1 / 65

Konferencija:

Konferencija: ”Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonomskom napretku u procesu europskih integracija” Predstavljanje rezultata istraživanja 26.Juni 2013, Sarajevo. Pregled prezentacije: Cilj istraživanja Metodologija

galia
Download Presentation

Konferencija:

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. www.green-council.org

  2. Konferencija: ”Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonomskom napretku u procesu europskih integracija” Predstavljanje rezultata istraživanja 26.Juni 2013, Sarajevo www.green-council.org

  3. Pregled prezentacije: Cilj istraživanja Metodologija Opis problema Rezultati istraživanja Preporuke www.green-council.org

  4. Ciljevi istraživanja Potaknuti diskusiju o eventualnoj potrebi postojanja Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH Ocijeniti gubitke zbog nepostojanja centralnih struktura (IPARD strukture) www.green-council.org

  5. 2. Metodologija Istraživanje radjeno od februara-maja 2013.godine Korištene kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja (analiza dokumenata, intervjui sa predstavnicima relevantnih institucija u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, parlamentarcima, donatorima i organizacijama ciivlnog društva kao i odgovori putem upitnika i konusltativni sastanci u Mostaru, Foči, Brčkom Distriktu, Banja Luci i Zenici) www.green-council.org

  6. 3. Opis problema 3.1. Institucionalni i pravni okvir 3.2 Trenutno stanje poljoprivrede i EU integracije 3.3. Šta očekivati nakon ulaska Republike Hrvatske u EU? 3.4. Poljoprivredna politika u EU 3.5. Propuštene prilike i potencijalne mogućnosti – poredjenje BiH sa RH www.green-council.org

  7. 3.1. Institucionalni i pravni okvir Nadležnost nad sektorom poljoprivrede prati složeno ustavno uredjenje BiH Većina nadležnosti na entitetima i BD (dodatno i kantoni u FBiH) Na državnom nivou nadležnost je u Ministartsvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) tj. Sektoru za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj. www.green-council.org

  8. 3.1. Institucionalni i pravni okvir Nadležnosti Sektora u okviru MVTEO su: saradnja sa EU i drugim međunarodnim organizacijama relevantnim za sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, međunarodna poljoprivredna trgovina, stvaranje jedinstvenog ekonomskog tržišta, opća legislativa, mjere granične kontrole i inspekcijskoga nadzora u oblasti veterinarstva, identifikacija životinja kao i harmonizacija politika enititskih tijela i vlasti sa politikama na međunarodnom planu. www.green-council.org

  9. 3.1. Institucionalni i pravni okvir Koordinacija upravnih tijela u okviru MVTEO (UzV BiH i UZZZB BiH) + Ured za harmonizaciju i koordinaciju plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju Slaba kooridnacija Sektora sa upravnim jedinicima, pitanje hijerarhijskog ustroja Slaba komunikacija i koordinacija kao i djeljenje informacija izmedju različitih nivoa vlasti, preklapanje nadležnosti (“Higijenski paket”) www.green-council.org

  10. 3.1. Institucionalni i pravni okvir Primjer dobre prakse: ispunjavanjemedjunarodnihobavezaBiHkada je upitanjuzaključivanjebilateralnihsporazuma Saradnja u okviruRadnegrupezaevropskeintegracijeodnosno„Pododborazapoljoprivreduiribarstvo“. www.green-council.org

  11. 3.1. Institucionalni i pravni okvir Izrada Strategije za ruralni razvoj BiH kao osnova za IPARD program Izrada Operativnog plana za ruralni razvoj FBiH Postojanje Strategije za ruralni razvoj RS www.green-council.org

  12. 3.2 Trenutno stanje poljoprivrede i EU integracije BiH nema jasno definisanu poljoprivrednu politiku niti se sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja pristupa kao strateški bitnoj grani razvoja cjelokupne privrede. Poljoprivredena politika vodi na entitetima ali dometi i učinci te politike su ograničeni. Domaći poljoprivrednici i domaća prozivodnja nisu dovoljno stimulisani niti zaštićeni obzirom da BiH nema razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza određenih proizvoda, a za šta se ima legalno uporište u CEFTA-i. www.green-council.org

  13. 3.2 Trenutno stanje poljoprivrede i EU integracije Učešće poljoprivrede u GDP BiH je smanjeno u posljednjih 12 godina sa oko 14% na oko 8%, Entitetski budžeti za poljoprivredu mali Izdvajanje za poljoprivredu u 2010 je iznosilo nešto više od 165,5 miliona KM što je više za 7 miliona KM u odnosu na 2009.godinu www.green-council.org

  14. 3.2. Trenutno stanje poljoprivrede i EU integracije Sistem subvencija loše organiziran i neefikasan – koristi se za održavanje socijalnig mira, bez jasne vizije U FBH se dodjelju subvencije preko kantona (razinapodrškeznačajnovarirameđukantonima) U RS-uMinistarstvopoljoprivrededobijaprijavezasubvencijeisarađujesopćinskimorganima. EU je opisaladasuobasistemaneefikasna www.green-council.org

  15. 3.2 Trenutno stanje u sektoru poljoprivrede i europske integracije Donošenje važnih strateških poljoprivrednih i ruralnih odluka je otežano zbog nedostatka osnovnih informacija o sektoru, kvalitetnog prikupljanja i obrade podataka o poljoprivredi te izostanka pouzdane statistike. U BiHjošuvijeknijeusvojenainformacionastrategijazapoljoprivredu, kaonizakon o poljoprivrednompopisu (ovootežava I procesulaskauSvjetskutrgovinskuorganizaciju I kasnijepregovoresa EU). www.green-council.org

  16. 3.3. Šta očekivati nakon ulaska RH u EU? Republika Hrvatska, najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH kada je u pitanju trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Uprkos ovom i pravovremenim saznanjima o ulasku RH u EU, krenulo se jako kasno u proces pripeme www.green-council.org

  17. 3.3. Šta očekivati nakon ulaska RH u EU? VM BiH je na 3. sjednici održanoj 07.03.2012. godine usvojilo dokument „Akcioni plan za prevazilaženje posljedica pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji“ Pored drugih oblasti koje ovaj Akcioni plan tretira, poljoprivreda se tretira u okviru oblasti trgovine i zauzima najveći dio Akcionog plana (29 aktivnosti+veliki broj podaktivnosti) www.green-council.org

  18. 3.3. Šta očekivati nakon ulaska RH u EU? Dosta aktivnosti ostvareno ali kod nekih aktivnostine postoji zajednički stav svih nadležnih institucija, iz tog razloga te aktivnosti nisu ostvarene (pitanje laboratorija i izrade Državnog plana laboratorija, pitanje nekih nadležnosti AzSH i obaveze koje su za AzSH predvidjene Akcionim planom i Zakonom o hrani (npr.monitoring Godišnjeg plana hrane, izrada odredjenih pravilnika) www.green-council.org

  19. 3.3. Šta očekivati nakon ulaska RH u EU? Nedovoljan broj akreditiranih laboratorija za ispitivanje hrane Akreditaciona kuća u BIH - BATA ušla je u sustav akreditatora (očekuje se za 12 mjeseci da ćemo imati akreditirane laboratorije) www.green-council.org

  20. 3.3. Šta očekivati nakon ulaska RH u EU? UzV nema potpuni nadzor nad sektorom i ne može dati garancije da će potencijalni izvozni kapaciteti ispoštovati EU standarde (entiteti rade odobravanje privrednih subjekata koji hoće da izvoze u EU) EU je dala preporuku da kontrolni sistem treba izgledati kao piramida, s jasnim nadležnostima centralnog nadležnog tijela i ostalih koji su zaduženi za ovu oblast www.green-council.org

  21. 3.3. Šta očekivati nakon ulaska RH u EU? BiH nespremna dočekuje ulazak RH u EU kad je u pitanju oblast poljoprivrede i koliki će tačno gubici biti za poljoprivrednike ostaje da se vidi. Ono što je već sada poznato jeste da 1. Jula BiH neće izvoziti proizvode animalnog porijekla u RH odnsno EU osim ribe i meda www.green-council.org

  22. 3.4. Poljoprivredna politika EU Značaj poljoprivredne politike u EU – CAP 50% od ukupne pravne stečevine je iz oblasti poljoprivrede (poglavlje 11) Više od 35% od EU budžeta se izdvaja za poljoprivredu Najvišesredstava ide nadirektnupodrškuprihodimazapoljoprivrednike (70%), ukolikosupridržavajupravila u veziokolišaikvalitetaproizvoda (20% zaruralnirazvoji 10% zapodrškutržištu) www.green-council.org

  23. 3.4. Poljoprivredna politika EU U primjeni CAP-a, BiHtreba da unaprijedi: (1) razvojjednolikeadministrativnestrukture; (2) prikupljanjeinformacija; (3) administracijupoticaja; (4) sigurnosthrane; (5) veterinarskuifitosanitarnupolitiku (zdravljebilja); i (6) ruralnirazvoj. Uprkosumjerenomnapretku, EU je ocijenilada je naporBosneiHercegovinenaprimjeni CAP-a  ograničenslabomkoordinacijomimehanizmimaprimjene. www.green-council.org

  24. 3.5. Propuštene prilike i potencijalne mogućnosti – poredjenje BiH sa RH RH krenula u skoro isto vrijeme kad i BiH u proces stabilizacije i pridruživanja U prvih 12 godina od uspostavljanja SAP-a, BiH je ostvarila napredak koji je ekvivalent Hrvatske za prvih 12 mjeseci. www.green-council.org

  25. www.green-council.org

  26. Ostvareni napredak u ovom procesu je u direktnoj vezi sa mogućnošću povlačenja EU fondova Procjena 1 – Godišnja raspodjela CARDS sredstva za period 2001-2005 www.green-council.org

  27. 3.5. Propuštene prilike i potencijalne mogućnosti – poredjenje BiH sa RH Ukupna investicija tokom trajanja IPARD programa (2007-13) planirana je da prelazi cifru od 300miliona €; koja će biti direktno isplaćena farmerima i ruralnim zajednicama u Hrvatskoj. Pored toga izdvojeno je €25 miliona kroz SAPARD program u period od 2005-2006; znači da će €325miliona biti dostupne direktno hrvatskim farmerima i ruralnim zajednicama u periodu od 2005 -2013 2,462€ po gazdinstvu (130.00 gazdinstava Eurostat podaci) Za BiH 0€ www.green-council.org

  28. Procjena 2 – Kumulativno trošenje sredstava iz SAPARD & IPARD fondova 2007 - 2013 www.green-council.org

  29. 3.5. Propuštene prilike - Procjena dodatnih gubitaka konačni iznosi za programski period IPARD 2014-2020 još nisu utvrdjeni u potpunosti, predvidjanja su da će oni biti duplo manji nego za period 2007-2013 (oko 300miliona eura.) fondovi za ovaj sektor u BiH snačajno smanjeni i od ostalih medjunarodnih finansijskih institucija i donatora Djelimično implementirani projekti www.green-council.org

  30. www.green-council.org

  31. 3.5. Propuštene prilike Pored finansijskih implikacija neophodno je sagledati i širi kontekst odnosno unaprjedjenje socijalne slike u BiH Neprovodjenjem reformi i nemogućnost za povlačenje kako IPARD sredstava tako i sredstava drugih medjunarodnih donatora, BiH je propustila da adresira pitanje siromaštva BiH i razvoja ruralnih zajednica. www.green-council.org

  32. 4. Rezultati istraživanja: Ispitanici izmedju ostalog su bili pitani da daju svoje mišljene o eventualnoj potrebi uspostave Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH. Oni koji su zastupali tezu da postoji potreba za ovim ministarstvom naveli su slijedeće razloge za to: U postojećem sistemu teško je da se sva pitanja izkoordiniraju, jedini način da se stvari centralizuju na državnom nivou, al uz postojanja entitskih ministarstava kao isto tako ključnih institucija. Ta centralizacija treba da se desi i u FBiH www.green-council.org

  33. 4. Rezultati istraživanja: Potrebno nam je državno ministarstvo zbog što veće koordinacije i harmonizacije na ostvarivanju strategije razvoja poljoprivrede i ostvarivanju medjunarodne saradnje Sa Ministarstvom za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj u BiH bilo bi mnogo lakše raditi Ovaj trenutni institucionalni sistem nije sistem logike i sistem koji unaprjedjuje napredak u sektoru poljoprivrede www.green-council.org

  34. 4. Rezultati istraživanja: Opći stav agronomske struke je da nam itekako treba Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH. Ako EU ima CAP (Zajednička poljoprivredna politika) i cca 45-50% ukupnog zakonodavstva, postavlja se pitanje zašto BiH (cca 4 milijuna ljudi) nema uopće postavljenu agrarnu politiku BiH www.green-council.org

  35. 4. Rezultati istraživanja: Ako je nešto u nadležnosti entiteta to ne znači da tu nema države Puno je lakše kreirati politike i sprovoditi mjere kad je sve objedinjeno u jednu instituciji, takav sistem je puno funkcionalniji, brži, troši se manje vremena i novca www.green-council.org

  36. 4. Rezultati istraživanja: Poljoprivreda je jedna od značajnijih politika EU i ona u BiH treba da ima posebno mjesto obzirom na poljoprivredu strukturu naše zemlje Stvari će se same nametnuti-logično je kad se počne ozbiljno raditi na razvoju da će se pojaviti potreba za postojanjem državnog ministarstva za poljoprivredu. www.green-council.org

  37. 4. Rezultati istraživanja: Potrebno nam je ministarstvo na državnom nivou jer je proces pristupanja EU složen proces i u tom procesu je jako bitno imati jedno centralno tijelo, uz entitetske, koje će biti u prilici da izkoordinira kompleksan sektor poljoprivrede. Postojanje državnog ministarstva je čak puno potrebnije u samom procesu približavanju EU nego nego kad je zemlja već članica EU www.green-council.org

  38. 4. Rezultati istraživanja: Državno ministarstvo je potrebno jer je ovo trenutno iracionalna politika i ona najviše košta gradjane ali oni toga nisu ni svjesni jer se ciljano plasiraju informacije na osnovu kojih se gradjani drže u zabludi Državno ministarstvo treba takodjer da ima nadležnost nad regulacijom tržišta jer je to u okviru CAP-a Grade se paralelni sistemi koji nisu kompatibilni www.green-council.org

  39. 4. Rezultati istraživanja: Ispitanici koji su smatrali da nije potrebno uspostavljati Ministarstvo za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj u BiH za to su naveli slijedeće razloge: To nije u skladu sa ustavnim uredjenjem BiH Dovoljno je samo da se pojača komunikacija unutar donosioca odluka Mi se apsolutno protivimo uspostavi novih državnih ministarstava www.green-council.org

  40. 4. Rezultati istraživanja: Nismo ubjeđeni da bi državno ministarstvo kao institucija donijelo značajnije pomake-napredak bi se sigurno postigao kada bi se trenutni rad postojećih relevatnih institucija jasnije definisao i unaprijedio, te kada bi se sektoru poljoprivrede pristupilo kao strateškoj grani privrede a ne stavci u budžetu koja je najčešće podložna umanjivanju na uštrb drugih prioriteta. www.green-council.org

  41. 4. Rezultati istraživanja: Ne mora biti jedna adresa sa kojom EU može da razgovara, dovoljno je da entitetska ministarstva usaglase i usvoje jedinstvene kriterije za rad a izvještavanja prema EU da rade naizmjenično na mjesečnoj osnovi Za BiH nije neophodno da ima državno ministarstvo Ne želimo novo ministarstvo jer mislimo da će značajan dio sredstava biti zarobljeno u Sarajevu www.green-council.org

  42. 4. Rezultati istraživanja: Najčešći razlog za neuspostavljanje Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH istican tokom istraživanja bio je da to direktno krši ustavni poredak BiH Član III stav 5 Ustava BiH jasno definira dodatne nadležnost države za koje je potrebna isključivo politička volja entiteta te se ne može govoriti o narušavanju ustavnog poretka www.green-council.org

  43. Dodatna zapažanja: Organizacije civilnog društva (OCD) koje rade u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja nisu oslobodjene političkih stavova i značajno su udaljene od toga da djeluju kao civilno društvo koje je po svojoj definiciji neovisno od bilo kojih vanjskih uticaja, posebno političkih. U svom radu vrlo jasno zagovaraju političke ideje i zadržavanje postojećeg stanja iako se slažu da nije funkcionalno i ne donosi dobrobiti i razvouj sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja. www.green-council.org

  44. 4. Dodatna zapažanja: neke OCD su uplašene i nemaju potrebnu snagu da se usprotive većini i zaista daju kvalitetan doprinos u smislu preporuka i smjernica za funkcionalno uredjenje sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja uspostavljanje mreže OCD za ruralni razvoj koju podržava EU al da su OCD na kraju odlučile da se stvaraju dvije, entiteske mreže za ruralni razvoj. www.green-council.org

  45. 4. Dodatna zapažanja: Stavovi EU prema pitanju uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH su mjenjali zadnjih godina U Izvještajima o napretku EU je uvijek zagovarala i odlučno ohrabrivala uspostavu Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH. ( Ovi stavovi su bili jasni zaključno sa Izvještajem o napretku za 2010.godine) www.green-council.org

  46. 4. Dodatna zapažanja: Prvi put, 2011.godine EU u BiH je propustila da preporuči uspostavu pomenutog ministarstva i na neki način pitanje uspostave ministarstva na državnom nivou gurnula u drugi plan. Umjesto toga, preporučuju se neiskristalisani mehanizmi koordinacije i harmonizacije. www.green-council.org

  47. 4. Dodatna zapažanja: U zadnje 3 godine promjenio se jezik koji se koristi u službenim izvjestajima u dijelovima koji se tiču sektora poljoprivrede i koji je uvijek imao odredjenu imperativnu notu. Ova imperativna nota se s vremenom značajno umanjila. www.green-council.org

  48. 4. Dodatna zapažanja: Iako imperativni jezik nikad nije korišten vezano za konkretno uspostavu pomenutog ministarstva, od 2005. nepostojanje ovog ministarstva je označeno kao ozbiljan razlog za brigu. Jasno umanjivanje imperativnog tona po pitanju stanja poljoprivrede u BiH označava ili umanjenje angažmana ili umanjenje očekivanja za provodjenje reformi www.green-council.org

  49. 4. Rezultati istraživanja - Dodatna zapažanja: Učestalost korištenja imperativnog tona reflektira politička zbivanja u BiH. Jezik i ton je bio najsnažniji u periodu pregovaranja tzv »Aprilskog paketa ustavnih izmjena» koje su podrzumijevale i uspostavu Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, zatim se taj imperativni ton značajno umanjio dok se opet za vrijeme tzv. «Prudskih i Butmirskih reformskih procesa» ponovo povećao, nakon čega je ponovo smanjen www.green-council.org

  50. 4. Rezultati istraživanja - Dodatna zapažanja: Izostanak konzistetntnosti u davanju preporuka i smjernica za provodjenje reformi zabrinjava i unosi nejasnoće kod ključnih aktera koji se bave poljoprivrednom problematikom. Stiče se dojam da EU u BiH povremeno i postepeno odstupa od svojih prvobitnih stavova. Takvo odstupanje od stavova i izostanak jasne i konzistentne vizije razvoja BiH odgovara domaćim političarima i donosiocima odluka koji jasno opstruiraju bilo kakvu vrstu napretka u BiH. www.green-council.org

More Related