge zbog cega je prijedlog odbijen, kako bi stranka mogla takvu odluku pobijati pred sudom drugog stupnja. Opce je pravilo zemljišnoknjižnog prava da se kod usvajajucih rješenja ne mora pisati obrazloženja, ali kod odbijajucih rješenja uvijek mora postojati obrazloženja, pa i u slucaju pojedinacnog ispravnog postupka, ukoliko je odbijen prijedlog, tada zk. sud mora dati jasne razloge zbog cega je prijedlog odbijen, kako bi stranka mogla takvu odluku pobijati pred sudom drugog stupnja.

    23. Zabilježba otvaranja pojedinacnog ispravnog postupka Zabilježba otvaranja pojedinacnog ispravnog postupka – provodi se na temelju rješenja o otvaranju i to u natpisu zk. uloška.(cl.110/1.ZP) Zabilježba otvaranja pojedinacnog ispravnog postupka briše se po službenoj dužnosti po proteku roka od 30 dana od zakljucenja rasprave za ispravak (cl. 110/1. ZP). Nakon donošenja rješenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka za odredenu nekretninu (katastarsku cesticu ili cijeli zk. uložak), dodatna je obveza zk. suda da stavi zabilježbu otvaranja pojedinacnog ispravnog postupka. S polaznicima razmotriti odredbu cl. 110. st. 1. ZP, koja propisuje gdje se zabilježba stavlja, te kada se briše. Radi se o zabilježbi koja je propisana ZP, dakle posebnim propisom. Nakon ovog slajda valjalo bi razmotriti prve primjere, koji su u zadacima oznaceni brojkom 1), slucajevi A) do D), koji se odnose na pitanje ovlaštenja za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka i donošenja odluke o otvaranju, odnosno osnovanosti prijedloga za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka.Nakon donošenja rješenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka za odredenu nekretninu (katastarsku cesticu ili cijeli zk. uložak), dodatna je obveza zk. suda da stavi zabilježbu otvaranja pojedinacnog ispravnog postupka. S polaznicima razmotriti odredbu cl. 110. st. 1. ZP, koja propisuje gdje se zabilježba stavlja, te kada se briše. Radi se o zabilježbi koja je propisana ZP, dakle posebnim propisom. Nakon ovog slajda valjalo bi razmotriti prve primjere, koji su u zadacima oznaceni brojkom 1), slucajevi A) do D), koji se odnose na pitanje ovlaštenja za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka i donošenja odluke o otvaranju, odnosno osnovanosti prijedloga za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka.

    24. Oglas Objavljuje ga zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti. Sadržaj oglasa: da je glede odredenog zk. uloška, odredene katastarske opcine, gdje su upisani tocno odredeni vlasnici, pokrenut pojedinacni ispravni postupak na prijedlog odredene osobe, da predlagatelj zahtijeva da se izvrši odredeni upis ili ispravi postojeci, uz tocno navodenje na koji nacin se predlaže ispravak, poziv osobama koji se protive prijedlogu ili smatraju da bi nešto trebalo upisati u taj uložak da mogu izjaviti prijavu ili prigovor u odredenom roku, ne kracem od trideset dana, niti dužem od 6 mjeseci (cl. 200. st. 2. ZZK) Ukazati polaznicima što je sve potrebno navesti u oglasu o pokretanju pojedinacnog ispravnog postupka. Raspraviti odredbu cl. 111. ZP. U zadacima je dan ogledni primjer oglasa u pojedinacnom ispravnom postupku.Ukazati polaznicima što je sve potrebno navesti u oglasu o pokretanju pojedinacnog ispravnog postupka. Raspraviti odredbu cl. 111. ZP. U zadacima je dan ogledni primjer oglasa u pojedinacnom ispravnom postupku.

    25. Objava oglasa Obavezno u “Narodnim novinama” i na oglasnoj ploci suda – na trošak predlagatelja. Može se objaviti i u sredstvima javnog priopcavanja, oglasnoj ploci opcine, grada, i slicno – na trošak predlagatelja. Objavom oglasa u “Narodnim novinama” zadovoljava se forma obavještavanja javnosti, a moguce je oglas objaviti i na drugim mjestima. Bitno je trošak objave oglasa uvijek ide na teret predlagatelja.Objavom oglasa u “Narodnim novinama” zadovoljava se forma obavještavanja javnosti, a moguce je oglas objaviti i na drugim mjestima. Bitno je trošak objave oglasa uvijek ide na teret predlagatelja.

    26. Dostava rješenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka Rješenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka, zajedno s primjerkom prijedloga za otvaranje i primjerkom oglasa, zemljišnoknjižni sud treba dostaviti svim osobama u ciju su korist u zemljišnoknjižnom ulošku glede kojeg se provodi pojedinacni ispravni postupak provedeni zemljišnoknjižni upisi (cl. 112/1. ZP) Isprave iz st. 1. trebalo bi dostaviti i svim osobama u ciju su korist provedeni zemljišnoknjižni upisi u ulošcima koji su obuhvaceni prijavnim listom (cl. 112/2. ZP). Razmotriti odredbu cl. 112. ZP. Problematizirati kako dostaviti rješenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka u slucaju kada u zemljišnoj knjizi nema adresa, kada su upisani vlasnici upisima starijim od 70-80 godina.Razmotriti odredbu cl. 112. ZP. Problematizirati kako dostaviti rješenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka u slucaju kada u zemljišnoj knjizi nema adresa, kada su upisani vlasnici upisima starijim od 70-80 godina.

    27. Dostava u zemljišnoknjižnom postupku Cl. 112/3.ZP – dostava po st. 1. i 2. vrši se iskljucivo radi bolje obavijesti. Cinjenica da dostava nije izvršena ili nije uredno izvršena ne daje prava samo zbog toga osporavati valjanost upisana provedenih u ispravnom postupku. Cl. 122. ZZK. Ukazati na znacenje dostave u zk. postupku – cl. 112. st. 3. ZPP i cl. 122. ZZK.Ukazati na znacenje dostave u zk. postupku – cl. 112. st. 3. ZPP i cl. 122. ZZK.

    28. Dostava rješenja o otvaranju Cl. 112/5. ZP propisano da se rješenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka dostavlja i ovršnom odjelu. Odredba cl. 112/5. ZP nije uskladena s odredbom cl. 185/1. ZZK U praksi se rješenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka nije dostavljalo ovršnom odjelu suda, a ako se dostavljalo, ovršni odjel s takvim dopisom nije ništa mogao uciniti, jer ovršni odjeli nisu bili informatizirani da bi se moglo utvrditi vodi li se glede odredene nekretnine ovrha. Novelom ZZK iz 2007. godine izmijenjena je odredba cl. 185. st. 1. ZZK.U praksi se rješenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka nije dostavljalo ovršnom odjelu suda, a ako se dostavljalo, ovršni odjel s takvim dopisom nije ništa mogao uciniti, jer ovršni odjeli nisu bili informatizirani da bi se moglo utvrditi vodi li se glede odredene nekretnine ovrha. Novelom ZZK iz 2007. godine izmijenjena je odredba cl. 185. st. 1. ZZK.

    29. Problemi kod dostave Aktualni upisi u zemljišne knjige provedeni su prije 50-100 godina – kome u tom slucaju dostaviti Cesto puta u zemljišnoj knjizi nema adrese vlasnika ili je adresa nedostatna (primjerice Ivan Ivanovic iz SAD-a, Josip Horvat iz Zagreba itd.). Veliki broj neurednih dostava. Svaki od voditelja ovdje može dodati specificne probleme glede dostave sudskih pismena sa svog podrucja, odnosno podrucja gdje se održava radionica. Isto tako mogu se razmotriti pravila Zakona o parnicnom postupku, koje govore o osobnoj dostavi fizickim osobama, dostavi pravnim osobama i osobama koje imaju registriranu djelatnost, osobama u vojsci, odnosno na odsluženju kazne zatvora.Svaki od voditelja ovdje može dodati specificne probleme glede dostave sudskih pismena sa svog podrucja, odnosno podrucja gdje se održava radionica. Isto tako mogu se razmotriti pravila Zakona o parnicnom postupku, koje govore o osobnoj dostavi fizickim osobama, dostavi pravnim osobama i osobama koje imaju registriranu djelatnost, osobama u vojsci, odnosno na odsluženju kazne zatvora.

    30. Rok za ispravak Cl. 200/2. ZZK – ne može biti kraci od 30 dana, niti duži od 6 mjeseci – u tom roku se podnose prijave i prigovori. Pocetak i kraj roka vezan je uz objavu oglasa u “Narodnim novinama”. Kod roka za ispravak bitno je ovdje naglasiti da taj rok mora biti odreden u oglasu, te da je pocetak i kraj roka vezan uz objavu oglasa u “Narodnim novinama”, a ne više odredivanjem zadnjeg kalendarskog dana (izmjena ZZK 2007. godine NN 107/07).Kod roka za ispravak bitno je ovdje naglasiti da taj rok mora biti odreden u oglasu, te da je pocetak i kraj roka vezan uz objavu oglasa u “Narodnim novinama”, a ne više odredivanjem zadnjeg kalendarskog dana (izmjena ZZK 2007. godine NN 107/07).

    31. Prijave i prigovori u pojedinacnom ispravnom postupku Cl. 188/1. ZZK prijava – da u zemljišnu knjigu treba upisati nešto što u nju nije upisano; prigovor – da bi neki upis ili njegov prvenstveni red trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Prijave i prigovori podnose se zemljišnoknjižnom sudu u pisanom obliku (može i usmeno na zapisnik kod suda). Prijave i prigovori u ispravnom postupku nisu pravni lijekovi, vec sredstvom kojim se prijavljuje da nešto treba upisati u zemljišnu knjigu, odnosno prigovara da bi neki upis ili prvenstveni red trebalo izmijeniti. Redoviti pravni lijekovi u zk. postupku su žalba i prigovor protiv rješenja o besteretnom otpisu, a izvanredni pravni lijek je izvanredna revizija. Kod izvanredne revizije upozoriti da je Ustavni sud odredbe o reviziji iz 382. st. 1. toc. 1. i 2., st. 2 i st. 3. ukinuto, te da iste prestaju važiti s danom 15. srpnja 2008. (odluka US RH – U-I-1569/2004 i dr. NN 2/07 od 4. sijecnja 2007. g.).Prijave i prigovori u ispravnom postupku nisu pravni lijekovi, vec sredstvom kojim se prijavljuje da nešto treba upisati u zemljišnu knjigu, odnosno prigovara da bi neki upis ili prvenstveni red trebalo izmijeniti. Redoviti pravni lijekovi u zk. postupku su žalba i prigovor protiv rješenja o besteretnom otpisu, a izvanredni pravni lijek je izvanredna revizija. Kod izvanredne revizije upozoriti da je Ustavni sud odredbe o reviziji iz 382. st. 1. toc. 1. i 2., st. 2 i st. 3. ukinuto, te da iste prestaju važiti s danom 15. srpnja 2008. (odluka US RH – U-I-1569/2004 i dr. NN 2/07 od 4. sijecnja 2007. g.).

    32. Zabilježba prijave i prigovora Prijave se zabilježuju na onom listu u zemljišnoknjižnom ulošku na kojem bi trebao biti proveden taj upis (cl. 188/2.ZZK). Prigovor se zabilježuje na upisu na koji se odnosi (cl. 188/3. ZZK). Ucinak zabilježbe prijave i prigovora je u tome da se nitko ne može pozivati na to da nije za njih znao niti morao znati (cl. 188/4. ZZK). Uputiti polaznike gdje se zabilježuje prijava, prigovor, te koji je ucinak zabilježbe prijave i prigovora. Detaljno s polaznicima raspraviti odredbu cl. 188. st. 4. ZZK.Uputiti polaznike gdje se zabilježuje prijava, prigovor, te koji je ucinak zabilježbe prijave i prigovora. Detaljno s polaznicima raspraviti odredbu cl. 188. st. 4. ZZK.

    33. Tko je ovlašten podnijeti prijavu ili prigovor Svaka osoba koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj prava koje bi se trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, odnosno njihovi nasljednici. Cl. 189. ZZK – podzaložni vjerovnici – u svoje ime, a i u korist i u granicama ovlaštenja hipotekarnog vjerovnika. Prijedlog za pokretanje postupka ujedno predstavlja prijavu i prigovor (cl.113/2. ZP) Aktivna legitimacije za podnošenje prijava i prigovora.Aktivna legitimacije za podnošenje prijava i prigovora.

    34. Istek roka za ispravak Cl. 190/1. ZZK – istekom roka smatra se da je zemljišna knjiga istinita i potpuna, pa osobe koje u dobroj vjeri postupaju s povjerenjem u to uživaju zaštitu. Cl. 190/2. ZZK – nece se smatrati da je zemljišna knjiga istinita i potpuna glede onih uložaka, odnosno upisa kod kojih je zabilježeno da je stavljena prijava ili prigovor, sve dok oni ne budu izbrisani. Nacelo povjerenja u zemljišne knjige – nacelo da je istekom roka za ispravak zemljišna knjiga istinita i potpuna. Prijava i prigovor, koji su zabilježeni u zemljišnoj knjizi, sprecavaju nastupanje ucinaka nacela povjerenja u zemljišne knjige, a što znaci da se nitko treci ne može pozivati da je neku nekretninu stekao s povjerenjem u zemljišne knjige. Na ovom mjestu razmotriti s polaznicima zadatke oznake 2) – A) do D) – prijava i prigovor.Nacelo povjerenja u zemljišne knjige – nacelo da je istekom roka za ispravak zemljišna knjiga istinita i potpuna. Prijava i prigovor, koji su zabilježeni u zemljišnoj knjizi, sprecavaju nastupanje ucinaka nacela povjerenja u zemljišne knjige, a što znaci da se nitko treci ne može pozivati da je neku nekretninu stekao s povjerenjem u zemljišne knjige. Na ovom mjestu razmotriti s polaznicima zadatke oznake 2) – A) do D) – prijava i prigovor.

    35. Rasprava za ispravak (cl. 191. ZZK) Na raspravi za ispravak raspravljaju se podnijete prijave i prigovori. Raspravu za ispravak po službenoj dužnosti zakazuje zemljišnoknjižni sud i to glede svakog zk. uloška na koji je stavljena prijava ili prigovor. Raspravu za ispravak vodi sudac ili sudski savjetnik. Primjena pravila izvanparnicnog postupka. Razmotriti odredbu cl. 191. ZZK. Što je predmet rasprave za ispravak, kada i tko je zakazuje, naglasak da se rasprava za ispravak mora provesti glede svakog pojedinog zk. uložka glede kojega je stavljena prijava i prigovor, tko vodi raspravu za ispravak, po kojim pravilima.Razmotriti odredbu cl. 191. ZZK. Što je predmet rasprave za ispravak, kada i tko je zakazuje, naglasak da se rasprava za ispravak mora provesti glede svakog pojedinog zk. uložka glede kojega je stavljena prijava i prigovor, tko vodi raspravu za ispravak, po kojim pravilima.

    36. Mjesto održavanja rasprave za ispravak ZZK i ZP ne propisuju gdje se provodi rasprava za ispravak . U sudskoj praksi,u pretežitom dijelu, rasprava za ispravak provodi se na licu mjesta, na nekretnini koja je predmet pojedinacnog ispravnog postupka. Ukazati na korist da se rasprava za ispravak provodi na licu mjesta. Stranke lakše osiguraju prisutnost svjedoka, na licu mjesta se može tocno utvrditi što je u naravi odredena nekretnina.Ukazati na korist da se rasprava za ispravak provodi na licu mjesta. Stranke lakše osiguraju prisutnost svjedoka, na licu mjesta se može tocno utvrditi što je u naravi odredena nekretnina.

    37. Tko se poziva na raspravu za ispravak (cl. 192. ZZK) Osobe koje su podnijele prijavu ili prigovor, osobe protiv cijih upisa je podnesena prijava ili prigovor, osobe koje bi po sadržaju zemljišnih knjiga mogle imati pravni interes. Po potrebi se poziva predstavnik tijela nadležnog za katastar u svojstvu strucnog pomagaca. Uputiti polaznike koga se sve mora pozvati na raspravu za ispravak – analizirati odredbu cl. 192. ZZK. Predstavnik katastra je izuzetno bitan u slucaj kada je potrebno identificirati nekretninu koja je predmet pojedinacnog ispravnog postupka.Uputiti polaznike koga se sve mora pozvati na raspravu za ispravak – analizirati odredbu cl. 192. ZZK. Predstavnik katastra je izuzetno bitan u slucaj kada je potrebno identificirati nekretninu koja je predmet pojedinacnog ispravnog postupka.

    38. Rasprava za ispravak Nema odgadanja rasprave zbog nenazocnosti pozvanih osoba, niti nenazocnost osobe koja je podnijela prijavu ili prigovor ne znaci da je povukla prijavu ili prigovor, odnosno da je priznala tude prijave i prigovore. Cl. 192/4. ZZK – postavljanje privremenog zastupnika nenazocnim osobama, time da se rasprava za ispravak ne odgada. Nema odgode rasprave, niti povrata u prijašnje stanje. U pozivu za raspravu moraju biti navedene sve gore navedene posljedice iz cl. 192. st. 3.-5. ZZK. Nema odgode rasprave za ispravak zbog nenezocnosti – praksa ide u pravcu da se zakazuje i više rasprava za ispravak kada je to potrebno u svrhu svestrane rasprave spornog pitanja. Bitno je da poziv za raspravu sadrži sva gore navedena upozorenja.Nema odgode rasprave za ispravak zbog nenezocnosti – praksa ide u pravcu da se zakazuje i više rasprava za ispravak kada je to potrebno u svrhu svestrane rasprave spornog pitanja. Bitno je da poziv za raspravu sadrži sva gore navedena upozorenja.

    39. Privremeni zastupnik Primjena ZPP-a – cl. 84. – 86. Kako postaviti privremenog zastupnika, a da se ne odgodi rasprava za ispravak ? Kako postaviti privremenog zastupnika odmah, ne cekajuci da se odluka o postavljanju objavi u “Narodnim novinama” – slucaj iz cl. 84. st. 2. toc. 4. i 5. ZPP-a. S polaznicima razmotriti mogucnost primjene cl. 84. do 86. ZPP-a u pojedinacnom ispravnom postupku. S polaznicima razmotriti mogucnost primjene cl. 84. do 86. ZPP-a u pojedinacnom ispravnom postupku.

    40. Postupak zemljišnoknjižnog suda na raspravi za ispravak Omoguciti svima da obrazlože svoje prijave i prigovore, odnosno da se ocituju na tude. Nastojati postici sporazum izmedu zainteresiranih, te ce se sporazum unijeti u zapisnik s rasprave. Na raspravi za ispravak zemljišnoknjižni sud može provesti sve dokaze koje smatra potrebnim (saslušati svjedoke, izvršiti uvid u isprave, saslušati predstavnika katastarskog ureda, vještaka itd.). Nazocni na raspravi za ispravak se mogu sporazumjeti da se raspravlja i o nepravodobno podnijetim prijavama i prigovorima (cl. 193. ZZK). S polaznicima razviti metodologiju postupanja na raspravi za ispravak: - svakome omoguciti da se izjasni o svim prijavama i prigovorima - nastojati postici sporazum - provoditi sve dokaze koje zk. sud smatra za potrebno radi utvrdenja svih relevantnih cinjenica - usvojiti se mogu u slucaju sporazuma i nepravodobno podnijeti prigovori i prijave.S polaznicima razviti metodologiju postupanja na raspravi za ispravak: - svakome omoguciti da se izjasni o svim prijavama i prigovorima - nastojati postici sporazum - provoditi sve dokaze koje zk. sud smatra za potrebno radi utvrdenja svih relevantnih cinjenica - usvojiti se mogu u slucaju sporazuma i nepravodobno podnijeti prigovori i prijave.

    41. Odlucivanje o prijavama i prigovorima (cl. 194. ZZK) Odluku bi zemljišnoknjižni sud trebao proglasiti odmah na raspravi za ispravak. U istoj odluci se ujedno nalaže i provedba odgovarajuceg upisa. Nepravodobne prijave i prigovore – odbacaj. Pravodobne prijave i prigovore – u potpunosti ili djelomicno usvojiti, odnosno odbiti. Ukazati kada je zk. sud dužan donijeti odluku. Odluka zk. suda o prijavama i prigovorima, mora u sebi sadržavati i nalog za provedbu odgovarajuceg upisa. Ukazati kada je zk. sud dužan donijeti odluku. Odluka zk. suda o prijavama i prigovorima, mora u sebi sadržavati i nalog za provedbu odgovarajuceg upisa.

    42. Odluke na raspravi za ispravak Ako bi trebalo izmijeniti podatke u posjedovnici – primjena cl.109/5.ZP Upisi u vlastovnicu i teretovnicu – sporazum stranaka, ako je moguc i dopušten. Ako sporazum nije postignut – zk. sud odlucuje po pravicnoj ocjeni. Zemljišnoknjižni sud ce posebno uputiti osobe cije prijave i prigovore nije usvojio, kao i one ciji je upis ili prvenstveni red izmijenjen, dopunjen ili izbrisan, da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak. Ako je potrebno nešto mijenjati u posjedovnici – zk. sud ne odlucuje o takvoj prijavi ili prigovoru, vec se upucuje stranku pred nadležno tijelo za katastar. Uvijek inzistirati na sporazumu stranaka, ako ga nema odluka se donosi po pravicnoj ocjeni. Ako je potrebno nešto mijenjati u posjedovnici – zk. sud ne odlucuje o takvoj prijavi ili prigovoru, vec se upucuje stranku pred nadležno tijelo za katastar. Uvijek inzistirati na sporazumu stranaka, ako ga nema odluka se donosi po pravicnoj ocjeni.

    43. Provedba upisa (cl. 196. ZZK) Odluka zemljišnoknjižnog suda mora sadržavati i nalog za upis u zemljišnu knjigu. Zk. sud ce po službenoj dužnosti izbrisati sve zabilježbe prijava i prigovora kad protekne rok od 30 dana od održane rasprave, a i prije ako se zamijene zabilježbom spora. Provedba upisa u zemljišnoj knjizi provodi se na temelju odluke zemljišnoknjižnog suda, koji sadrži nalog za provedbu. Zaiblježba vodenja pojedinacnog ispravnog postupka se briše nakon proteka roka od 30 dana od održane rasprave za ispravak, time da se zabilježba prijava i prigovora mogu brisati i prije ako se zamijene zabilježbom spora. Razmotriti odredbu cl. 81. i 82. ZZK o zabilježbi spora. Razmotriti zadatke pod 3) A) do D)Provedba upisa u zemljišnoj knjizi provodi se na temelju odluke zemljišnoknjižnog suda, koji sadrži nalog za provedbu. Zaiblježba vodenja pojedinacnog ispravnog postupka se briše nakon proteka roka od 30 dana od održane rasprave za ispravak, time da se zabilježba prijava i prigovora mogu brisati i prije ako se zamijene zabilježbom spora. Razmotriti odredbu cl. 81. i 82. ZZK o zabilježbi spora. Razmotriti zadatke pod 3) A) do D)

    44. Tužba za ispravak (cl. 197. ZZK) Tužbu za ispravak treba razlikovati od postupka ispravka pogrešnog upisa (cl. 116. do 119. ZZK). Tužba za ispravak vezana je u postupak osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige, odnosno pojedinacni ispravni postupak i tom tužbom se ispravljaju upisi izvršeni u tim postupcima Posebna vrsta tužbe zemljišnoknjižnog prava. Tužba za ispravak nije ispravak pogrešnog upisa, vec je ista vezana uz provodenje postupka osnivanje, obnove, dopune zemljišne knjige, odnosno pojedinacnog ispravnog postupka i tom tužbom se ispravljaju upisi izvršeni u tim postupcima.Posebna vrsta tužbe zemljišnoknjižnog prava. Tužba za ispravak nije ispravak pogrešnog upisa, vec je ista vezana uz provodenje postupka osnivanje, obnove, dopune zemljišne knjige, odnosno pojedinacnog ispravnog postupka i tom tužbom se ispravljaju upisi izvršeni u tim postupcima.

    45. Pravni lijekovi Protiv odluka zemljišnoknjižnog suda donesenih na raspravi za ispravak ne može se uložiti žalba, ali to ne sprjecava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom (cl. 194/3. ZZK). Protiv rješenja zk. suda donesenih na raspravi za ispravak nema prava žalbe. Protiv rješenja zk. suda donesenih na raspravi za ispravak nema prava žalbe.

    46. Tužba za ispravak (cl. 197. ZZK) Aktivno legitimirani na podnošenje tužbe za ispravak su: osobe cijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomicno udovoljio u ispravnom postupku, osobe ciji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Aktivna legitimacija za podnošenje tužbe za ispravak.Aktivna legitimacija za podnošenje tužbe za ispravak.

    47. Tužba za ispravak (cl. 197. ZZK) Pasivno legitimirani kod tužbe za ispravak su: osobe u ciju korist je izvršen upis u ispravnom postupku, odnosno cije je prijave ili prigovore zemljišnoknjižni sud usvojio u ispravnom postupku. Pasivna legitimacija kod tužbe za ispravak.Pasivna legitimacija kod tužbe za ispravak.

    48. Rok za podnošenje tužbe za ispravak (cl. 197/2. ZZK) Pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova za podnošenje brisovne tužbe (po ZZK) – 3 godine. Trogodišnji rok za podnošenje tužbe za ispravak pocinje teci od casa provedbe spornog upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora. Na tužbu za ispravak na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila ZZK o zabilježbi spora (cl.81. do 84. ZZK). Rokovi za podnošenje tužbe za ispravak.Rokovi za podnošenje tužbe za ispravak.

    49. Umjesto zakljucka Pojedinacni ispravni postupak je institut zemljišnoknjižnog prava koji su dužni primjenjivati svi zemljišnoknjižni sudovi u RH. Nesredeno zemljišnoknjižno stanje treba prije svega sredivati u zemljišnoknjižnom postupku, po pravilima zemljišnoknjižnog prava. Takav postupak je u pravilu ucinkovitiji, fleksibilniji i jeftiniji za stranke od parnicnog postupka. U Okvirnim mjerilima je potrebno pojedinacni ispravni postupak drugacije vrednovati od drugih zemljišnoknjižnih predmeta. Pojedinacni ispravni postupak provodi sudac, koji ce jednako kao i u svakom drugom postupku ocijeniti osnovanost ili neosnovanost prijava i prigovora. Pojedinacni ispravni postupak je postupak koji omogucava pojedinoj stranci da svoja neupisana prava upiše u zemljišnu knjigu, a time se povecava sigurnost u pravnom prometu nekretnina…. Voditelji radionica ovdje slobodno mogu dodati još neku prednost koju smatraju potrebnom.Voditelji radionica ovdje slobodno mogu dodati još neku prednost koju smatraju potrebnom.

More Related