1 / 24

ELEMENTI ( VIIA) GRUPE

ELEMENTI ( VIIA) GRUPE. Martina Ripić i Jelena Potisk. HALOGENI ELEMENTI. Halogeni elementi su nemetali: fluor, F; h lor , Cl; brom, Br; jod, I; astat, At, te tek nedavno otkriveni ununseptij Uus. Halogen ( grč.-háls + génao)-” tvorac” soli U prirodi dolaze samo u obliku soli

karli
Download Presentation

ELEMENTI ( VIIA) GRUPE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ELEMENTI(VIIA) GRUPE Martina Ripić i Jelena Potisk

  2. HALOGENI ELEMENTI • Halogeni elementi su nemetali: fluor, F; hlor, Cl; brom, Br; jod, I; astat, At, te tek nedavno otkriveni ununseptij Uus. • Halogen (grč.-háls + génao)-”tvorac” soli • U prirodi dolaze samo u obliku soli • Vrlo reaktivni,(ns2np5) • U elementarnom stanju dolaze kao dvoatomni molekuli, X2( X-X ) • F2(g)-svijetložuti gas, Cl2(g)-žutozelen gas, Br2(l)-crvenosmeđa teku;nost,I2(s)-siva cvrstasupstanca

  3. flour u elementarnom stanju hlor u gasovitomstanju brom u elementarnom stanju i mineral fluorit i u morskoj soli jod u gasovitomu čvrstom agregatnom i u čvrstom agregatnom stanju stanju

  4. FLUOR, Fl • Atomski (redni) broj 9 • Relativna atomska masa 18,9984032 • Oksidacijska stanja -1, 0 • Talište / Vrelište (K) 53,53 / 85,01 • Elektronegativnost 3,98 / 10,41 eV • Konfiguracija zadnje ljuske 2s22p5 • Element je Nemetal • Fluor je gas svijetložute boje, oštra i prodorna mirisa. Sastoji se od dvoatomnih molekula F2. 

  5. fluere (lat.) - teći • Prvi puta 1886. dobiven elektrolizom, H. Moissan u Parizu, Francuska. • Najreaktivniji je od svih elemenata. • Najjači je poznati oksidans. • Dobiva se elektrolizom tečnog fluorovodika (KFx3HF). • Širok spektar fluoriranih materijala je danas u opštoj upotrebi kao npr. polimeri, pesticidi i antibiotici. Neke soli fluora, kao npr. CaF2, se koriste za strujanje u metalurgiji, a AlF3 za dobivanje aluminija.

  6. Fluorovi jedinjenja su sastojci zubne gleđi i kosti, a nalaze se i u nekim biljkama. • Fluor je izuzetno otrovan, a također i rastvori fluorida. Fluor i njegovi spojevi izazivaju upale i opekotine teško izlječive rane na koži i sluznicama, posebno u očima i disajnim organima. • Maksimalna dozvoljena koncentracija ovih supstanci u radnim prostorijama je 1-3 cm3 u prostornom metru zraka.

  7. HLOR, Cl • Atomski (redni) broj 16 • Relativna atomska masa 35,4527 • Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 4, 5, 6, [7] • Talište / Vrelište (K) 172,17 / 239,18 • Elektronegativnost 3,16 / 8,30 eV • Konfiguracija zadnje ljuske 3s23p5 • Element je Nemetal • Zelenožute boje, oštra, nadražujuća mirisa. Teži je od vazduha i lako se ukapljuje. Pokazuje pojavu fluorescencije

  8. lat. chlorum - žutozelen • Otkrio ga je 1774. C. W. Scheele u Uppsali, Švedska. • Elementarni je klor poslije fluora najreaktivnija supstancija • pritiskom i hlađenjem lako se pretvara u žutu tečnost • U prirodi se nalazi slobodan jedino u vulkanskim lavama, ali je vrlo raširen u jedinjenjima, npr. kao natrij-hlorid (kuhinjska sol), kalij-hlorid, magnezij-hlorid i dr. • se proizvodi u milionima tona elektrolizom rastvora NaCl-a. • Koristi se kao izbjeljivač i kao sterilizator vode. Ključna je industrijska hemikalija i koristi se za proizvodnju organoklornih rastvarača i PVC-a.

  9. Vrlo otrovan • u vrlo malim koncentracijama nadražuje disajne organe, a 0,5-1% hlora u udisanom zraku brzo djeluje smrtonosno. • Poljoprivreda,farmacija,hloriranje pitke vode,industrija celuloze i papira,izbjeljivanje tekstila.

  10. BROM, Br • Atomski (redni) broj 35 • Relativna atomska masa 79,904 • Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 4, 5, 7 • Talište / Vrelište (K) 265,9 / 331,93 • Elektronegativnost 2,96 / 7,59 eV • Konfiguracija zadnje ljuske 3d104s24p5 • Element je Nemetal • Jedini je tekući nemetal, tamnosmeđe je boje specifične težine 3,2.

  11. grčki bromos - smrad • otkrili 1826. A. J. Balard u Monpellieru, Francuska, i C. Lowig u Heidelbergu, Njemačka • lako hlapi i razvija crvenosmeđe pare, oštra i zagušljiva mirisa. • Otapa se u vodi dajući bromnu vodu. • U prirodi dolazi samo u spojevima kao pratilac klora, i to u morskoj vodi i u naslagama soli koje su nastale isušenjem mora. Iz tih se dvaju izvora i dobiva tako da se izluči iz otopine pomoću klora. • crvena, gusta tekućina oštrog mirisa (Br2), koja se industrijski vadi iz morske vode. Spojevi broma se koriste kao dodaci gorivima, u pesticidima i u fotografiji.

  12. Pare broma podražuju sluznicu organa za disanje. • Spojevi broma se koriste u medicini kao sredstva za smanjenje refleksne podražljivosti živaca (sedativi i antiepileptici). Nakon dulje uporabe mogu uzrokovati kronično otrovanje (bromizam) s kožnim prištićima (bromakne), mršavljenjem, drhtavicom i slabljenjem pamćenja.

  13. JOD, I • Atomski(redni) broj 35 • Relativna atomska masa 126, 90447 • Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 5, 7 • Talište/ Vrelište (K) 386,7 / 457,50 • Elektronegativnost 2,66 / 6,76 eV K • Konfiguracija zadnje ljuske 4d105s25p5 • Element je Nemetal • jod je crna, sjajna, nemetalna krutina (I2) koja lako sublimira ukoliko ju se zagrije

  14. otkrio ga je Bernard Curtois u Dijonu, Francuska, 1811. godine • internacionalni naziv, Iodum • metalno sjajne crnosive ljuske, listići ili pločice, topljive u eteru, acetonu, kloroformu, sumporougljiku i alkoholu, također u vodenoj otopini jodovodika i alkalijskih jodida, uz postanak polijodida • u prirodi je spojen u mineralima i mineralnim vodama, ima ga u biljkama (napose u nekim morskim travama), u sekretu štitne žlijezde i dr.

  15. Jod u krutom i plinovitom stanju

  16. električna vodljivost joda pri sobnoj temperaturi je mala, no raste s porastom temperature • slabo je topljiv u vodi, te je zanimljivo kako vodena otopina joda nije ljubičasta, već smeđa • kristali joda lako sublimiraju zagrijavanjem u crveno- ljubičaste pare koje se sastoje od molekula joda • nalazi se u sastavu svih tjelesnih i biljnih stanica jer je potreban za njihov rast • godišnja potreba joda za odraslu osobu iznosi oko 75 mg

  17. ASTAT, At • Atomski (redni) broj 85 • Relativna atomska masa 209,9871 • Oksidacijska stanja [-1], 1, 5 • Talište/ Vrelište (K) 575 / 610 • Elektronegativnost 2,2 / 5,3 eV • Konfiguracija zadnje ljuske 4f145d106s26p5 • Element je Nemetal • Radioaktivni kemijski element iz grupe halogena

  18. otkrili su ga Emilio Gino Segre, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie, 1940. godine u SAD- u – proizveden je bombardiranjem bizmuta alfa- česticama • ime mu dolazi od grčke riječi astatos- nepostojan • astat je reaktivan, radioaktivan nemetal koji sliči jodu • slabo je istražen jer njegovi izotopi imaju kratko vrijeme poluraspada • poznato je da astat ima dvadesetak izotopa s rasponom masenih brojeva od 196 do 223

  19. vrijeme poluraspada astatovih izotopa je između 10^-7 sekundi (218At, 214At) i 8,1 sata (210At) • astat je kemijski najsličniji jodu pa se pretpostavlja da se, kao i jod, akumulira u tiroidnoj žlijezdi • primjenjuje se samo u nuklearnim reaktorima i postrojenjima te u istraživačkim institutima, nemože ga se vidjeti u svakodnevnom životu zbog svoje radioaktivnosti i jakog izvora zračenja

  20. neki izotopi astata, npr. 215^At, 218^At i 218^At, su prisutni u mineralima urana i torija, kao dio serije prirodnog raspada, ali se procjenjuje da je ukupna količina u Zemljinoj kori manja od 30 g

  21. UNUNSEPTIJ, Uus • Atomski (redni) broj117 • Relativna atomska masa 291 • tek nedavno otkriven element – u siječnju 2010. otkrili su ga znanstvenici institucije „Flerov Laboratory of Nuclear Reactions“ • kalcij sadrži 20 protona te je znanstvenicima bilo logično da bi kalcij morali zapaliti u nešto s 97 protona, berkelijem, da bi proizveli element s atomskim brojem 117

  22. što je element teži, to mu je životni vijek kraći, vrijeme potrebno da nestabilni elementi počnu propadati procesima kao što je spontana fisija jezgre  razlog je možda u tome što se elementi približavaju teoretiziranom „ Otoku stabilnosti“

  23. literatura: 1) Filipović I.,Lipanović S., Opća i anorganska kemija II dio (kemijski elementi,njihove elementarne tvari i spojevi), Zagreb, Školska knjiga, 1991. 2) Internet http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/cl/index.html

  24. HVALA NA PAŽNJI! 

More Related