Zahtjevi EU u pogledu upravljanja vodama

1. Zahtjevi EU u pogledu upravljanja vodama Autor Dr. Patrick Reynolds

2. Sadržaj prezentacije • Upravljanje vodama EU: Historijski prikaz i postojeća situacija. • Budući izazovi i problemi u vezi sa upravljanjem vodama u BiH.

3. Iskustvo koje posjeduje konsultant • Od 2002. pruža tehničku pomoć u regiji u vezi sa provedbom Okvirne direktive EU o vodama. • Vođa tima zaMeđunarodno prekogranično upravljanje vodama: Vardar/Axios (Makedonija/Grčka); Mesta/Nestos (Bugarska /Grčka); Arda/Ardas (Bugarska/Grčka); Crno more/Dunav GEF/UNDP Projekati DABLAS - radna grupa Dunavskog i regiona Crnog mora za saradnju u oblasti zaštite voda i ekosistema. • Iskustvo u oblasti aerobnih i anaerobnih sistema za tretman otpadnih voda, upravljanja deponijama, ekotoksikologije, sredstava za pranje ili čišćenje, ciljevi kvaliteta voda, klimatskih promjena, biološke razgradnje hemikalija.

4. Kratki historijski prikaz • Donošenje evropskih propisa o vodama počelo je 1975. godine utvrđivanjem standarda za one rijeke i jezera koji su se koristili za crpljenje/zahvatanje vode za piće, a kulminiralo utvrđivanjem obavezujućih ciljeva kvaliteta vode za piće 1980. godine. • Propisi koji se odnose na ciljeve kvaliteta uvedeni su i za ribolovne vode, vode za uzgoj školjkaša, vode za kupanje ipodzemne vode. • Glavni element kontrole ispuštanja u vode bila je Direktiva o opasnim tvarima.

5. Rješavanja problema zagađenja koje nastaje u gradskim područjima i iz poljoprivrednih aktivnosti • Na sastanku ministara održanom u Frankfurtu 1988., posvećenom pitanju voda, analizirano je tadašnje zakonodavstvo i identifikovana su brojna poboljšanja: • Direktiva o obradi komunalnih otpadnih voda, kojom se predviđa sekundarna (biološka) obrada otpadnih voda, pa čak i striktniji proces obrade ako je potrebno (tačkasti izvori zagađenja, eng. point source pollution) • Direktiva o nitratima, koja se odnosi na zaštitu voda od zagađivanja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (difuzno zagađenje) • Prijedlog Komisije za donošenje nove Direktive o vodi za piće i Direktive o integriranoj prevenciji i kontroli zagađenja (IPPC).

6. Nastanak Okvirne direktive o vodama • Tokom sredine devedesetih godina prošlog vijeka (1995-1996.), Komisija je provela proces konsultacija, čija je kulminacija bilo održavanje konferencije na kojoj je osmišljen daljnji pravac ka novoj Politici o vodama • Konferenciji je prisustvovalo 250 delegata, uključujući prestavnike zemalja članica, regionalnih i lokalnih vlasti, tijela nadležnih za kontrolu, vodovodnih poduzeća, industrijskog sektora i poljoprivrede i na kraju, ali ne mane važno, predstavnike potrošača i zagovornika očuvanja okoliša. • Sve strane su se složile da je potrebno da postoji jedan okvirni propis kako bi se riješili ovi problemi.

7. Glavni ciljevi Okvirne direktive o vodama • Proširiti opseg zaštite na sve vode, površinske, podzemne i obalne vode • Ostvariti „dobar status" za sve vodedo dogovorenog roka • Upravljanje vodama zasnovano na “riječnim slivovima” • Koristiti “kombinovani pristup" kod graničnih vrijednosti emisijai standarda kvaliteta • Utvrditi odgovarajuće cijene • Uključiti građane u većoj mjeri • Pojednostaviti i usaglasiti propise

8. Jedinstveni sistem upravljanja vodama • Najbolji model za jedinstveni sistem upravljanja vodama je upravljanje na osnovu riječnog sliva– prirodne geografske i hidrološke jedinice – umjesto upravljanja prema administrativnim i političkim granicama. • Prve inicijative, koje su se odnosile na riječne slivove rijeka Maas (Meuse), Šelde i Rajne, predstavljale su pozitivne primjere ovog pristupa, u okviru kojih su se saradnja i zajedničko postavljanje ciljeva odvijali preko granica zemalja članica, pa čak i izvan teritorije EU. • Za svako područje riječnog sliva (RBD), potrebno jeutvrditi „plan upravljanja riječnim slivom„ koji je potrebno ažurirati svakih šest godina.

9. Usklađivanje ciljeva • Opća zaštita akvatične (vodene) životne sredine, posebna zaštitajedinstvenih i vrijednih prirodnih staništa, zaštita voda za piće i zaštita voda za kupanje. • Svi ovi ciljevi moraju biti integrirani za svaki riječni sliv. • Posebna priroda staništa: vlažna (močvarna) staništa; staništa identifikovana kao ona sa kojih se crpi voda za piće; staništa koja se općenito koriste kao područja za kupanje. • Suprotno tome, ekološka zaštita treba da se odnosi na sve vode.

10. Površinske vode: ekološka zaštita • Opći minimalni kriteriji za ekološku zaštitu i opći minimalni standardi za hemijski kvalitet uvedeni su sa ciljem da obuhvate sve površinske vode. • Dobar ekološki statusse definira u smislu kvaliteta biološke zajednice, te hidroloških i hemijskih svojstava. • Kontrole su specificirane tako da dopuštaju samo malo odstupanje od one biološke zajednice za koju bi se očekivalo da postoji pod uslovima u kojima je antropogeni uticaj minimalan. • Svaka zemlja članica tumači procedure nadosljedan način (kako bi se osigurala usporedivost)

11. Površinske vode: zaštita hemijskog kvaliteta vode • Dobar hemijski statusdefinira se u smislu usklađenosti sa svim standardima koji su, na evropskom nivuou, utvrđeni za hemijske tvari. • U Direktivi su predviđeni i mehanizmi za produženje ovih standarda i uvođenje novih korištenjem mehanizma utvrđivanja prioritetno opasnih hemikalija (mehanizam prioritizacije). • Cilj da se, u cijeloj Zajednici, osigura barem minimalni hemijski kvalitet, posebno u pogledu vrlo toksičnih tvari.

12. Površinske vode: ostale namjene • Određivanjeposebnih zaštitnih zona • U slučaju gdje su potrebni strožiji uslovi u pogledu konkretne namjene i korištenja vode, potrebno je odrediti zone i u okviru toga utvrditi više ciljeve. • Aktivnosti korištenja vode koje štetno utiču na status voda, ali koje se, same po sebi, smatraju neophodnim: • Zaštita od poplava i obezbjeđivanje neophodnih zaliha vode za piće • Plovidba i proizvodnja električne energije • Izuzeća od zahtjeva za postizanje dobrog statusa: ako su alternativna rješenja tehnički neostvariva, ako su nedopustivo skupa, ili ako je njihov sveukupni rezultat u pogledu okoliša još gori.

13. Podzemne vode: hemijski status • Općenito govoreći, ne bi uopće trebale biti zagađene. Iz tog razloga, utvrđivanje standarda hemijskog kvaliteta možda i nije najbolji pristup, jer se stiče dojam da postoji dozvoljeni nivo zagađenja do kojeg zemlje članice mogu ići. • Na evropskom nivou je utvrđeno nekoliko standarda za određena pitanja (nitrati, pesticidii biocidi) • Pristup opće zaštite je pristup predostrožnosti • zabrana direktnog ispuštanja u podzemne vode, i treba da obuhvata indirektna ispuštanja • zahtjev za monitoring podzemnih voda s ciljem da se otkriju promjene u hemijskom sastavu, te da se utiče na smanjenje uzlaznog trenda svakog zagađenja koje je izazvano antropogenim putem.

14. Podzemne vode: kvantitativni status • Direktivom je crpljenje podzemnih voda ograničeno samo na onu količinu vode od ukupnog prihranjivanja koja nije potrebna za podršku i opstanak ekosistema povezanih sa podzemnim vodama (bilo da se radi o vodnom tijelu površinskih voda, ili kopnenim sistemima kao što su močvarna i vlažna staništa), tj. održiv resurs. • Kroz WFD (Okvirnu direktivu o vodama), po prvi put na nivou EU, daje se okvir za integrirano upravljanje podzemnim i površinskim vodama.

15. Plan upravljanja riječnim slivom Ekološki ciljevi Integracija površinskih & podzemnih voda Zaštititi i poboljšati status vodene (akvatične) životne sredine Promovirati održivo korištenje vode

16. Dvije nove vrste vodnih tijela koje treba uzeti u obzir • Vještačko vodno tijelo (eng. Artificial Water Body- AWB)označava“vodno tijelo površinskih voda nastalo ljudskom djelatnošću” (član 2.(8) WFD – Okvirne direktive o vodama). • Jako izmijenjeno vodno tijelo (eng. Heavily Modified Water Body - HMWB)označava„vodno tijelo površinskih voda koje je, zbog fizičkih promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću, značajno promijenilo svoja obilježja” (član 2.(9) WFD) .

17. Koordinacija mjera • Utvrđeni su ciljevi u pogledu riječnog sliva. • Provedena je analiza uticaja čovjeka kako bi se utvrdilo koliko je daleko od cilja svako od datih vodnih tijela. • Razmotren utjecaj pune provedbe svih postojećih propisa na probleme u vezi sa svakim vodnm tijelom. • Ako je pitanje riješeno kroz postojeće propise, onda uredu, cilj Okvirne direktive je ispunjen. • Ako nije riješeno, zemlja članica mora da utvrdi tačan razlog, i da izradi sve mjere potrebne za ispunjavanje utvrđenih ciljeva.

18. Kombinovani pristup • Na evropskom nivou postoji jedan podvojeni pristup kontroli zagađenja, • Neke kontrole su usmjerene na ono što je moguće postići na samom izvoru, kroz primjenu tehnologija; a neke se, u vidu ciljeva kvaliteta, bave potrebama životne sredine recipijenta tj. prijemnog okoliša • Oba pristupa imaju moguće nedostatke: • Kontrole koje se odnose samo na izvor mogu omogućiti nastajanje kumulativnog zagađenja (nakupljanje zagađenja) koje je jako štetno po okoliš • U standardima kvaliteta može se podcijeniti utjecaj koji određena tvar ima na ekosistem – slabo poznavanje odnosa doza – učinak i.e. reakcija (eng. dose-response)i transport (prenos)in situ.

19. Plan upravljanja riječnim slivom (eng. River Basin Management Plan - RBMP) • RBMP je detaljni prikaz načina na koji će, u okviru traženog roka, biti ostvareni ciljevi utvrđeni za dati riječni sliv (ekološki status, kvantitativni status, hemijski status u ciljevi u pogledu zaštićenih područja). • Plan obuhvata: • karakteristike riječnog sliva, • pregled uticaja aktivnosti čovjeka na status voda unutar sliva, • procjenuučinka postojećih propisa i preostale praznine (gap) pogledu ispunjenja ciljeva; • Niz mjera osmišljenih za uklanjanje praznina

20. Proces planiranja upravljanja riječnim slivom

21. Monitoring • Cilj je obezbijediti dosljedan & sveobuhvatanpregled statusa voda unutar područja riječnog sliva i omogućiti klasifikaciju vodnoga tijela površinskih voda unutar jedne od pet klasa. • 3 nivoa monitoringa • Nadzorni monitoring • Operativni monitoring • Istraživački monitoring

22. Nadzornimonitoring • Ovim monitoringom obuhvaćen je dovoljan broj vodnih tijela kako bi se dala procjena ukupnog statusa vodnih tijela, te dopunila i validirala procjena rizika • Procjena dugoročnih promjena • Obuhvata sve elemente kvaliteta • Pruža informacije za efikasno i efektivno planiranje budućeg monitoringa

23. Operativnimonitoring • Cilj je ustanoviti status onih tijela koja su identifikovana kao rizična u smislu nemogućnosti ispunjenja zadatih okolišnih ciljeva • Pružit će podatke potrebne za određivanje Odnosa/omjere kvalitetaokoliša (EQR) • Procijeniti svaku promjenu statusa ovih tijela kao rezultat programa mjera • Monitoring elemenata kvaliteta koji su najosjetljiviji na pritisak kojem je vodno tijelo izloženo • Dovoljan broj lokacija kako bi se procijenili obim i uticaj pritiska

24. Istraživački monitoring • Provodi se u slučaju kada razlozi za neuspjeh (okolišnih ciljeva) nepoznati • Utvrđuje razlog zbog kojeg vodno tijelo ne ispunjava okolišne ciljeve • Utvrđuje razmjere i uticaj slučajnih/incidentnih zagađenja

25. Plan upravljanja riječnim slivom: ekonomski aspekt • Mora se provesti ekonomska analiza korištenja vode u okviru riječnog sliva. • Ovo se radi s ciljem da se omogući racionalan razgovor o troškovnoj isplativosti raznih mogućih mjera. • Od ključne je važnosti da sve zainteresirane strane budu u potpunosti uključene u diskusiju, a i u izradu plana upravljanja rječnim slivom u cjelini. • U WFD je kombinovan pristup ekonomske analize u pogledu: • Stepena i obima povrata troškova • Elementa u procesu donošenja odluka i kao sredstvo za ostvarenje postavljenih ciljeva. 

26. Adekvatno utvrđivanje troškova i naknada • Odgovarajući propisi o određivanju cijena vode kao poticaj korisnicima da koriste vodne resurse na održiv način, čime se pomaže da se ostvare okolišni ciljevi. • Od zemlja članica će se zahtijevati da cijene, koje se budu naplaćivale potrošačima – kao što su cijene za crpljenje i distribuciju slatke vode i za sakupljanje i tretman otpadnih voda – budu odraz stvarnih troškova

27. Program mjera • Nastavit će se postojeći režim kontrole ispuštanja i crpljenja • Za program mjera treba koristiti i mjere u okviru drugih direktiva • npr. Direktive o obradi komunalnih otpadnih voda, Direktive o zaštiti voda od zagađivanjanitratima iz poljoprivrednih izvora, IPPC direktive itd. • Bit će potrebne dodatne mjere za postizanje dobrog statusa • npr. ekonomski instrumenti, kôd dobre prakse, obnavljanje i popravljanje stanja močvarnih staništa, kontrola difuznog zagađenja • Integracija planiranja • Upravljanje zahvatanjem vode u slivnom području (Catchment Abstraction Management), upravljanje slivnim područjem u svrhu zaštite od poplava (Flood Defence Catchment Management)

28. Učešće javnosti • Dva su razloga za uključivanje javnosti: • Uključene su razne zainteresirane strane: Odluka o većini odgovarajućih mjera za postizanje ciljeva u upravljanju riječnim slivom će obuhvatiti balansiranje interesa različitih grupa • Izvršivost: što je više prisutna transparentnost u utvrđivanju ciljeva, nametanju mjera i standardima izvještavanja, to će i zemlje članice povesti više računada propise provedu u dobroj vjeri i građani će imati veću moć da utiču na pravac zaštite okoliša, bilo kroz proces konsultacija ili, ukoliko i dalje bude prisutno nezadovoljstvo, putem žalbenih i sudskih postupaka.

29. Sliv rijeke SAVE – praznine u RBMP • Površinske vode • Nedostatak podataka o monitoringu kvaliteta vode • Nedostatak podataka o biološkom monitoringu • Nedostatak podataka o hidromorfologiji i hidromorfološkim promjenama • Nema harmonizacije u tipologiji i delineaciji vodnih tijela • Kasni početak procesa tipologije i definicije referentnih uslova • Nedostatakpodataka za procjenu uticaja

30. Sliv rijeke SAVE – praznine u RBMP • Podzemne vode • Nedostatak podataka o kvalitetu i kvantitetu podzemnih voda • Nedostatak podataka o sistemima za snabdijevanje vodom za piće i zaštitnim zonama • Nedostatak podataka o bilansu podzemnih voda • Nedostatak podataka o povezanosti vodnih tijela podzemnih voda • Nedostatak podataka o uticaju raznih pritisakana vodno tijelo podzemnih voda

31. Budući problemi i izazovi • Klimatske promjene • Planovi EU za privatizaciju vodnih resursa • Institucionalni mehanizmi i koordinacija • Koordinirane aktivnosti donatora i banaka

32. Hvala vam na pažnji!