Institut za društvena istraživanja – Zagreb Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja

1. Institut za društvena istraživanja – ZagrebCentar za istraživanje i razvoj obrazovanja CJELOŽIVOTNI PROFESIONALNI RAZVOJ:perspektiva učitelja i nastavnika Prof.dr.Vlasta Vizek Vidović, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Primošten, travanj, 2007

2. Ispitivanje percepcije različitih sudionika obrazovnog procesa o primjerenosti stečenih znanja i vještina za kompetentno obavljanje učiteljske i nastavničke profesije (procjena inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja) Usporedba elemenata našeg sustava obrazovanja učitelja i nastavnika sa sustavima nekih zemalja EU i nekih tranzicijskih zemalja Ciljevi projekta “Razvoj modela cjeloživotnog obrazovanja učitelja i nastavnika” (2003-2005)

3. Razine analize:- konceptualna, - komparativna, - empirijska Izvori podataka: komparativna analizadokumenata o obrazovanju učitelja i nastavnika u Europi i u Hrvatskoj upitniciza: učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola studente nastavničkih i učiteljskih fakulteta/škola sveučilišne nastavnike u području obrazovanja međunarodni primjeri dobre prakse Metodologija

4. 121 osnovna škola: 1334 učitelja razredne nastave 2134 predmetni učitelji 32 srednje škole: 436 nastavnika gimnazija 608 nastavnika strukovnih škola Učitelji i nastavnici – sudionici istraživanja

5. Prosječno zadovoljstvo usvojenim znanjima i vještinama tijekom inicijalnog obrazovanja • Procjene predstavljaju prosjek za 20 područja učiteljskog/ nastavničkog rada na skali od 1 – nimalo do 4 – u potpunosti

6. Ispodprosječno procijenjena područja:učitelji osnovnih škola • Rang 1 označava najlošiju procjenu doprinosa inicijalnog obrazovanja

7. Ispodprosječno procijenjena područja:nastavnici srednjih škola • Rang 1 označava najlošiju procjenu doprinosa inicijalnog obrazovanja

8. Trajni profesionalni razvoj • Najčešći oblici stručnog usavršavanja (% nastavnika koji su u njima sudjelovali) i procjene kvalitete tih oblika stručnog usavršavanja (rangovi):

9. Prosječno zadovoljstvo doprinosom stručnog usavršavanja pojedinim područjima rada • Procjene predstavljaju prosjek za 20 područja učiteljskog/nastavničkog rada na skali od 1 – nimalo do 4 – u potpunosti

10. Ispodprosječno procijenjena područja stručnog usavršavanja:učitelji osnovnih škola • Rang 1 označava najlošiju procjenu doprinosa stručnog usavršavanja

11. Ispodprosječno procijenjena područja stručnog usavršavanja:nastavnici srednjih škola • Rang 1 označava najlošiju procjenu doprinosa stručnog usavršavanja

12. Treba li učiteljima i nastavnicima omogućiti stjecanje poslijediplomskog obrazovanja na sveučilišnoj razini iz područja obrazovnih znanosti i metodika? Učitelji osnovnih škola Nastavnici srednjih škola Potreba za poslijediplomskim obrazovanjem

13. Smatrate li da stručno usavršavanje treba biti izravno povezano s napredovanjem u struci uvođenjem bodova za sudjelovanje u usavršavanju? Učitelji osnovnih škola Nastavnici srednjih škola Povezivanje stručnog usavršavanja s napredovanjem

14. Područja o kojima bi učitelji i nastavnici željeli naučiti više u okviru stručnog usavršavanja(rangovi na temelju čestine navođenja za pojedinu skupinu)

15. Inicijalno obrazovanje: Prosječne procjene doprinosa inicijalnog obrazovanja razvoju pojedinih kompetencija su i za učitelje i nastavnike razmjerno niske (prosjeci većine čestica ispod teoretske prosječne vrijednosti) Potreba za većom zastupljenosti edukacijskih znanosti i metodologija u sveučilišnom studiju Cjeloživotno kontinuirano usavršavanje: Planiranje potrebno temeljiti na praćenju potreba nastavnika i učitelja, ali i na mišljenju ostalih dionika obrazovnog sustava (roditelja, učitelja, stručnih službi, sveučilišta, međunarodnih ekspertiza) Potreba za razrađenim i reguliranim sustavom povezivanja stručnog usavršavanja s napredovanjem u profesiji Zaključne napomene