Download

Botanika






Advertisement
/ 74 []
Download Presentation
Comments
elwyn
From:
|  
(1123) |   (0) |   (0)
Views: 861 | Added:
Rate Presentation: 1 0
Description:
Botanika. - uvod u svijet autotrofnih organizama. Botanika.
Botanika

An Image/Link below is provided (as is) to

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use only and may not be sold or licensed nor shared on other sites. SlideServe reserves the right to change this policy at anytime. While downloading, If for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.











- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -




Slide 1

Botanika

- uvod u svijet autotrofnih organizama

Slide 2

Botanika

  • = grana biologije koja se bavi proučavanjem biljaka (grč. botane = biljka, trava). Pokriva široko znanstveno područje, koje uključuje proučavanje: rasta biljaka, razmnožavanja, metabolizma, biljnih bolesti, evolucije biljaka itd. Razvila se u 18. stoljeću.

  • Ipak, u carstvu biljaka nisu uključeni svi autotrofni organizmi koji pomoću fotosinteze stvaraju organsku tvar! Fotoautrotrofne organizme nalazimo u sklopu 3 carstava u klasifikaciji vrsta od 5:

    1. Carstvo Monera (bakterije i cijanobakterije)

    2. Carstvo Protista (zeleni, zlatnožuti i svjetleći bičaši, sve alge)

    3. Biljno carstvo

Slide 9

Fitoplankton - najveća tvornica kisika na Zemlji

  • autotrofna komponenta planktonske zajednice

  • Fitoplankton su jednostanični organizmi koji se mogu udruživati u kolonije. Izgled i oblik stanice odreduje stanična stijenka koja je najčešće gradena od celuloze, kao kod biljaka, a može imati i uklopine u stijenki u obliku ljusaka od kalcijevog karbonata ili silicija.

  • Najveći fitoplankton (mikrofitoplankton 20-200 μm) uključuje alge kremenjašice, (Diatomeae), svjetleće bičaše (Dinophyta) i kokolitoforide (Coccospherales). Najmanji plankton, nanofitoplankton (220 μm) i pikofitoplankton (0.2- 2 μm), uključuje jednostanične planktonske oblike cijanobakterija (Cyanobacteria).

Slide 10

Fitoplankton - najveća tvornica kisika na Zemlji

Baza hranidbenih lanaca u vodenim ekosustavima

U morima se odvija ukupno 2/3 ukupne fotosinteze na Zemlji, najvećim dijelom u sklopu fitoplanktona

Cijanobakterije pridonose oko 70% primarne produkcije u oceanima (proizvodnja organske tvari i kisika)

Boja mora i oceana uvelike ovisi o broju i vrsti fitoplanktona (zelenije more gdje ima više fitoplanktona, a plavo gdje je manje)

Obitavaju u osvijetljenom području = eufotičkoj zoni

Rast im je ograničen hranjivima kao što su nitrati, fosfati, silicij, željezo itd.

Slide 11

“Cvjetanje’’ mora vidljivo iz Svemira

Slide 12

Odjeljak Chlorophyta – zelene alge

  • Izrazito zelene boje jer u njihovim kloroplastima, uz karotene i ksantofile, prevladavaju zeleni pignenti – klorofil a i b

  • Velika raznolikost u slatkim vodama

  • Sadrže bjelančevinasta zrnca, pirenoide, na koje se skuplja produkt fotosinteze - škrob

  • Razmnožavaju se spolno i nespolno

  • Odjeljak uključuje mnoge jednostanične i kolonijalne planktonske alge, te mnoge jednostanične i višestanične bentoske alge koje su pričvršćene na stijenu (epiliti) ili na drugim biljkama (epifiti)

Slide 14

Odjeljak Rhodophyta – crvene alge

  • Uglavnom višestanični organizmi raznolikog oblika steljke

  • Žive uglavnom u moru na stjenovitom dnu

  • Živo od površine do razmjerno velikih dubina (Bahami -268 m dubine gdje prodire samo 0,001% površinskog svjetla)

  • Jedan od najvažnijih proizvoda u akvakulturi – glavni uzgajivači su Kina, Japan i Filipini. Služe u ljudskoj prehrani, ishrani stoke, umjetna gnojiva, ali su najvažnije tvari koje se iz njih dobivaju, kao npr. agar (za kreme, sladolede, pudinge, konzerviranje mesa i ribe).

  • Temeljna fotosintetska boja je klorofil a, a crvena boja potječe od fotosintetičkog pigmenta fikoeritrina

  • Unutrašnji slojevi stanične stijenke izgrađeni su od celuloze, a vanjski od pektina

  • Rezervna tvar je u obliku polisaharida koji se zove floridejski škrob

  • U sistematskom redu Corallinales alge talože u svojim staničnim stijenkama kristale kalcita, odnosno CaCO3 i stvaraju vrlo važne koraligenske zajednice u moru

  • Razmnožavaju se spolno i nespolno. Imaju vrlo složene izmjene generacija, a zanimljivo je da muške spolne stanice (spermaciji) nemaju bičeva.

Slide 15

Jeste li znali da je Zagrebačka katedrala izgrađena od litotamnijskog vapnenca?

Slide 16

Odjeljak Phaeophyta – smeđe alge

  • Sve svojte su višestanične

  • Neke svojte ( npr. kod roda Sargassum) imaju jako diferenciran talus kod kojeg možemo razlikovati dijelove nalik ‘’korijenu’’ (rizoid), ‘’stablu (kauloid) i ‘’listu’’ (filoid)

  • Bičaste stanice obično imaju fotoosjetljiv aparat, sastavljen od bičastih nabreklina na stražnjem biču i očne pjege (stigme) koja se nalazi unutar kloroplasta

  • Većinom žive moru

  • Osnovna boja potječe od fukoksantina

  • Razmnožavaju se vegetativno trganjem talusa, nespolno i spolno izmjenom generacija

Slide 17

Jadranski bračić – endemska vrsta!

kelp

Značajan jadranski rod Cystoseira

Slide 18

CARSTVO : Biljke (Vegetabilia)

Nasuprot steljnjačama koje smo malo prije upoznali, stablašice nazivamo i više biljke jer imaju viši stupanj organizacije tijela i evolucijski su mlađe, a budući da primarno žive na kopnu, zovu se i KOPNENE BILJKE.

Biljke su se vjerojatno razvile iz zelenih algi koje su živjele prije više od 400 milijuna godina

Njihova nazočnost na kopnu izutetno je važna jer omogućuju opstanak životinjama i čovjeku!

Dijelimo ih na:

NEVASKULARNE STABLAŠICE - mahovine

VASKULARNE STABLAŠICE – papratnjače

- sjemenjače – golosjemenjače

- kritosjemenjače (jednosupnice i dvosupnice)

Slide 19

CARSTVO : Biljke (Vegetabilia)

U biljno carstvo spadaju organizmi s višestaničnim tijelom izgrađenim od tkiva i organa, staničnom stijenkom od celuloze,autotrofnim načinom prehrane, prije svega kopnenim načinom života, te izmjenom generacija (sporofita i gametofita)

Ti organizmi imaju dobro razvijen izdanak (stabljiku s listovima), a kako je temeljni dio izdanka stabljika, zovu se STABLAŠICE

2 skupine biljnih organa: vegetativni i generativni

Vegetativni - korijen, stabljika i list = uloga u održavanju biljke na životu

Generativni – vrlo raznoliki, služe za razmnožavanje, a u kritosjemenjača i za rasprostranjivanje (plod)

Slide 20

Najstarije stablašice

  • Njima se smatraju izumrle biljke iz skupine PSILOFITA.

  • Neki predstavnici tih psilofita žive i danas primjerice PSILOTUM, stanovnik tropskih predjela koji se odlikuje vrlo jednostavnom građom.

Gametofit – spolna generacija

Sporofit – nespolna generacija

Slide 21

KORIJEN

Učvršćuje biljku za tlo i spriječava obaranje biljke, apsorbira vodu i mineralne tvari

Na vrhu korijena se formira korijenova kapa, a u smjeru baze korijena - stanice koje će kasnije ući u produžni rast.

Korijenova kapa štiti meristemske (vegetacijske) stanice od mehaničkoga oštećenja za vrijeme prodiranja korijena kroz tlo, a izlučuje i sluz koja olakšava prodiranje korijena kroz tlo.

Vegetacijski vršak korijena je dio u kojem se odvijaju diobe stanica i rast korijena u dubinu.

Korijenove dlačice upijaju vodu s otopljenim mineralnim tvarima. Njihov životnim vijek je vrlo kratak, traje samo nekoliko dana.

Slide 22

  • Korijen golosjemenjača i dvosupnica se bočno grana, pa kažemo da te biljke imaju BOČNO RAZGRANAT KORIJEN.

  • U bočno razgranatog korijena razlikujemo GLAVNI KORIJEN i BOČNO KORIJENJE.

  • Međutim, ima biljaka koje uopće nemaju korijen u pravom smislu, a to su POLUNAMETNICI (Imela) i NAMETNICI (Volovodi).

  • Umjesto pravog korijena, te stablašice imaju tvorevine u obliku sisaljki, tzv. HAUSTORIJE.

Slide 23

Preobrazba korijena

  • Najpoznatije preobraženo korijenje jest :

    • Repast korijen ( zadebljani glavni korijen npr. mrkva, celer..)

    • Korijenski gomolji (zadebljano bočno korijenje npr. dalia)

    • Zračno korijenje (razvija se iz stabljike, u zraku, a uloge su mu različite). Može služiti

      • za pričvršćivanje stabljike (bršljan),

      • za upijanje atmosferske vlage (monstere),

      • kao potpora razgranatoj krošnji (fikus).

Slide 24

STABLJIKA

  • Os izdanka i vegetativni organ biljke koji provodi vodu i otopljene mineralne tvari od korijena do krajnjih dijelova izdanka i asimilata, od listova do svih dijelova biljke.

  • Stabljika redovito nosi listove i pupove, a ponekad i druge organe, primjerice cvijetove i plodove

  • Bočno razgranata stabljika ima

    • GLAVNU STABLJIKU i BOČNE OGRANKE

  • Na vrhu glavne stabljike iz svakog bočnog ogranka je TJEMENI PUP, a u njemu vegetacijski vršak koji služi rastu stabljike u vis.

Članci

Koljenca

Slide 25

Zeleni i drveće

  • Prema građi stabljika može biti

    • ZELJASTA ili DRVENASTA.

  • Biljke koje imaju zeljastu stabljiku, u kojoj prevladava osnovno tkivo, zovu se ZELENI.

  • Zeleni mogu biti

    • Jednogodišnje (PŠENICA I KUKURUZ)

    • Dvogodišnje ( mrkva, peršin i celer)

    • Višegodišnje (krumpir, lukovi i šumarice)

  • Za razliku od zeleni, DRVENASTE BILJKE ili DRVEĆE uvijek su više godišnje biljke s odrvenjenom stabljikom u kojoj prevladavaju potporna ili provodna tkiva.

  • Drvenastim biljkama pripadaju

    • STABLA (hrast lužnjak),

    • GRMOVI (divlja ruža)

    • POLUGRMOVI (kadulja)

Slide 26

Hrast lužnjak

Divlja ruža

Kadulja

Slide 27

Preobrazba stabljike

  • Najpoznatije preobražene stabljike jesu:

    • PODZEMNE, TRN, VITICA, FILOKLADIJ, KLADODIJ.

  • Podzemne stabljike nalaze se u zemlji, nose listove i pupove (gomolj, likovica, i podanak )

  • Trnovima nazivamo probražene kratke ogranke stabljike čiji je oblik šiljast, a zadaća zaštitna (glog)

  • Vitice su preobraženi dijelovi stabljike u obliku nitastih tvorevina koje su osjetljive na dodir, služe za penjanje i pričvršćivanje biljaka za podlogu npr. vinova loza.

  • Filokladij su zapravo preobraženi ogranci stabljike u obliku zelenih i spljoštenih listova koji obavljaju ulogu listova (bodljikava veprina).

  • Kladodijima nazivamo spoljštene stabljike zelene boje koje služe za fotosintezu i pohranjivanje vode (božićni kaktus).

Slide 28

Filokladij

- bodljikava veprina

Podzemna stabljika

-podanak

Vitica

- vinova loza

Trn stabljika

-glog

Kladodiji

-božićni kaktus

Slide 29

LIST

  • Vegetativni organ biljke koji služe za FOTOSINTEZU i TRANSPIRACIJU.

  • Sastoji se od tri temeljna dijela:

    • PLOJKE, PETELJKE, I PODINE

  • Plojka je najvažniji dio lista jer se upravo u njoj odvijaju spomenuti procesi. Razlikuju se dvije temeljne skupine listova i to:

    • JEDNOSTAVNI imaju jednu nerazdijeljivu plojku koja može biti ili cjelovita ili urezana

    • SASTAVLJENI imaju jednu plojku, a ona je u njih razdjeljena na više dijelova, tzv. LISKI, koje su nalik na male plojke.

Slide 30

Nervatura na listu može biti viličasta (ginko), prugasta (jednosupnice) I mrežasta (većina papratnjača i sve dvosupnice). Igličasti listovi četinjača imaju samo jednu ili dvije žile!

  • RASPORED LISTOVA na stabljici može biti u osnovi trojak; naizmjeničan, nasuprotan i pršljenast.

  • O NAIZMJENIČNOM je rasporedu riječ kada se na svakom koljencu stabljike nalazi po jedan list, o NASUPROTNOM kada se na svakom koljencu nalaze dva lista, jedan nasuprot drugom. PRŠLJENASTO su raspoređeni listovi kada su na koljencu tri lista ili više njih.

  • ANATOMSKA GRAĐA plojke uvelike ovisi o ekološkim uvjetima staništa na kojem biljka živi.

Slide 31

Podina je dio kojim je list pričvršćen na stabljiku.

Listovi općenito žive kratko, posebice LITOPADNI, samo jedno vegetacijsko razdoblje.

Duže žive VAZDAZELENI LISTOVI, u prosjeku 1 do 5 godina. Prava su rijetkost listovi koji žive od 15 godine

Osobit su tip listova SUPKE ili KOTILEDONI, to su zapravo listovi klice ili embrije.

Peteljka je dio lista koji nosi plojku i usmjeruje je prema sunčevoj svjetlosti.Nemaju li listovi peteljku, primjerice trava, zovu se SJEDEĆI LISTOVI.

Slide 32

Preobrazba listova

  • Kao i stabljika, listovi se mogu preobaraziti u TRNOVE i VITICE. Preobražene listove u trnove ima žutika te svi kaktusi, a listove preobražene u vitice imaju grašak i bundeva.

  • List može imati i zaštitnu ekološku funkciju te može biti preobražen u organe za hvatanje životinja (te biljke su autotrofne, dakle zelene su i obavljaju fotosintezu).

Pricvjetni listovi - brakteje

Bundeva

Kaktus

Mesojedne biljke

Slide 33

Vegetativno razmnožavanje

  • Od vegetativnih načina razmnožavanja spomenut ćemo ove: RAZMNOŽAVANJE KORJENOM, STABLJIKOM i LISTOM, PODZEMNIM STABLJIKAMA, BULBILIMA i TURIONIMA

  • Razmnožavanje korjenom odvija se tako da se iz pupova na korjenu razviju izbojci. Oni se nalaze uz matičnu biljku. Mogu se vidjeti, naprimjer, oko stabala bagrema i jorgovana te voćaka.

  • Razmnožavanje stabljikom odvija se REZNICAMA, POVANJENICAMA i VRIJEŽAMA. REZNICE su odvojeni djelovi stabljike koji imaju sposobnost obnavljanja (krhka vrba). Ramnožavanje reznicama rabi čovjek naprimjer u uzgoju vinove loze.

  • POVALJENICE su grane matične biljke koje prilježu uz tlo, a VRIJEŽA nitasti izdanci zeljaste nadzemne stabljike koji pužu po zemlji. Razmnožavanje vriježama primjenjuje se pri uzgoju jagoda.

Slide 34

  • Podancima, lukovicama i gomoljima razmnožavaju se višegodišnje zeleni.

  • Razmnožavanje listom mnogo je rijeđe nego razmnožavanje korijenom i stabljikom. Taj se način razmnožavanja primjenjuje pri uzgoju lončanica. Na taj se način razmnožavaju afrička ljubica i carska begonija.

  • Razmnožavanje bulbilima- to su rasplodni pupovi koji u glavnom nastaju u pazušcu lista, ali se iz njih ne razvijaju bočni ogranci, nego oni padaju na tlo gdje se zakorijene i isklijaju u nove biljke (lukovičaste režuhe, zlatice)

  • Razmnožavanje turionima u vodenih biljaka - proljeće, se hranjive tvari potroše, turioni postaju lakši, isplivaju na površinu vode gdje isklijaju u nove biljke.

  • Osim navedenih načina tu su i umjetni načini vegetativnog razmnožavanja (cijepljenje, kultura tkiva).

Slide 35

Prilagodbe vegetativnih organa

  • Vegetativni organi stablašica često su prilagođeni vanjskim čimbenicima, prije svega količini vode i sunčeve svjetlosti. S obzirom na prilagodbe u vezi s vodom, razlikuje se 4 tipa biljaka:

    • HIDROFITI, HIGROFITI, KSEROFITI I MEZOFITI

  • Hidrofiti su prilagođeni životu u vodi

  • Higrofiti su prilagođeni životu na vlažnim staništima

  • Kserofiti su prilagođeni životu na suhim staništima

  • Mezofiti su prilagođeni životu na staništima s promjenjivom vlažnošću

Slide 36

NEVASKULARNE STABLAŠICEMAHOVINE

  • Smatramo ih najprimitivnijim stablašicama. Nemaju prave vegetativne organe, nego RIZOIDE, STABALCE i LISTIĆE.

  • Oni nemaju ni pravi provodni sustav, pa se zbog toga zovu nevaskularne stablašice.

  • Mahovine nisu ni prave kopnene biljke jer je za njihovo održavanje na životu prijeko potrebno mnogo vode.

  • Mahovine se razmnožavaju NESPOLNO I SPOLNO ; nespolno SPORAMA, a spolno OOGAMIJOM (spajanjem jajne stanice i spermatozoida) oba se načina izmjenjuju u obliku HETEROMORFNE IZMJENE GENERACIJA.

Slide 38

  • Dijelovi mahovina su gametofit i sporofit.

  • Gametofit obavlja fotosintezu i može samostalno živjeti bez sporofita

  • Sporofit se nalazi na gametofitu i na neki način parazitira na njemu uzimajući iz njega vodu, minerale, i organske tvari te ne može živjeti samostalno već nako sazrijevanja i rasijavanja spora ugiba.

  • Iz toga proizlazi da je u mahovina jače razvijen gametofit nego sporofit

  • Osim nespolnog i spolnog načina razmnožavanja mahovine se razmnožavaju i VEGETATIVNO, a odvija se pomoću rasplodnih tjelešaca koja se razvijaju u tzv.rasplodnim košaricama.

Slide 39

Rasprostranjenost i ekologija

  • Mahovine pretežno žive na vlažnim staništima, šumama i tresetištima.

  • Budući da nemaju pravi provodni sustav, vodu primaju cijelom površinom tijela. Zbog težine opskrbe vodom nepostižu značajan rast.

  • Mogu se naći i na izrazito suhim mjestima ali njihov životni ciklus tada završava prije ljetnih suša.

  • Ima ih i na stijenama gdje s lišajima sudjeluju u stvaranju humusa. Stoga i njih, kao i lišaje, smatramo

  • PIONIRIMA VEGETACIJE.

Slide 40

Predstavnici

  • Mahovine dijelimo na dvije skupine: JETRENJARKE i PRAVE mahovine

  • Jedna od najpoznatijih jetrenjarki svakako je zdenčara koja se može naći na izrazito važnim staništima osobito uz bunare izvore i riječne obale.

  • Njezino je tijelo u obliku sploštene krpasto-vrpčaste steljke s viličastim ograncima

  • Od pravih su mahovina važni OBIČNI VLASAK, koji je čest u bijelogoričnim šumama, te MAHOVINE TRESETARI

Slide 41

  • MAHOVINE TRESETARI žive na vlažnim mjestima s kiselom podlogom.

  • Njihova je osobitost da vršnim dijelom tijela neprestno rastu, dok im donji dio tijela odumire. Budući da je podloga na kojoj žive kisela odumrli dijelovi ne trunu već se karboniziraju i prelaze u TRESET (najmlađa vrsta ugljena)

  • Od pravih je mahovina iznimno važno spomenuti i MAHOVINE SEDROTVORCE. One u nas žive u krškim vodama ( Krki, Plitvičkim jezerima), gdje pospješuju stvaranje sedvenih barijera preko kojih se slijevaju slapovi

Slide 42

VASKULARNE STABLAŠICEPAPRATNJAČE

  • Njih smatramo PRAVIM STABLAŠICAMA jer imaju prave vegetativne organe

  • One nisu potpuno prilagođene kopnenom načinu života, jer im je za oplodnju prijeko potrebna voda

  • Razmnožavaju se nespolno SPORAMA, i spolno OOGAMIJOM

  • Imaju HETEROMORFNU IZMJENU GENERACIJA

Slide 44

Razdioba

  • Papratnjačama pripadaju:

    • Psilofiti, crvotočine, preslice i paprati.

      CRVOTOČINE

  • Male vazdazelene biljke od kojih u nas žive OBIČNA CRVOTOČINA I SELAGINA.

  • Običnu crvotočinu možemo naći u crnogoričnim šumama, npr. u Gorskom kotaru i Zagrebačkoj gori.

  • Prepoznat ćemo ju po viličasto razgranatoj puzajućoj stabljici s uspravnim ograncima, malim zavojito raspoređenim vazdazelenim sjedećim listovima i viličasto razgranatom korijenju te tvorevinama poput klasića, tzv. STROBILIMA na vrhovima uspravnih ogranaka.

Slide 45

selagina

  • Selagina živi na sjenovitim mjestima u šikarama naših primorskih krajeva

  • Imaju pretežno nasuprotno raspoređene listove

  • Ovakve papratnjače koje imaju dvije vrste spora, mikrospore i megaspore, zovemo HETEROSPORNIM PAPRATNJAČAMA, za razliku od IZOSPORNIH PAPRATNJAČA, kao što je obična crvotočina, u kojih su sve spore jednake.

  • Izumrle crvotočine bile su velika stabla, viša od 30 metara, koja su tvorila šume ( SIGILARIJE I LEPIDODENDRONI ).

Obična crvotočina

Slide 46

  • PRESLICE

  • Zeljaste biljke vrlo osebujne građe

  • Od 10-tak vrsta koliko ih živi u nas, svakako je najpoznatija POLJSKA PRESLICA koja naseljava vlažna mjesta uz kanale, živice, rubove šuma

  • Ona ispod zemlje ima PODANAK, a iznad zemlje dvije vrste nadzemnih stabljika; FERTILNU I STERILNU.

  • Samo u nekih preslica, primjerice MOČVARNE PRESLICE, donji je dio nadzemne stabljike sterilan, a gornji fertilan

  • I izumrle prelice su također bila velika stabla koja su tvorila goleme šume

Slide 47

  • PAPRATI

  • One su papratnjače koje nemaju STROBILE (tvorba koja se sastoji od glavne osi na koju su zavojito smješteni sporofili koji nose sporangije)

  • Njihovo se tijelo sastoji od PODANAKA u zemlji i kratke NADZEMNE STABLJIKE iznad zemlje s razmjerno VELIKIM LISTOVIMA u odnosu prema stabljici

  • Listovi su gotovo redovito razdijeljeni ili sastavljeni, samo su iznimno cjelovito

  • Spore većine paprati su IZOSPORE, a protaliji JEDNODOMNI

  • Paprati žive na cijeloj Zemlji, no najbrojnije su u tropskim predjelima gdje ima i drvenastih vrsta

  • Naše su paprati zeljaste biljke. Ima ih oko 50 vrsta, a pretežno su stanovnici sjenovitih i vlažnih šuma.

  • Poznate paprati u nas jesu : BUJAD, JELENAK, OSLAD, ZLATINJAK..

  • Posebna skupina su VODENE PAPRATI koje obitavaju uz vodu i močvarna staništa na koja su naknadno prešle (NEPAČKA I ČETVEROLISNA RAZNOROTKA)

Slide 48

SJEMENJAČE

  • Sjemenke nastaju iz SJEMENIH ZAMETAKA nakon oplodnje

  • Oplodnja se odvija pomoću nepokretnih muških spolnih stanica, tzv. SPERMALNIH STANICA, bez posredstva vode.

  • Za sjemenjače se može reći da su biljke koje su se potpuno prilagodile biljke na životu

  • Razmnožavaju se nespolno( sporama) i spolno (spermatogamijom)

  • Spermatogamija je spajanje nepokretne ženske spolne stanice tj. JAJNE STANICE i nepokretne muške spolne stanice, tj. SPERMALNE STANICE.

Slide 49

  • Oba se načina razmnožavanja izmjenjuju u obliku HETEROMORFNE IZMJENE GENERACIJA.

  • Znatno je jače razvijen sporofit.

  • Iako su sporofit i gametofit jedna biljka, sjemenjače u našem okolišu zapravo su sporofiti u kojima se nalaze skriveni gametofiti.

  • Prema smještaju sjemenih zametaka, sjemenjače se dijele na dva pododjeljka:

    • GOLOSJEMENJAČE

    • KRITOSJEMENJAČE

Slide 50

  • GOLOSJEMENJAČE su drvenaste sjemenjače čiji su sjemeni zametci i sjemenke izvana vidljivi i u neposrednom dodiru s okolišem (malaze se na sjemenom listu ili ljusci)

  • Najrasprostranjenije golosjemenjače jesu ČETINJAČE, odlikuju se razmjerno malim, vazdazelenim, igličastim listovima

  • Oprašuju se vjetrom

  • Golosjemenjače dijelimo na

    • ČETINJAČE i PERASTOLISNE GOLOSJEMENJAČE

  • Četinjače obuhvaćaju tri porodice:

    • Borove, čemprese i tise

  • Borovi obuhvaćaju 4 roda:

    • Bor, jelu, smreku i ariš

  • Poznati borovi u nas jesu:

    • Crni bor, šumski bor, alepski bor i dalmatinski crni bor

Slide 51

  • Rod JELA u nas je zastupljen samo s jedno vrstom, BIJELOM JELOM, koju odlikuju nasuprotno raspoređene sploštene iglice, te uspravni češeri.

  • SMREKE su zastupljene dvjema vrstama:

    • VISOKOM SMREKOM I OMORIKOM.

  • Obje imaju razmjerno kratke iglice i češere koji vise i cijeli otpadaju

  • ARIŠ je poznat kao četinjača čije iglice otpadaju u jesen. Njemu je sličan libanonski CEDAR, on ima vazdazelene iglice

  • ČEMPRESI su stabla ili grmovi kojima su svojstveni ljuskavi listovi

  • PERASTOLISNIM GOLOSJEMENJAČAMA pripadaju cikasi i kositrenice.

  • CIKASI je palmi slična golosjemenjača s nerazgranatom stabljikom i perastim listovima na vrhu. Predstavlja živi fosil.

  • KOSITRENICE su šibaste gromolike biljke naših primorskih krajeva. Imaju člankovitu stabljiku, s malim listovima i sjemenke obavijene crvenim sočnim ovojem.

Slide 52

  • KRITOSJEMENJAČE su stablašice, drvenaste ili zeljaste građe u kojih u sjemeni zametci zatvoreni u plodnici tučka i sjemenke u usplođu ploda.

  • Kod njih su sjemeni zametci izvana nevidljivi jer se nalaze unutar plodnice tučka.

  • Najvažniji organ kritosjemenjača je CVIJET, služi razmnožavanju, a sastoji se od 4 dijela:

    • Cvjetišta, ocvijeća, prašnika i tučka

  • Cvjetište je vršni dio cvjetne stapke za koju su pričvršćeni i ostali dijelovi cvijeta, a može biti izbočeno, rano i udubljeno

  • Ocvijeće je dio cvijeta kojeg čine preobraženi listovi koji obavijaju prašnike i tučak

Slide 53

  • Prašnici su muški dio cvijeta. Sastoje se od dva dijela: prašničke niti i prašnice.

  • Broj prašnika u cvjetovima različitih kritosjemenjača je različit.

  • Tučak je ženski dio cvijeta. Ima oblik boce, a nastao je sraštavanjem jednog plodnog lista ili više njih.

  • Sastoji se od tri djela : plodnice, vrata i njuške

  • Plodnica je donji prošireni dio tučka u koji su smješteni sjemeni zametci, pa je zato i najvažniji dio tučka

  • Vrat je suženi i izduženi dio tučka koji ponekad može i izostati, a kroz koji klija peludna mješinica do plodnice

  • Njuška je gornji dio tučka, koji služi prihvaćanju i klijanju peludnih zrnaca

Slide 54

  • Kad se u cvijetu nalaze i prašnici i tučak za cvijetove kažemo da su dvospolni, a kada se nalaze samo prašnici i samo tučak onda kažemo da su jednospolni.

  • Kritosjemenjače se razmnožavaju nespolno sporama i spolno spermatogamijom, a oba se načina izmjenjuju u obliku izmjene generacija

  • Da bi uopće došlo do razmnožavanja prijeko je potrebno da se prije toga obavi oprašivanje, a to znači da se pelud s prašnika prenese na njušku tučka

  • Oprašivanje može biti:

    • samooprašivanje i stranooprašivanje

  • Kod samooprašivanja se pelud s prašnika jednog cvijeta prenosi na njušku tučka istog cvijeta.

Slide 55

  • Kod strano oprašivanja s prašnika jednog cvijeta na njušku tučka drugog cvijeta, i to iste ili druge jedinke.

  • U prenošenju peludnih zrnaca sudjeluju životinje, poglavito kukci, vjetar i voda.

  • CVAT je skup pravilno raspoređenih cvjetova, na jednoj cvijetnoj stapci.

  • Od cvatova imamo: grozd, klas, resu, štitac, klip, gronju i glavicu.

  • Grozd ima uspravnu glavnu os koja nosu bočne osi prvog reda s po jednim cvijetom (bagrem).

  • Klas ima također uspravnu glavnu os, ali sjedeće cvjetove (veliki trputac).

Slide 56

  • Resa je isto što i klas ali s glavnom osi koja visi (breza).

  • Klip ima jako zadebljalu uspravnu glavnu os i sjedeća cvjetove (kukuruz).

  • Štitac ima više bočnih osi prvog reda koje su približno jednako duge kao i glavna os, sve izlaze iz istog mjesta, pa su cjetovi gotovo u istoj ravnini (lukovi).

  • Gronja sliči štitcu ali su bočne osi nejednako duge (jabuka).

  • Glavica ima jako skraćenu, proširenu i zadebljanu glavnu os sa sjedećim cvjetovima.

Slide 57

  • PLOD je generativni organ biljke koji služi za zaštitu sjemenki i rasprostranjivanje. Sastoji se od SJEMENKI i USPLOĐA.

  • Imamo suhe i sočne plodove. Suhi plodovi imaju suho usplođe. Oni se mogu otvarati (pucavci) ako imaju više sjemenki ili ostati zatvoreni (nepucavci) ako imaju jednu sjemenku.

  • Sluhi plodovi koji se rasprostranjuju vjetrom najčešće su sitni, a oni koji se rasprostranjuju životinjama priljepe su kukicama za dlaku ili perje životinja (čičak).

  • Sočni plodovi su plodovi s usplođem koji je bogati hranjivim tvarima najčešće prilagođeni rasprostranjivanju životinjama (pticama, mravima), a biljke koje žive u vodi rasrostranjuju se vodom.

  • Pri prenošenju sjemenki i plodova sudjeluje i čovjek koji je nenamjerno prenio i Pelinast limundžik, poznat kao izazivač alergija koji se danas širi kod nas.

Slide 58

Kritosjemenjače dijelimo na dva razreda: dvosupnice i jednosupnice.PORODICE DVOSUPNICA

Žabnjak ljutić

  • ŽABNJACI- obuhvaćaju zeljaste biljke, s naizmjenično raspoređenim, razdjeljenim listovima i dvospolnim cvjetovima sa dvostrukim ili jednostavnim ocvjećem.

  • Najvažnija osobina njihovih cvjetova je veći broj prašnika i tučkova koji su zavojito raspoređeni.

  • Plod im je orah ili mjehur

  • Žabnjacima pripadaju: livadne biljke ( žabnjak ljutić, zlatica), mnoge šumske biljke (bijela šumarica, crni kukurijek), močvarne biljke ( kaljužnica) te ukrasne biljke ( crnjika).

Slide 59

  • BUKVE – one su isključivo drvenaste biljke, odlikuju se jednospolnim cvjetovima s neuglednim ocvjećem. Oprašuju se vjetrom, a plodovi su orasi koje u hrastova zovemo žir.

  • Toj porodici pripada bukva, pitomi kesten, te razne vrste hrastova. Poznati hrastovi kod nas su : hrast lužnjak, kitnjak, medunac te oštrika.

  • LEPIRNJAČE– su pretežito zeljaste biljke, sa sastavljenim listovima rijeko cjelovitim. Cvjetovi su dvospolni s vjenčićem leptirastog oblika.

  • Vjenčić se sastoji od pet latica, prašnika je deset, tučak je jedan, nadrastao s više sjemenjih zametaka.

  • Plod je mahuna pa se zovu i mahunarke.

  • Toj porodici pripada : grah, grašak, bob, crvena djetelina, lucerna, bagrem, brnistra, rogač i mimoza.

bagrem

grašak

Slide 60

  • KRSTAŠICEsu zeljaste biljke , naizmjence raspoređenim listovima i dvospolnim, višesimetričnim cvjetovima skupljenim u grozdene cvatove

  • Cvjetovi imaju 4 lapa i 4 latice, 6 prašnika, 1 tučak s nadraslom plodnicom, s jednim ili više sjemenih zametaka.

  • Plod je suhi pucavac, nalik na mahunu, al je izgrađen od dva plodna lista i otvara se s dva zaklopca

  • Pripadnici te porodice važne su gospodarske biljke koje se rabe kao povrće: glavati kupus, kelj, cvjetača, rotkva, velebitska degenija…

  • ŠTITARKEsu uglavnom zeljaste dvosupnice, rijeđe polugrmovi. Svojstveni su im razdjeljeni listovi, s dobro razvijenim rukavcem, šuplja stabljika te dvospolni, više simetrični cvjetovi.

  • Cvjetovi su im razmjerno sitni. Imaju pet lapova, pet latica, pet prašnika i jedan tučak s podraslom plodnicom te dva sjemena zametka. Plodovi su suhi kalavci. Biljke sadrže aromatične tvari.

  • Štikarke su: mrkva, peršin, celer, kim…

Slide 61

  • USNAČE su precizno zeljaste dvosupnice prepoznaju se po četvero bridnoj stabljici, unakrsno nasuprotno raspoređenim listovima i jednosimetričnim dvousnatim cvjetovima koji imaju vjenčić od dvije usne

  • Usnače imaju jedan tučak od dva plodna lista s četiri sjemena zametka u plodnici.

  • Plod je kalavac koji se raspada na četiri jednosjemena plodića.

  • Ovoj porodici pripadaju: ljekovita kadulja, metvica, majčina dušica, lavanda, ružmarin, bosiljak…

Majčina dušica

Lavanda

Slide 62

  • GLAVOČIKEsu najrazvijenije dvosupnice.

  • To su zapravo dvije porodice, cjevnjače i jezičnjače. One imaju cvat glavicu sa sjedećim cvjetovima u kojima je 5 prašnika, koji su srasli s prašnicama oko tučka, dok su prašničke niti slobodne

  • Cjevnjačama pripadaju mnoge kultivirane biljke; artičoka, suncokret, kamilica, pelin, tratinčica, maslačak..

suncokret

tratinčica

Slide 63

PORODICE JEDNOSUPNICA

  • LJILJANIsu pretežito trajnice sa lukovicom, cjelovitim listovima i više simetričnim dvospolnim cvjetovima.

  • Cvjetovi imaju perigon od 6 tepala, 6 prašnika i 1 tučka od 3 plodna lista sa nadraslom plodnicom i više sjemenih zametaka

  • Plod je tobolac.

  • Ta porodica obuhvaća; crveni luk, bijeli luk, poriluk, šparogu, tulipan, bijeli ljiljan, đurđicu..

ljiljan

đurđica

tulipan

Slide 64

  • TRAVE su najmlađi i najbrojnije jednosupnice i kritosjemenjače

  • One su zeljaste biljke.

  • Obilježava ih člankovita i šuplja stabljika, duguljasti listovi bez peteljke, s razvijenom bazom u obliku otvorenog rukavca, te najčešće dvospolni cvjetovi koji su skupljeni u sastavljene klasove koji se sastoje od klasića.

  • Svaki je klasić obavijen s dvije plijeve, a plijeve i pljevice su pricvjetni listovi

  • Toj porodici pripadaju mnoge žitarice:

    • Pšenice, raž, ječam, zob, riža, kukuruz..

kukuruz

ječam

Slide 65

Raznolikost biljaka

  • Raznolikost živog svijeta je posljedica evolucije. Prema toj se teoriji razvoj života svijeta, a u sklopu njega i biljaka, odvijao kroz mutacije.

  • Od novonastalih jedinki na životu su se održale samo one koje su bile najbolje prilagođene okolišu.

  • Njihov prijelaz u nove vrste omogućila je izolacija. Ako je izolacija trajala vrlo dugo, nastajale su više sistematske jedinice, primjerice novi rodovi i porodice.

  • Ako je izolacija trajala kratko, nastale su tzv. mlade vrste. One se u dodiru sa srodnim vrstama istog roda križaju, pa nastaju hibridi.

  • U postanku parazita i poluparazita pojednostavljena građa i redukcija nisu znak primitivnosti nego bolje prilagođenosti životnim uvjetima.

Slide 66

Kratak osvrt na filogeniju biljaka

  • Drži se da su prvi oblici biljaka na Zemlji bile arhaične bakterije. Potom su se razvile bakterije, cijanobakterije i alge.

  • Poslije alga nastale su prve stablašice, a zatim prve mahovine, papratnjače i golosjemenjače te kao posljednje prve kritosjemenjače

  • Primitivnijim osobinama smatraju se drvenasta građa,vazda zeleni listovi, izbočeno cvjetište, velik broj prašnika i tučkova..

  • Naprednim osobinama smatraju se zeljasta građa, listopadni listovi, ravno ili udubljeno cvjetište, jednosimetrični cvjetovi…

  • Na temelju takvih istraživanja zaključuje se da bi se žabnjaci mogli smatrati najstarijim, a glavočike najmlađim biljkama

Slide 67

Flora i vegetacija

  • FLORU čine sve biljne svojte nekog područja. Neke su vrste široko rasprostranjene Zemljom, to su kozmopoliti, a druga skupina biljaka ograničena je rasprostranjenosti, to su endemi.

  • Endemi mogu biti ostaci iz davne geološke prošlosti nekog područja ili su se pak razvili u novije geološko doba

  • Hrvatska, je u usporedbi sa zemljama Srednje Europe ima mnogo endema, a najpoznatiji su Velebitska degenija, Hrvatska sibireja, Dubrovačka zečina…

  • Floru danas možemo naći samo na pojedinačnom nalazištu (Zmijinac, Srebrni slak)

Slide 68

Velebitska degenija

Hrvatska sibireja

Dubrovačka zečina

Slide 69

  • VEGETACIJU čini skup svih biljnih zajednica nekog područja

  • Hrvatska pripada vegetacijski vrlo bogatim europskim zemljama

  • Raznolikost vegetacije odražava i bogatstvo flore

Vegetacija u obliku džungle

Šumska vegetacija

Slide 70

Važnost biljaka

  • Kao što je poznato, biljke su u prvom redu izvor kisika.

  • Rabe se u prehrani, služe kao sirovine za odjeću, ogrijev i graditeljstvo, za izradu različitih tehničkih predmeta, u medicini i farmaciji za pripremu lijekova, a nije manje važno ni da kao krasnice svojom bojom, oblikom i mirisom uljepšavaju naš život.

Slide 71

Biljke možemo još podijeliti i na:1. Biljke koje se rabe za prehranu

  • To su kultivirane i divlje vrste koje nas opskrbljuju šećerima, bjelančevinama, mastima i uljima te mineralima i vitaminima.

  • Pripadaju im žitarice, povrće, plodovi i sjemenke lepirnjača i jestive gljive.

  • U ovu skupinu spadaju i voće; jezgričasto, koštuničasto, jagodičasto, bobičasto, južno voće, agrumi i lupinato voće

povrće

agrumi

Slide 72

2. Začinske biljke:

  • Pripadaju im kim, anis, kopar, paprika, komorač, papar, vanilija, cimet i mnoge usnače.

    3. Biljke za pripremanje napitaka i pića

  • Pripadaju im: kavača, jevac, i kakaovac, te hmelj i vinova loza.

    4. Tekstilne biljke

  • Daju vlakana za predivo

  • Poznate biljke su : pamuk, od koje se kao vlakna rabe dlačice na sjemenkama, lan, konoplja i brnistra.

kakaovac

konoplja

Slide 73

5. ljekovite i otrovne biljke

  • Ublažavaju ili liječe bolesti ( usnače, gavočike, sitnolisna lipa, bazga…)

  • Mnoge biljke među njima sadrže i otrov (štitarke, tise, velebilje,kužnjak, crni kukurijek i đurđica)

    6. Ukrasne biljke

  • To su biljke lijepog oblika, boje i mirisa, s kojima ukrašavamo okoliš i domove

  • To se: petunija, crvenusalvija, maćuhica, verbena, potočnica te salamnato cvijeće.

Crni kukurijek

Velebilje

Slide 74

7. Područja i podrijetla kultiviranih biljaka

  • Proso, soja, breskva, čaj, krastavac potječu iz Kine

  • Riža, agrumi, kokos, banana i cimet potječu iz Indijskog područja

  • Mediteransko je područje koljevka mnogo poznatih kultiviranih biljaka: artičoke, masline, lana, lavande, vinove loze, smokve itd.

  • Sve su te biljke danas raširene diljem zemlje

banana

breskva

smokva


Copyright © 2014 SlideServe. All rights reserved | Powered By DigitalOfficePro