ŠKOLSKA DOKIMOLOGIJA

1. ŠKOLSKA DOKIMOLOGIJA Pripremila: Kristina Galić, prof.5. prosinca 2012.

3. Što je školska dokimologija? • Grč. dokimos= prokušan, dokazanlogos=istina, znanost • Školska dokimologija bavi se pitanjima ispitivanja i procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih postignuća u školama. Nastoji identificirati i proučiti utjecaj svih onih faktora koji kvare metrijsku vrijednost školskih ocjena te pronaći načine i postupke što objektivnijega i pouzdanijeg, a time i valjanijeg ispitivanja i mjerenja učeničkih znanja i drugih odgojno-obrazovnih postignuća.

4. ISPREDAVATI-ISPITATI-OCIJENITI

5. Ispitivanje i ocjenjivanje učeničkih znanja • Školsko ispitivanje znanja je takav postupak u kojem se pitanjima (podražajima) upućenim subjektu (učeniku), izazivaju reakcije znanja (odgovori). • U postupku ocjenjivanja prosuđuje se vrijednost učenikova odgovora i to jedinicama takve ordinalne ili redoslijedne ljestvice kakvu predstavljaju školske ocjene i tako posredno mjere njegova znanja.

6. LJESTVICA OCJENA • U odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske koristi se ljestvica od pet ocjena(nedovoljan, dovoljan,dobar, vrlo dobar, odličan). • Radi se o ordinalnoj ljestvici ili ljestvici ranga kojom je jedino moguće procijeniti je li nešto od nečega veće ili manje. • Razlike između stupnjeva često nisu u potpunosti jasne.

7. Metrijski karakter ocjenjivanja znanja • Školsko ocjenjivanje = mjerenja znanja • Funkcija ocjene – kontrola učeničkih znanja • Svako mjerenje pretpostavlja: • 1. predmet ili ono što se mjeri ZNANJE 2. instrument kojim se mjeri NASTAVNIK3. tehnika mjerenja NAČIN ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA • Nastavnik je i mjerni instrument i mjerilac.

8. OCJENJIVANJE JE... • prosudba učenikova znanja u odnosu na neke unaprijed zadane kriterije ili u odnosu na druge učenike – pri ocjenjivanju, izmjereno znanje se izražava odgovarajućom ocjenom (brojkom ili slovom) koja prenosi poruku o količini i vrijednosti izmjerenog znanja (vrednovanje).

9. Postoje dva načina mjerenja(ocjenjivana): • Izravno – ono mjerenje u kojem su mjerne jedinice iste vrste kao i predmet mjerenja. • Posredno – mjerenje u kojem predmet mjerenja i mjerne jedinice nisu iste vrste. • Školsko ocjenjivanje- posredno mjerenje jer se učenička znanja (predmet) mogu mjeriti samo posredno odnosne preko reakcija učenika u određenim situacijama (npr. učenički odgovori na nastavnikova pitanja).

10. Zašto ocjenjujemo?

11. ??? • Dobivamo podatke o tome s kakvim uspjehom učenici stječu i vladaju predmetnim sadržajima (što im omogućuje praćenje njihova edukativnog razvoja). • Dobivamo povratne informacije o njihovu nastavnom radu kako bi ga mogli prikladnije i uspjelije oblikovati i realizirati.

12. Nedostaci ocjena • Slaba dijagnostička i prognostička vrijednost. • Nisu valjani pokazatelji znanja i ne omogućuju predviđanje učeničkog uspjeha.

13. Faktori pri oblikovanju učeničkih odgovora • Nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora • Učenikove verbalne mogućnosti • Učenikove mogućnosti opažanja i vještog korištenja percipiranim podatcima • Čuvstvena otpornost

14. Faktori koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu • Mjerni instrument ne smije imati bilo kakav utjecaj na rezultat mjerenja! • Valjanost • Objektivnost • Pouzdanost • Osjetljivost

15. USMENO PROVJERAVANJA ZNANJA PREDNOSTI NEDOSTATCI Vremenski neekonomično Nužno subjektivno Obično obuhvaćeno manje gradiva nego u pismenom U jednom satu nastavnik provjeri znanje malog broja učenika • Bolje se provjerava razumijevanje i uporaba znanja • Učenici češće uče s razumijevanjem ako znaju da ih očekuje usmeno ispitivanje • Nastavnik usmjerava učenika

16. PISMENO PROVJERAVANJE ZNANJA PREDNOSTI NEDOSTATCI Pismeni ispiti znanja koje nastavnik samostalno sastavlja Upitne metrijske karakeristike Testovi nisu standardizirani!!! • Svim učenicima su postavljeni isti zadaci pa je njihovo znanje međusobno usporedivo • Objektivnije ocjenjivanje • Može se obuhvatiti više gradiva • Vremenski ekonomično

17. OBJEKTIVNIJI POSTUPCI MJERENJA ZNANJA • Testovi znanja- provjeravaju i mjere rezultate postignuća u učenju, poučavanju i treniranju. • Metrijske karakteristike testova znanja su: valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost i normiranost. • Tipovi testova znanja (tipovi zadataka) su:tip dosjećanjatip dopunjavanjaalternativni tiptip s dva kriterija izboratip višestrukog izboratip ispravljanja i sređivanjatip povezivanja

18. OSOBINE RAZLIČITIH VRSTA ZADATAKA NA ISPITIMA ZNANJA • Esejski tip zadatka- mjeri- razumijevanje, rješavanje nekih vrsta problema, kompleksne vještine, organizaciju ideja, vještinu izražavanja • Zadatci objektivnog tipa –mjere- činjenično znanje, razumijevanje • Zadatci rješavanja problema- mjere- razumijevanje problema, vještinu rješavanja problema

19. SVRHA PROVJERAVANJA ZNANJAje napredovanje učenika. Što? Za koga? učenici nastavnici roditelji prosvjetne vlasti ravnatelji srednje škole i sveučilišta • povratna informacija • motivacija • selekcija • vrednovanje

20. GLAVNE FUNKCIJE EVALUACIJE • UTVRĐIVANJE PREDZNANJA-na početku poučavanja • FORMATIVNA FUNKCIJA- nadgledanje napredovanja učenika tijekom poučavanja • DIJAGNOSTIČKA FUNKCIJA- utvrđivanje teškoća u učenju • SUMATIVNA FUNKCIJA- evaluacija postignuća nakon poučavanja

21. KRITIKE PROCESA OCJENJIVANJA • Dehumanizira proces poučavanja • Unosi strah • Razvija nisko samopoštovanje • Stvara neprijateljsku atmosferu • Utječe na snižavanje zadovoljstva školom • Slabe metrijske karakteristike ocjena imaju veliki utjecaj na život učenika!

22. JOŠ MALO... • „Znati ne znači biti. Naučeno morate pokušati prenijeti u svakodnevni život.” Blaise Pascal

23. Literatura • Grgin, Tomislav: Školsko ocjenjivanje znanja, 4. izd., Jastrebarsko: Naklada Slap, 2001. • Grgin, Tomislav: Školska dokimologija: procjenjivanje i mjerenje znanja, 2. izd., Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994.