1 / 28

RESTRUKTUIRANJE PREDUZECA FUZIJA

RESTRUKTUIRANJE PREDUZECA FUZIJA. Osnovni cilj svih metoda restruktuiranja preduzeća je stvaranje vrijednosti. Restrukturanje korporacije je prostran kišobran koji pokriva mnogo stvari. Poznati su sledeći oblici restruktuiranja: Fuzija preduzeća Kupovina preduzeća Saniranje preduzeća

jatin
Download Presentation

RESTRUKTUIRANJE PREDUZECA FUZIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. RESTRUKTUIRANJE PREDUZECAFUZIJA

  2. Osnovni cilj svih metoda restruktuiranja preduzeća je stvaranje vrijednosti. Restrukturanje korporacije je prostran kišobran koji pokriva mnogo stvari • Poznati su sledeći oblici restruktuiranja: • Fuzija preduzeća • Kupovina preduzeća • Saniranje preduzeća • Razdvajanje preduzeća • Poravnanje sa povjeriocima • Likvidacija preduzeća • Stečaj preduzeća

  3. Fuzija preduzeća

  4. Rast preduzeca moze da se posmatra kao interni i kao externi rast. Za ostvarenje rasta , preduzeće moze da koristi zadržani prihod ili eksterno finansiranje. Eksterni rast moze da se ostvari i akvizicijom drugog preduzeća. Sigurno je da je rast pripajanjem drugog preduzeća sasvim druge prirode od rasta koji se ostvaruje preko sticanja dionica. • Jedan od značajnijih oblika restruktuiranja je FUZIJA PREDUZEĆA koja podrazumjeva spajanje preduzeća. Restruktuiranje može da se ostvari promjenom strukture kapitala, promjenom operacionih karakteristika, kao i promjenom vlasništva

  5. Fuzija ili spajanje prepreduzeća ,kao i druge metode restruktuiranja preduzeća ima za cilj stvaranje novih vrijednosti , tj., boljeg poslovanja • Najčešći motivi fuzije preduzeća su; • Bolje korištenje resursa preduzeća • Smanjivanje neefikasnog poslovanja • Promjena strategije razvoja

  6. Vrijednost novonastalog preduzeća jednako je zbiru vrijednosti pojedinih dijelovauvećanom za singerizam koji bi se mogao pojaviti.Vab = Va +Vb + singerizamgdje je :Vab = vrijednost preduzeća nakon spajanjaVa = vrijednost preduzeća A prije spajanjaVb = vrijednost preduzeća B prije spajanjaSingerizam = koristi ostvarene tokom spajanja povećanjem prihoda i / ili smanjenjem troskova

  7. Pripajanje je kombinacija dvaju preduzeća , od kojih je samo jedno opstalo • Pripojeno preduzeće prestaje postojati , a svoja potraživanja i dugovanja prepusta novonastalom preduzeću. Spajanje , odnosno, pripajanje moramo razlikovati od konsolidacije, sto predstavlja kombinaciju dvaju ili više preduzeća , prilikom čega nastaje potpuno novo preduzeće, Tj. Novi subjekt. Stara preduzeća prestaju postojati, a njihove obične dionice mijenjaju se sdionicama novonastalog peduzeća. • Na dan FUZIJE dva ili više preduzueća nezavisni procjenjivač procjenjuje vrijednost preduzeća koja se fuzionišu tj. spajaju. Procjena je nužna kako bi se spriječilo unošenje skrivenih gubitaka u novonastalom preduzeću sto ima za posljedicu iskazivanje imovine , kapitala i obaveza preduzeća koje se spaja po realnim vrijednostima (FER vrijednosti)

  8. Najveći problem predstavlja po pravilu odrediti odnos zamjene dionica ili udjela. Taj problem se rješava pomoću bilansnog kursa, berzanskog kursa ili prinosnog kursa osnovnog kapitala

  9. BILANSNI KURS

  10. Bilansni kurs • Bilansni kurs se utvrđuje na osnovu zaključnog bilanca sačinjenog prema važećim propisima o bilansiranju i računovodstvenim standardima za potrebe fuzije,odnosno spajanje preduzeća. • Bilansni kurs se izražava indeksom dobijenim iz odnosa neto aktive i osnovnog kapitala. • Neto aktiva izražava ukupan sopstveni kapital (osnovni kap;rezervni kap; neraspoređenu dobit) • Utvrđuje se kao razlika između aktive umanjene za iskazan gubitak na strani aktive i obaveza( sa obavezama se izjednačuju dugoročna rezervisanja i PVR)

  11. Pretpostavimo da preduzeće A pripaja preduzeću B a njihovi bilansni podaci za utvrđivanje bilansnog kursa su slijedeći:

  12. Objašnjenje primjera • Bilansni kurs pokazuje da je vrijednost sopstvenog kapitala (neto aktive)veća od osnovnog kapitala kod preduzećaA za 20 % , a kod preduzeća B za 25% • Ako se u odnos stavi bilansni kurs preduzeća A sa preduzećem Bi taj odnos pomnožimo sa 100 dobit ćemo odnos razmjene • A B • Odnos razmjene 96=(120/125)x100 100=(125/125)x100

  13. Iz navedenog slijedi odnos razmjene koji znači da vlasnici preduzeća A dobijaju za 100 svojih dionica 96 dionica preduzeća B, uz uslov da je nominalna vrijednost dinice istaPri sačinjavanju bilanca fuzije osnovni kapital preduzeća A bit će smanjen od 500.000 na 480.000, a za iznos tog smanjenja biće povećan rezervni kapital

  14. Iz navedenog slijedi da razmjenom dionica preduzeća A za dionice preduzeća B osnovni kapital preduzeća A smanjuje na 480.000 KM • Razlika od 20.000 = (500.000 –480.000) se prebacuje na rezervni kapitel pa će struktura sopstvenog kapitala u bilansu fuzijri biti: • 1.osnovni kapital(480.000+800.000)= 1.280.000 • 2.rezervni kapital(20.000+1.000.000.)= 320.000 • 3. Sopstveni kapital (1+2) =1.600.000 • Dakle vlasnicima udjela preduzeća A bio bi smanjen njihov udio od 500.000 na 480.000 KM u korist rezervnog kapitala

  15. Berzanski kurs

  16. Berzanski kurs • Poznato je da berzanski kurs utvrđuje iz odnosa cijena dionica po kojoj dionica mjenja vlasnika (tržišna vrijednost dionica) i nominalna vrijednost dionica. Kad se zna berzanski kurs čitava procedura utvrđivanja razmjene dionica i strukture kapitala u bilansu FUZIJE u biti se ne razlikuje unaprjed izložene. • Neke stručne literature ne preporučuju utvrđivanje razmjene dionica na bazi berzanskog kursa, zbog toga sto je visina berzanskog kursa pod jakim utjecajem špekulacija na tržištu kapitala

  17. Prinosni kurs

  18. Prinosni kurs • Pridjev prinosni označava da se prinosni kurs utvrđuje iz odnosa prinosne vrijednosti preduzeća, tačnije procjene neto vrijednosti aktive jednom od prinosnoh metoda, i osnovnog kapitala. • Prinosna vrijednost preduzeća može se procijeniti ; bilo putm kapitalizacije stabilizovanog dobitka, bilo diskontovanjem na sadašnju vrijednost

  19. Prinosni kurs=procijenjena neto aktiva x 100/osnovni kapital • Pretpostavimo da je procijenjena vrijednost neto aktive preduzeća ; preduzeće A 660.000 i preduzeća B 1.200.000 KM, a budući da je osnovni kapital preduzeća A 500.000 a preduzeća B 800.000 KM to je prinosni kurs: • Preduzeće A= 600.000/500.000 x 100 = 32 • Preduzeće B=1.200.000/800.000 x 100=150 • Dakle, procijenjena vrijednost neto aktive veća je od osnovnog kapitala kod preduzeća A za 32 %. A kod preduzeća B za 50%

  20. Time je kod oba preduzeća prinosni kurs izjednačen sto se i vidi;

  21. U bilansu spajanja u okviru nematerijalnih ulaganja pojavljuje se i goodwill u iznosu razlike između procijenjene neto aktive i knjigovodstvene neto aktive • U našem primjeru iznosi 260.000 KM • (660.000+1.200.000) - (600.000+1.000.000)

  22. Prosječni kurs

  23. Prosječni kurs • Ako su vlasnici preduzeća koje se pripaja i vlasnici preduzeća kome se pripaja, odnosno ako su vlasnici preduzeća koja se spajaju u novo preduzeće ne mogu nagoditi da li će se odnos razmjene utvrditi na bazi bilansnog kursa ili na bazi prinosnog , moguće je da se kompanija nadđe na bazi prosječnog kursa. • Prosječni kurs je aritmetički prosjek bilansnog kursa i prinosnog kursa.

  24. U našem slučaju prosječni kurs je sledeći

  25. Vlasnici dionica P-A za 100 svojih dionica dobije 92 dionice preduzeća B • Vlasnici dionica preduzeća imaju 500 dionica po 1000 KM, a sada će imati 460 dionica preduzeća B po 1000 KM • Razlika od 40.000 u bilansu fuzije prenosi se u korist rezervnog kapitala. • Potraživanja i obaveze između preduzeća koja se spajaju međusobno se prebijaju i ne unose u bilans fuzije • Bilans fuzije se sačinjava na pricipu konsolidovanog bilanca • Fuzijom dva ili vise preduzeća uvijek nastaje jedno preduzeće • Preduzeće nemoze samo sebi dugovati ili potraživati

  26. Bilans preduzeća A

  27. BILANS PREDUZEĆA B

  28. BILANS FUZIJE NA DAN

More Related