1 / 9

Elementi VI a grupe ( Sumpor )

Elementi VI a grupe ( Sumpor ). Pralica Maja Tasić Marija II-1. Elementi VIa grupe. Ove elemente nazivaju još i hal k ogenim elementima Čine je: - Kiseonik (O) -Sumpor (S) -Selen (Se) -Telur (Te) -Polonijum (Po) Zajednička elektronska konfiguracija je ns ² np⁴.

Download Presentation

Elementi VI a grupe ( Sumpor )

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ElementiVIa grupe(Sumpor) Pralica MajaTasić MarijaII-1

  2. Elementi VIa grupe • Ove elemente nazivaju još i halkogenim elementima • Čine je:-Kiseonik (O)-Sumpor (S)-Selen (Se)-Telur (Te)-Polonijum (Po) • Zajednička elektronska konfiguracija je ns²np⁴

  3. Svojstva elemenata VIa GRUPE • Sa porastom atomskog broja u grupi, javljaju se razlike u broju elektrona u unutrašnjim kvantnim stanjima, raste zapremina atoma,kao i temperature topljenja i ključanja elemenata • Molekuli se vežu jednom σi jednom π vezom (što se dešava samo kod kiseonika) • Atomi na običnoj temperaturi grade prstenaste ili lančane višeatomne molekule sa jednostrukim vezama. Elektronegativnost ovih elemenata je znatno manja od elektronegativnosti kiseonika. • Grade jedinjena sa oksidacionim brojevima +2,+4 i +6

  4. sumpor

  5. Javlja se u više alotropskih modifikacija • Najvažniji su rombični i monoklinički sumpor, zbog kristalne strukture • Položajna tačka je 95,5 stepeni Celzijusa (rombični S prelazi u monoklinični S) • Elementarni sumpor je čvrsta, krta supstanca, svetložute boje, bez ukusa, slabog mirisa.Veoma slabo provodi el. struju i toplotu • Njegovi molekuli su apolarni, rastvaraju se u CS₂. • Dobijanje sumpora se najčešće vrši prečišćavanjem sumpora iz prirodnih nalazišta, a moguća je i katalitička oksidacija sumporvodonika u sumpor: 2H₂S(g) + SO₂(g)  3S(1) + 2H₂O(g) • Elementarni sumpor se koristi za vulkanizaciju guma,baruta,sumporne kiseline,mineralnih boja,šibica itd.

  6. Jedinjenja sumpora • Gradi jedinjenja sa oksidacionim brojem -2 do +6 • Sa vodonikom gradi hidrid,sumporvodonik. To je gas neprijatnog mirisa,u vodi se rastvara,slaba je kiselina. • Oskidacija sumporvodonika se odigrava već i na običnoj temepraturi,a uz prisustvo svetlosti izdvaja se koloidni sumpor, i onda rastvor postaje mlečan,stoga se čuva u tamnim bocama • Nalazi se u prirodi u vulkanskim gasovima,mineralnim vodama,nastaje i pri truljenju organskih supstanci koje sadrže sumpor(jaja)Laboratororijski se dobija dejstvom razblaženih kiselina na sulfide teških metala • Daje obojene sulfide • Veoma je značajan za industrijskog dobijanja metala

  7. Sumpor(IV)oksid ili sumpor-dioksid • je gas neugodnog,bockavog mirisa,otrovan.U vodi se rastvara uz kiselu reakciju. • nastaje sagorevanjem sumpora na vazduhu • S + O₂  SO₂ • Upotrebljava se za sterilizaciju suvog voća, vinskih buradi za beljenje perja, vune, svile i dobijanje sumporne kiselineNatrijum-sulfit,Na₂SO₃, se upotrebljava kao sredstvo za beljenje u tekstilnoj industriji, kao sredtvo za konzerviranje hrane i kao deo razvijača fotografije • Sumpor VI oksid ili sumpor-trioksid se dobija katalitičkom oksidacijom sumpor-dioksida. 2SO₂₍g₎ + O₂₍g₎  2SO₃₍g₎ • Osnovni je proizvod za dobijanje sumporne kiseline i pravljenje veštačke magle

  8. Sumporna(sulfatna) kiselina, H₂SO₄ • Sumpornakiselina je jaka, diprotonska, ne isparljivakiselina.Gradi 2 nizasoli: hidrogensulfate HSO₄⁻ , i sulfate SO₄²⁻. • Bakar i olovo se ne rastvaraju u razblaženoj sumpornoj kiselini • Sumporna kiselina ima i dehidrataciono dejstvo • Sumporna kiselina se dobija industrijski najčešće katalitičkom oksidacijom

  9. KRAJ

More Related