Karti no poslovanje perspektive razvoja u bosni i hercegovini
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 17

KARTIČNO POSLOVANJE – PERSPEKTIVE RAZVOJA U BOSNI I HERCEGOVINI PowerPoint PPT Presentation


  • 122 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

KARTIČNO POSLOVANJE – PERSPEKTIVE RAZVOJA U BOSNI I HERCEGOVINI. Dr Tarik Kurbegović. Vid bezgotovinskog plačanja je plačanje sa karticama. Two party payment – uključuje samo dvije strane – izdavaoc i prihvatioc kartice

Download Presentation

KARTIČNO POSLOVANJE – PERSPEKTIVE RAZVOJA U BOSNI I HERCEGOVINI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Karti no poslovanje perspektive razvoja u bosni i hercegovini

KARTIČNO POSLOVANJE – PERSPEKTIVE RAZVOJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Dr Tarik Kurbegović


Vid bezgotovinskog pla anja je pla anje sa karticama

Vid bezgotovinskog plačanja je plačanje sa karticama

  • Two party payment – uključuje samo dvije strane – izdavaoc i prihvatioc kartice

    • Prvo bezgotovinsko izdavanje kartica za nabavku robe datira 1914 – Western Union

    • Može se koristiti samo u vlastitim trgovinama izdavaoca kartice

    • Prva kreditna kartica – Charge It razvio je John Biggins 1946

  • Three party system – finansijska institucija kao izdavaoc i prihvatioc kartice, trgovac i korisnik

    • Diners club – Travel an Entertainment 1950 – za poslovne ljude

    • American Express – krtica za putovanje 8 godina poslije

    • Bank of America – Bank Americard

  • Four party system – dvije banke u pružanju usluga platnog prometa

    • 1966. 14 konkurentskih banaka je osnovalo kartično udruženje Interbank Card Association (ICA); ICA uzima licencu druge kartične platne šeme MasterCharge; u narednim godinama se širi u Mexico, Evropu, Afriku i Australiju; 1977. mijenja naziv u MasterCard International

    • 1970 Bank of America osniva svoje udruženje pod nazivom "National Bank Americard" (NBI) sa ostalim licenciranim bankama članicama Bank Americard i osniva novo udruženje "IBANCO" za međunarodne članice. 1976 NBI mijenja naziv u Visa USA, IBANCO također mijenja naziv u Visa International


Karti ni brendovi i proizvodi u svijetu

Kartični brendovi i proizvodi u svijetu

  • Uvođenjem kompjuterizovanih obrada razvoj se kontinuirano odvijao u tri pravca:

    • sve efikasnije i elektronske verzije koje će obezbijediti sigurnu i brzu obradu transakcija

    • širenju prihvatne mreže za kartice iz razloga što su kartice vrijednije klijentima što ih više trgovaca prihvata (POS terminali) i što ima više bankomata (ATM) za podizanje gotovine

    • centralizaciji sve većeg broja učesnika u kartičnom poslovanju kroz formiranje kartičnih organizacija koje koordiniraju rad te ponašanje banaka, trgovaca kao i klijenata postavljanjem određenih cijena i pravila


Karti ni brendovi i proizvodi u svijetu1

Kartični brendovi i proizvodi u svijetu

Na osnovu momenta povlačenja novčanih sredstava

korisnika, možemo razlikovati sljedeće vrste kartica:

  • Debitne kartice (buy now - pay now) – ova vrsta kartice vezana je za tekući račun i omogućuje korisniku kartice plaćanje robe do iznosa na svom tekućem računu. Prilikom korištenja ove kartice novčana sredstva se odmah povlače sa računa. Zbog pogodnosti debitnih kartica, one su brzo postale popularna zamjena za gotovinu i čekove. Također, ova kartica može imati pogodnosti podizanja gotovine na bankomatu (ATM card). U BiH sve debitne kartice su ujedno i ATM kartice.


Karti ni brendovi i proizvodi u svijetu2

Kartični brendovi i proizvodi u svijetu

  • Kreditne kartice (buy now – pay later) – ova vrsta kartice omogućuje korisniku da posudi novac od izdavaoca kartice, obično do određenog limita, na osnovu prethodno zaključenog ugovora. Zajmodavac plaća ukupan iznos trgovcu. Vlasnik kartice, zauzvrat obećava da će vratiti zajmodavcu puni iznos i dogovorenu kamatu na iznos pozajmice. Kreditne kartice mogu biti izdate od banaka, maloprodajnih objekata ili sl. Razlikuju se dvije vrste kreditnih kartica:

    • Revolving kartica – ovom karticom se omogućuje korisniku kartice da zajmodavcu u mjesečnim rata otplaćuje dug uz prethodno dogovorenu kamatu na iznos pozajmice.

    • Charge kartica – ovo je kartica sa beskamatnom odgodom plaćanja. Ukupan iznos dugovanja nastalog njenim korištenjem podmiruje se odmah po završetku obračunskog perioda, koji je obično do maksimalno 50 dana.


Karti ni brendovi i proizvodi u svijetu3

Kartični brendovi i proizvodi u svijetu

  • Prepaid kartice (pay as you go) – ova vrsta kartice nije vezana za račun korisnika u banci.

    • Korisnik kartice može raspolagati novčanim sredstvima samo do unaprijed uplaćenog iznosa.

    • Prepaid kartice mogu biti jednokratne (gift card) ili sa mogućnošću dopune i mogu imati različite namjene kao npr. poklon kartice maloljetnim licima, kartice namjenjene licima bez bankovnog računa i sl.

    • Ova vrsta kartica je zbog svoje povećane sigurnosti posebno omiljena za plaćanje na internetu i za putovanja.


Karti no poslovanje u bosni i hercegovini

Kartično poslovanje u Bosni i Hercegovini

  • Prvu platnu karticu na bosansko-hercegovačkom tržištu izdaje Turkish Ziraat Bank krajem 1999

  • Na kraju 2013. godine ukupno je 27 banaka, od 28 aktivnih Bosni i Hercegovini, pružalo usluge kartičnog poslovanja, karticama internacionalih brendova: MasterCard, Visa, American Express i Diners.

  • Pored navedenih, u Bosni i Hercegovini postoje i domaće platne kartice: Bamcard i Kartica bez granica


Broj i vrsta izdatih kartica u periodu 2009 2013

Broj i vrsta izdatih kartica u periodu 2009-2013


Broj instaliranih atm i pos terminala u periodu 2010 2013

Broj instaliranih ATM i POS terminala u periodu 2010-2013


Promet broj i visina transakcija u periodu 2010 2013

Promet, broj i visina transakcija u periodu 2010-2013


Karti no poslovanje u bosni i hercegovini1

Kartično poslovanje u Bosni i Hercegovini

  • BH mreža bankomata

  • E-commerce bankarstvo – samo dvije banke su licencirane – online prodaja putem web shop-ova

  • Upotreba kartica nije značajno uticala na smanjenje upotrebe gotovine, debitna kartica u praksi ima značenje sredstva kroz koje se stanovništvu omogućuje prije svega pristup gotovini 24 sata

  • Koji su to faktori koji spriječavaju napredak kartičnog poslovanja i šta je moguće učiniti za unapređenje?


Mogu nost unapre enja karti nog poslovanja u b ih

Mogućnost unapređenja kartičnog poslovanja u BiH

•U svrhu povećanja plačanja putem kartica u BiH većinu troškova snose banke i trgovci

•Troškovi trgovca se ogledaju u obliku provizije koje plačaju bankama za korištenje POS terminala koje idu i preko 3%

•Troškovi banaka su dosta kompleksniji: troškovi licenci međunarodnih brendova (posebne licence za izdavanje, za prihvatanje kartica na ATM-u, za prihvatanje na POS-u, za prihvatanje na E-commerce platformama i sl.), troškovi nabavki opreme (ATM, POS, kartica i sl.) i njihove amortizacije, troškovi održavanja opreme (software-a i hardware-a), troškovi interchange naknada, troškovi procesinga transakcija, troškovi kliringa i poravnanja transakcija.

•Banke u razvijenim zemljama posluju po principu „economies of scale“

•Korištenje ovog principa omogućava sprečavanje monopolističke pozicije dobavljača


Mogu nost unapre enja karti nog poslovanja u b ih1

Mogućnost unapređenja kartičnog poslovanja u BiH

  • Jedan primjer korištenja ovog principa je zajednička mreža bankomata „BH mreža bankomata“

  • Drugi primjer je kompanija Bamcard d.d. koja je jedini procesni i klirinški centar za kartično poslovanje u BiH koji procesira domaće i međunarodne transakcije za 9 banaka članice

  • CB BiH za domaće transakcije banaka Bamcard članica vrši poravnanje

  • Jedan od glavnih nedostataka jeste nepostojanje zajedničkog domaćeg kliring centra to jeste nepostojanje NATIONAL SWITCH-a to jeste centra koji bi omogućio da se switching, kliring i poravnanje obavlja u Bosni i Hercegovini

  • U nedostataku NATIONAL SWITCH-a ove usluge nude Visa i MasterCard

  • U ovom lancu vidimo na kraju da kartično poslovanje i nije besplatno – KAKO???

  • 95% transakcije su domaće koje u nedostatku NS kliring se servisira putem međunarodnih kartičarskih asocijacija – MasterCard i Visa


Mogu nost unapre enja karti nog poslovanja u b ih2

Mogućnost unapređenja kartičnog poslovanja u BiH

  • National Switch u BiH bi trebao biti odgovornost Centralne Banke BiH – ona bi trebala da to pokrene i reguliše, a svi učesnici u tom procesu bi profitirali od domaćeg kliring-a, prije svega se misli na Centralnu Banku BiH i banke:

  • Prvo, bankama bi to bilo mnogo povoljnije i jeftinije nego što je sada kad to rade van granica države posredstvom međunarodnih kartičnih asocijacija. Šta je još mnogo bitnije od smanjenja troškova je mogućnost samostalnog definisanja troškovne strukture u domaćoj platnoj šemi. Banke, učesnice u domaćem kliring-u, mogu u dogovoru definisati naknade za kliring, poravnanje i interchange, neovisno o Visa-i i Mastercard-u.

  • Zatim, Centralna Banka BiH bi u dogovoru s bankama za poravnanje uzimala naknadu i na taj način punila svoj buđet.Pored navedenog, domaći kliring sistem bi omogućio Centralnoj Banci BiH da monitoriše i nadzire platni promet sa karticama.


Mogu nost unapre enja karti nog poslovanja u b ih3

Mogućnost unapređenja kartičnog poslovanja u BiH

  • Svrsishodno bi bilo da međunarodne kartične asocijacije obavljaju kliring i poravnanje samo za transakcije koje se realizuju u inostranstvu i to je praksa u razvijenim državama. Uzimajući u obzir da se većina svih izvršenih transakcija realizuje na teritoriji Bosne i Hercegovine, a to se odnosi na preko 95% svih transakcija, ekonomski opravdano bi bilo da se i kliring i poravnanje tih transakcija obavlja u istoj zemlji kao npr. od Centralne banke BiH i da se za navedene usluge obračunavaju određene naknade. Dakle, ta sredstva ostaju u državi, i to bi trebalo spadati u monetarnu politiku svake države. U svim ostalim državama monetarna politika je prioritet broj jedan. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je u BiH prošle godine bilo preko sedam milijardi KM prometa s karticama, dakle možemo govoriti o relativno zanimljivim dodatnim prihodima koje bi država mogla ostvariti. Prema dostupnim podacima Centralne Banke BiH i međunarodnih kartičnih asocijacija Visa i Mastercard riječ je o milionima KM koje banke u Bosni i Hercegovini plaćaju međunarodnim asocijacijama za kliring i poravnanje domaćih transakcija.


Zaklju ak

Zaključak

  • kartično poslovanje još uvijek u početnoj fazi razvoja

  • unapređenje kroz pridruživanje domaćem kliring sistemu za domaće transakcije

  • finansijski sektor upoznati sa mogućnostima unapređenja kartičnog poslovanja

  • formiranje radne grupe sa predstavnicima banaka, državnih institucija, domaćeg klirinškog centra Bamcard sa ciljem izrade Case Study za Bosnu i Hercegovinu koja bi se ticala poboljšanja efikasnosti učesnika u kartičnom poslovanju, unapređenja procesa, smanjenja sadašnjih troškova banaka i povećanja prihoda državnih institucija

  • uspostavljanje infrastrukture odnosno platnih sistema koji podržavaju kliring domaćih transakcija i poravnanje kroz RTGS sistem

  • upravo radna grupa koja se sastoji od svih učesnika na tržištu kartičnog poslovanja može doprinijeti razmjeni inofrmacija i podataka i sagledavanju svih fundamentalnih potreba za uspostavljanje efikasnog platnog sistema za domaće kartične transakcije


Karti no poslovanje perspektive razvoja u bosni i hercegovini

HVALA NA

PAŽNJI !


  • Login