NOVAC I POSLOVNO BANKARSTVO Prof . dr. sc . Boris Sisek

1. NOVAC I POSLOVNO BANKARSTVOProf. dr. sc. Boris Sisek

2. Monetarna ekonomija • Ekonomske procese možemo podijeliti na: • Tokove roba ili realnu ekonomiju • Tokove novca ili monetarnu ekonomiju • Realna ekonomija izražava se i mjeri u količinama proizvedenog ili prirodnog bogatstva (tone proizvedene robe, tone nafte, itd.), broju zaposlenih radnika i sl. • Monetarna (novčana) ekonomija • izražava se u količini i kretanju • novca (u obliku plaća, kamata, • novčane mase, depozita i sl.)

3. Glavni financ. instrumenti ili imovina: • Novac • Štedni računi • Državne vrijednosnice (obveznice) jamče isplatu glavnice i kamata po dospijeću, najsigurnija vrsta ulaganja • Dionicesu prava vlasništva nad poduzećem, donose dividendu • Financijske izvedenicesu novi oblici financijskih instrumenata čija se vrijednost temelji ili se izvodi na ostaloj financijskoj imovini • Mirovinski fondovi

4. Kamatne stope i povrat na financijsku imovinu • Kamatna stopa je cijena posuđivanja novca. • Kamata se obično računa kao godišnji postotak na posuđeni iznos sredstava. • Mnoge kamatne stope ovise o dospijeću, riziku, oporezivanju i ostalim značajkama onog koji posuđuje • Nominalna kamatna stopa predstavlja postotni iznos u samom novcu, a realna kamatna stopa prilagođena je za inflaciju i računa se kao nominalna kamatna stopa umanjena za inflaciju

5. Lepeza kamatnjaka Kamatnjaci se razlikuju po karakteristikama zajma ili zajmoprimca. Glavne razlike su: • Rok ili dospijeće – predstavlja duljinu vremena u kojem se zajam mora vratiti. O roku vraćanja zajma ovisi kamatnjak Rizik – za rizične zajmove zajmodavci traže da im se plate dodatne premije. Iz te svote zajmodavci nadoknađuju gubitke u slučaju promašaja Likvidnost – kaže se da je sredstvo likvidno ako se može brzo pretvoriti u gotovinu uz mali gubitak vrijednosti Administrativni troškovi – iznosi vezani uz nadzor i administraciju

6. B. NOVAC Novac je bilo koja stvar koja služi kao opće prihvaćeno sredstvo razmjene ili način plaćanja • Roba je predstavljala najraniju vrstu novca. No, tijekom vremena novac se razvijao sve do današnjeg papirnog novca • Trampa predstavlja razmjenu dobara za druga dobra. Razlikuje se od monetarne ekonomije u kojoj se razmjena odigrava pomoću novca u svim pojavbim oblicima

7. Vrste novca • Robni novac – prvobitni oblik novca u ljudskoj povijesti (školjke, maslinovo ulje, vino, bakar željezo, zlato, srebro, dijamanti ili cigarete…) • Relativno lako djeljiv ali teže prenosiv i uskladištiv Metalni novac (srebro, zlato i drugi metali) imao je unutarnju i upotrebnu vrijednost • Papirni novac – javlja se potkraj 17. i početkom 18. stoljeća • prikladniji jer je lako prenosiv i pohranjiv

8. Suvremene vrste novca • Gotovina ili efektivni novac (metalni ili papirni novac kojeg emitira centralna banka • Bankovni (depozitni) novac – u obliku depozita i čekova napisanih na temelju depozita uloženih u banku • (danas se 9/10 novčanih transakcija obavi bankovnim novcem a ostatak gotovinom) • Digitalni ili elektronički novac – pojavio se s razvojem Interneta i kompjutorske tehnologije koji su omogućili elektronički prijenos novca s jednog računa na drugi

9. Kovanice Zakonsko sredstvo plaćanja Papirni novac Sastavnice ponude novca • Novac u užem smislu (transakcijski novac)ili M1sastoji se od stavki koje se upotrebljavaju za transakcije. • Sastavnice M1 su: Čekovni računi – sredstva uložena u banku i druge financijske institucije na koje se mogu ispisati čekovi

10. Novac u širem smislu (kvazinovac) ili M2 uključuje M1 i štedne račune u bankama, mali oročeni depoziti i sličnu aktivu, koji su bliski supstituti transakcijskog novca • Blizak je transakcijskom novcu jer se vrlo brzo i ikakva gubitka vrijednosti može pretvoriti u gotovinu

11. Funkcije novca • Sredstvo razmjene – plaćanje roba i usluga 2. Jedinica za obračunavanje – jedinica kojom mjerimo vrijednost roba i usluga Sredstvo čuvanja blaga – relativno sigurno sredstvo čuvanja dijela imovine tijekom vremena

12. Troškovi držanja novca • Trošak držanja novcapredstavlja • izgubljenu kamatu ako se odluči čuvati gotovina umjesto ulaganja u banku • Kamata se stoga može promatrati i kao oportunitetni trošak držanja novca u gotovini, a ne na računu u banci!

13. Izvori potražnje za novcem 1. Transakcijska potražnja – javlja se zbog potrebe ljudi i poduzeća da upotrebljavaju novac kao sredstvo razmjene i plaćanje roba usluga Imovinska potražnja – javlja se zbog potrebe ljudi da dio svoje imovine drže i u obliku novca Špekulacijska potražnja – javlja se zbog neizvjesnosti kretanja na financijskom tržištu i pokušaja ljudi da ostvare neku zaradu na zamjeni različitih vrsta novca

14. C. BANKARSTVO I PONUDA NOVCA U modernim državama djeluju različite financijske institucije kao što su: banke, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi, štedno-kreditne zadruge i dr. • U suvremenom bankovnom sustavu razlikujemo: • centralnu banku, i • poslovne (komercijalne) banke Obje vrste banaka sudjeluju u emisiji novca, ali na različite načine jer su im funkcije, mogućnosti i uloge bitno različite

15. Centralna banka U svojem provođenju zadataka je samostalna, ali povremeno treba uskladiti svoje djelovanje s fiskalnom politikom. Glavni zadaci centralne banke su slijedeći: • Emisija novca i regulacija novčane mase u opticaju • Regulacija zaduživanja države prema inozemstvu • Regulacija deviznog tečaja • Briga za platnu bilancu i devizne rezerve države • Osiguranje štednih uloga (depozita) • Kontrola rada poslovnih banaka

16. Poslovno bankarstvo • Poslovno bankarstvo obavlja poslove na financijskom tržištu u skladu sa smjernicama i obavezama koje definira centralna banka • Poslovne banke su financijski posrednici koji prikupljaju (u obliku štednih uloga ili depozita) trenutačne viškove novca od jednih građana i poduzeća i plasiraju ga (posuđuju) drugim građanima i poduzećima • Poslovne banke stvaraju dobit na razlici između aktivnih kamata (koje naplaćuju od zajmotražioca) i pasivnih kamata (koje plaćaju štedišama i vlasnicima depozita)

17. Vrste poslovnih banaka Poslovno bankarstvo sastoji se od čitavog niza banaka različitih djelatnosti: • Komercijalne banke • Razvojne banke • Štedionice • Multinacionalne banke • Konzorcij banaka

18. Moderno bankarstvo s djelomičnim pokrićem depozita rezervama • U procesu prikupljanja depozita i odobravanja kredita poslovne banke mogu stvarati depozitni novac • Taj depozitni novac povećava ukupnu ponudu (ukupnu količinu) novca u opticaju • To im omogućava poslovanje po načelu djelomičnog pokrića depozita likvidnim sredstvima • Poslovne banke zadržavaju kod sebe samo jedan dio uloženih depozita, odnosno obaveznu rezervu. • Stopu obvezne rezerve određuje centralna banka, a služi kao sredstvo kontrole i regulacije količine depozitnog novca • Obvezne rezerve poslovne banke čuvaju u gotovini ili u depozitima kod centralne banke

19. Postupak stvaranja depozita • Otkupom državnih obveznica od strane centralne banke povećava se količina novca u optjecaju • Ukoliko pojedinac ili poduzeće taj novac uloži u banku stvara se nova količina bankovnog novca • Kad bi banka držala 100% depozita u rezervama ne bi se stvarao depozitni novac • Međutim, suvremene poslovne banke ne drže 100%-tne rezerve za svoje depozite, već samo stopu obvezne rezerve • Višak banka ulaže (daje zajam) radi ostvarenja profita • Kada osoba koja je uzela taj zajam ta sredstva stavi u drugu banku stvara se depozitni novac

20. Konačna ravnoteža sustava

21. 1 * Stopa obveznih rezervi Multiplikator ponude novca = Multiplikator ponude novca • Odnos novih depozita i povećanja rezervi zbiva se u skladu s veličinom multiplikatora ponude novca • Npr. Ukoliko je stopa obveznih rezervi 10% onda je multiplikator 10 • U hrvatskom bankovnom sustavu je stopa obveznih rezervi 14%. Koliki je multiplikator ponude novca? • Multiplikator ponude novca je broj koji pokazuje koliko se puta maksimalno može povećati količina depozitnog novca u bankovnom sustavu (tj. novčana masa)

22. …i ne zaboravite, vrijeme je novac… Hvala na pozornosti!!!