1 / 42

HNOS i učenici s posebnim potrebama

HNOS i učenici s posebnim potrebama. Državni seminar za ravnatelje i osnivače Ožujak 2007. Opatija / Šibenik / Primošten. Ustroj i uspostava programa odgoja i osnovnog školovanja učenika s teškoćama u razvoju.

jory
Download Presentation

HNOS i učenici s posebnim potrebama

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. HNOS i učenici s posebnim potrebama Državni seminar za ravnatelje i osnivače Ožujak 2007. Opatija / Šibenik / Primošten

  2. Ustroj i uspostava programa odgoja i osnovnog školovanja učenika s teškoćama u razvoju Ustroj i uspostava programa odgoja i osnovnog školovanja učenika s teškoćama u razvoju ostvaruju se na načine predviđene: • Zakonom o osnovnom školstvu (Narodne novine, 69/2003 i 76/2005) • Pravilnikom o upisu djece u osnovnu školu (Narodne novine, 13/1991) • Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, 23/1991) • Naputkom za rad stručnog tima za opservaciju učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, 2/1993)

  3. KLASIFIKACIJSKA LISTA • oštećenje vida(Centar Vinko Bek, tiflopedagozi) • oštećenje sluha(Poliklinika Suvag, surdolozi) • poremećaji glasovno - govorno - jezične komunikacije i specifične teškoće učenja- logopedi • tjelesni invaliditet i kronične bolesti(Centar Goljak, rehabilitatori) • mentalna retardacija - rehabilitatori • autizam • poremećaji u ponašanjuuvjetovani organskim faktorima ili progredirajućim psihopatološkim stanjem-socijalni pedagozi • postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju Teškoće u razvoju su različite vrste i stupnja, privremene i trajne, s raznovrsnim uzrocima i posljedicama

  4. HNOS i učenici s posebnim potrebama • Opis svih vrsta teškoća • Pregled simptoma teškoća • Upute za postupke • Metodičke upute • Upute u tablicama HNOS-a

  5. Plan i program • pomoć u pripremi izvedbenog programa • *potražiti PIP za 2006./2007. na www.mzos.hr

  6. Preporučljivo je tijekom izradbe mjesečnoga plana i programa koristiti se Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom. • Točka 12 daje preporuke za rad s učenicima s TUR PRIMJER TEME IZ HNOS-a

  7. KORISNOSTI PRIMJENE POJEDINIH METODA METODADJELOTVORNOST 5% predavanje 10% čitanje 20% audiovizualni prikaz 30% demonstracija 50% grupna diskusija 75% timski rad i projekti poučavanje drugih i primjena naučenoga 90%

  8. TUR u osnovnoj školipo vrstama i učestalosti • Oštećenja vida =0,1% • Tjelesna invalidnost=0,5% • MR = 1% • Oštećenja sluha= 1% 5.PUP= 4 - 5% ADHD sindrom5-7 % školske djece (4 do 5 puta češće kod dječaka nego kod djevojčica) 6. Poremećaj govorno-glasovno-jezičnekomunikacije 10% specifične teškoće u učenju 8 -10%

  9. Najčešća pitanja i problemi 1.učenici koji imaju teškoće u savladavanju školskog gradiva (razne etiologije) 2.učenici s poremećajima u ponašanju 3.utvrđivanje teškoća - rad komisija 4.suradnja s roditeljima - odbijanje 5.Provođenje PP i rad učitelja po principima individualizacije

  10. Etiologija – Genetska Neurološka 30 000 učenika s disleksijom je sada u školama RH-oko 8-10% Simptomi – Čitanje Pisanje Matematika Pamćenje Razumijevanje jezika Specifične teškoće učenjaDyslexia,disgrafija, diskalkulijapodručje rada logopeda

  11. Simptomi disleksije u školskoj dobi • Teškoće u- čitanju( sporo, netočno, uz zamjene, ispuštanja, metateze slova i slogova, riječi u rečenici) • NE RAZUMIJE PROČITANO 3. u pisanju(grafomotorika,vizuomotorna koordinacija i mogučnost sljeda,pritisak po podlozi, nagib slova, ispuštanja, zamjene, dodavanja slova i slogova,pravopisna pravila itd.) 4. vizualneteškoće-okreće ogledalno slova i brojke, ne prati red 5. s pamćenjem (radna memorija, prebacivanje kratkotrajne u dugotrajnu memoriju, blokade upamćenju matematičkih postupaka,itd.)

  12. 6. teškoće sekvencioniranja (slijedovi, mjeseci, god. doba, tablica množenja, dezorijentacija u prostoru i vremenu-povijesna razdoblja itd.) 7. FONOLOŠKA i FONEMSKA SVJESNOST i slušno pamćenje (duže riječi i rečenice) 8. Neujednačenost sposobnosti kognitivnog funkcioniranja (često disperzija rezultata na verbalnim i neverbalnim skalama testova QI 9. Ne razumiju prijedloge, priloge,dvosmislene izraze, fraze, viceve, metafore, sinonime, antonime, metonime, homonime

  13. 1. Razred - samostalno pisanje

  14. dječak, 5.razred, teškoće u oblikovanju, pravilnosti i organiziranosti slova i rukopisa

  15. Učenje Teško usvajaju školsko gradivo na način kako se podučava u školi Loše snalaženje u prostoru i vremenu Naučeno brzo zaboravljaju (loša radna memorija) Ponašanje Motorni nemir Nespretnost Brzo zamaranje Sporost Loša slika o sebi Poremećaji u ponašanju kao posljedica trajnog neuspjeha i izloženosti vršnjačkom nasilju Disleksija,disgrafija,diskalkulijaposljedice u školi i društvu

  16. POREMEĆAJI U PONAŠANJU /PUP/ područje rada socijalnih pedagoga • je skupni naziv za različite forme neadekvatnog, društveno neprihvatljivog, štetnog i inkriminiranog ponašanja djece i mladeži

  17. JEDNA OD KLASIFIKACIJA POREMEĆAJAU PONAŠANJU: • aktivni poremećaji u ponašanju (eksternalizirani) - podrazumijevaju ponašanje koje je nedovoljno kontrolirano i usmjereno prema drugima • pasivni poremećaji u ponašanju (internalizirani) - podrazumijevaju ponašanja koja se pretjerano kontroliraju i usmjerena su prema sebi (Achenbach, 1993)

  18. impulzivnost hiperaktivnost nepažnja neposlušnost nametljivost prkos svađanje laganje varanje neopravdano izostajanjes nastave verbalna agresivnost fizička agresivnost delinkvencija AKTIVNI PUP

  19. plašljivost povučenost potištenost plačljivost sram depresija nisko samopouzdanje lijenost dosada razmaženost neurotske smetnje PASIVNI PUP

  20. Poremećaj pažnje, hiperaktivni poremećaj (ADHD) Osnovni simptomi ovog poremećaja su: HIPERAKTIVNOSTse očituje u slučajnoj aktivnosti koja je neorganizirana i nije usmjerena prema postavljenom cilju. IMPULZIVNOST- reagiranje koje ne uključuje razmišljanje o mogućim posljedicama ponašanja. NEPAŽNJA se očituje u teškoćama koncentracije, pojačanoj distraktibilnosti, smanjenom rasponu pozornosti, nedovoljnoj sposobnosti slušanja što otežava slijeđenje uputa, te problemu završavanja započetih aktivnosti.

  21. ČIMBENICI RIZIKA I ZAŠTITE U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU: Rizični čimbenici: • školski neuspjeh • disciplinski problemi • rano antisocijalno ponašanje • nisko samopoštovanje • loš odnos s vršnjacima • agresivno ponašanje • ne postojanje jasnih pravila • nedosljednost

  22. Zaštitni čimbenici: • učitelj kao pozitivan model • brižno školsko osoblje • postojanje stručne službe u školi • dobro rješavanje problema, samostalnost • slaganje s vršnjacima i odraslima • pristupačnost, smisao za humor • škole "po mjeri djeteta” • školski uspjeh

  23. U radu na prevenciji PUP-a ključni su faktori: • osviještenost i uključivanje svih • rad u samoj školi → zauzimanje jedinstvenog gledišta • rad s nastavnicima (inzistiranje na stručnosti i strpljenju, ne na kažnjavanju) • rad u razredu • rad s roditeljima • rad sa samim učenikom na individualnoj razini

  24. Veza disleksije i poremećaja u ponašanju • Istraživanja u svijetu ( SAD, GB itd.) • 35-57% osoba u kaznenim i odgojnim ustanovama ima disleksiju • KOD NAS istraživanje - Hrvatska udruga za disleksiju, Hrv.knjižničarsko društvo, Ured vlade RH REZULTATI: • 22% u zatvoru u Splitu i Zagrebu-Remetinec • 69%-odgojni domovi i PSP u OŠ • (Split, Ivanec, Turopolje, Bedekovčina)

  25. Kakva sam ?

  26. KAKVI OBLICI ŠKOLOVANJA POSTOJE ZA OVE KATEGORIJE UČENIKA? • temeljem rješenja po čl.58 Zakona o odgoju i obrazovanju… i čl.4. Pravilnika o radu s djecom s TUR određuje se : • redovni program uz individualizirani pristup ili • prilagođeni program

  27. KADA i KOME? 1. PRILAGOĐENI program Za učenike sa smanjenim intelektualnim sposobnostima Iznimno za učenike s teškom pedagoškom zapuštenosti ili socijalno depriviranim DAJE SE SAMO ZA PREDMETE U KOJIMA NE MOGU SAVLADATI NI MINIMUM programa RAZREDA KOJI POLAZE (odobrava se na Učiteljskom vijeću za svakog učenika i svaki predmet) 2. INDIVIDUALIZIRANI pristup u radu - ide uz stručnu pomoć određenih stručnjaka Za učenike s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, jezičnim teškoćama, ADHD, teškoćama vida i sluha, tjelesno invalidnim osobama, djeci s kombiniranim teškoćama i sl.

  28. Što kada učenici dobiju rješenje? 1. upoznati vrstu rješenja i teškoća koje ima učenik (teškoću, uzrok, simptome, posljedice na odgojno-obrazovni proces, način funkcioniranja i sl) 2. izraditi obrazovni status učenika(usmenim i pismenim putem), utvrditi strategije učenja 3. mjesečno planirati rad s učenikom po HNOS-u 4. izraditi posebne zadatke za učenika po PP, a za IP preoblikovati građu koja se obrađuje 5. česta kontrola napredovanja-praćenje (tjedni dogovori, zadaci u bilježnicu ...) 6. valorizacija rada

  29. PLANIRANJE PO HNOS-u • mjesečno planiranje rada • određivanje ključnih pojmova (koje će usvojiti temeljem utvrđenog predznanja) • aktivnostikoje ćemo provoditi s ovim učenicima (posebno ih planirati za ove učenike) • planiranje timskog rada i uloge koju će imati učenici s TUR • realizacija • valorizacija rada na kraju mjeseca

  30. Primjer izgleda mjesečnog programa rada učenika s rješenjem o PP- čl.4

  31. Prilagođeni program - individualizirani pristup u radu

  32. KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP • Razvijati samostalnosti radne navike učenika • Prilagoditi način rada teškoćama djeteta • Na poseban način provjeravati znanja i valorizirati postignuća • Prilagoditi prostor za rad • Uspostaviti bolju komunikaciju s učenikom • Koristiti sredstava i pomagala koja će im pomoći u radu (HNOS preporuke)

  33. KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP - nastavak • Pohvaliti rad koji je uspješan, koristan ili različitih po nečemu od radova drugih učenika • Izbjegavati svako javno obavještavanje o neuspjehu • Usmjeriti se na ono što dijete može, na djetetove jake strane

  34. Pomagala? • Matematika • kalkulator, podsjetnici-formule, tablica množenja, podsjetnik s tipovima zadataka • Jezici • Podsjetnici, slikovni rječnici, rječnici, mentalne mape, gramatika..lektira • Ostali predmeti • mentalne mape, podsjetnici, multimedijska sredstva za učenje

  35. Ocjenjivanje • Primjenjuje se Pravilnik o ocjenjivanju u OŠ • Kod redovnog programa uz individualizirani pristup – kriteriji ocjenjivanja isti kao za sve ostale učenika, ali načini provjere znanja trebaju biti usklađeni s teškoćom/sposobnostima učenika • Kod prilagođenog programa – ocjenjuju se postignuća učenika u odnosu na program koji mu je određen • Oblik školovanja se ne upisuje na svjedodžbu

  36. 1. Planiranje rada s učenicima s posebnim potrebama - godišnje? mjesečno! OBRAZOVNI STATUS - usmeno i pismeno, utvrditi potrebna znanja za dalje usvajanje gradiva 2. Aktivnosti - KAKO ih provesti s ovim učenicima? 3.Timski rad - koja uloga u timu za njih? 4. Izrada zadataka - kako prilagoditi, koliko? Praćenje od strane stručne službe uz podršku ravnatelja!

  37. Odnos okoline prema djeci s teškoćama u odrastanju • Obitelj često ne razumije i ne prihvaća teškoću, uvjereni su da će teškoća proći pa: • Prisiljavaju dijete da uči na neadekvatan način • Odbijaju obradu i stručnu pomoć • Fizički i psihički maltretiraju dijete (kazne, uvrede, usporedbe s drugima, prisile, govore da može ali neće, da se treba više truditi, da je lijeno, nemarno itd.) • Učenici u razredu - ruganje, izbjegavanje, ne pozivaju ih na rođendane i sl. • Učitelji– nisu educirani, ne prepoznaju teškoću, kasno traže pomoć

  38. ALBERT EINSTEIN • Progovorio s 4 godine • Bio je loš đak i često je izostajao s predavanja • Nitko od njega nije očekivao značajnija dostignuća • Pokazivao snažne interese samo u onome što ga je zanimalo

  39. THOMAS EDISON • Počeo govoriti s 4 godine • Hiperaktivan, nestrpljiv, sanjario • Profesori su govorili da neće biti ništa od njega jer je zaokupljen u svojim “glupavim” mislima • Odustao od škole, učila ga majka • Bavio se samo novim idejama, kad bi ideja bila razrađena davao bi kolegama da ju dovrše • Imao oko 5 milijuna papira s bilješkama • Siromašan društveni život

  40. PRIJEDLOZI 1.PREVENCIJA teškoća - rano otkrivanje pri upisu u 1. razred i tijekom 1. razreda Pružanje pomoći - rane intervencije 2. veći broj stručnjaka: rehabilitatora, logopeda i socijalnih pedagoga (nekadašnji defektolozi) u školama za rad s ovom djecom 3. udžbenici koji će sadržavati dijelove prilagodbe građe lagane za čitanje 4.provedba rada s učenikom po načelu individualizacije 5. edukacija učitelja i praćenje rada s ovim učenicima 6. PROMJENA STAVOVA PREMA UČENICIMA S POSEBNIM POTREBAMA KAO I RADU S NJIMA(usmjeriti se na ono što dijete MOŽE, a ne na ono što NE MOŽE učiniti, tražiti jake strane djeteta)

  41. pripremile • Željka Butorac, prof., stručni suradnik logoped u OŠ M.Držića, Zagreb zeljka.butorac@public.carnet.hr • Alma Rovis Brandić, stručni suradnik mentor, socijalni pedagog u OŠ P.Zrinskog, Zagreb alma.rovis-brandic@public.srce.hr

More Related