ZAMJENSKE KULTURE U ODR IVOJ I EKOLO KOJ POLJOPRIVREDI

1. ZAMJENSKE KULTURE U ODR�IVOJ I EKOLO�KOJ POLJOPRIVREDI dr.sc. Vesna Samobor

2. Batat � slatki krumpir(Ipomea batata) 2. Cicoka �topinambur (Helianthus tuberosus) Stevija � slatka biljka ( Stevia rebaudiana) Plavi krumpir-Solanum tuberosum 5. Yam (Dioscorea sp.)

3. 1. Batat � slatki krumpir (Ipomea batatas) Spada u porodicu slakova (Convolvulaceae) Domovina: Ju�na Amerika Poznat preko 5000 godina U Europu donesen u XVI st.

4. Kemijski sastav Voda 70 % Suhe tvari 30 % od cega Ugljikohidrati 70-90 % Bjelancevine malo Masti gotovo nema Minerali: K, Ca, P, Mg i Fe Vitamini: �-karoten, C i E

5. Agrotehnika Prilagoden svim tipovima tala Plodored: najmanje tropolje Gnojidba: do 20 t/ha stajnjaka (+50kg N, 50kg P2O5 , 150kg K2O Sadni materijal: �presadnice� (vegetativno) iz 20 kg korijena dobije sae oko 1000 presadnica optimalna visina presadnica 20 cm Razmak sadnje: 30 x 50-70 cm Nema bolesti i �tetnika (mi�evi i rovci) pa za�tita nije potrebna Berba: od kolovoza do listopada (ovisno o vremenu sadnje) Skladi�tenje na suhom mjestu, t = 16OC

6. Zakljucak 1 Batata se �iri u proizvodnji u Hrvatskoj zbog izuzetnih nutritivnih vrijednosti: Velika energetska vrijednost (�krob 100 g = 96 kcal) Smanjuje kolicinu kolesterola u krvi i masnoca u �uci Izvrsna namirnica za �ecera�e

7. 2. Cicoka - topinambur (Helianthus tuberosus) Spada u porodicu glavocika (Astaraceae) Domovina: Sjeverna Amerika Poznat preko 3000 godina U Europu donesen u XVI st. prvi kao ukrasna biljka a kasnije kao stocna i ljudska hrana.

8. Kemijski sastav Voda 78 % Suhe tvari: 22 % od cega Ugljikohidrati: 17 % (inulin 6 %) Bjelancevine: 2,4 % Masti: 0,4 % Minerali: K, Ca, Mg, Fe i P Vitamini: �-karoten, C, D i B skupina

9. Agrotehnika Prilagoden svim tipovima tala Gnojidba: ne pretjerana (30kg N, 50kg P2O5 , 50kg K2O) Sadni materijal: gomolji (sadnja u proljece) Razmak sadnje: 15 x 50 cm, jarci dubine 8-10 cm, Nema bolesti i �tetnika (mi�evi i rovci) pa za�tita nije potrebna Berba: od kolovoza do ranog proljeca Skladi�tenje u vla�nom i hladnom pjesku, podnosi temperaturu do -300C pa mo�e ostati u Polju do potro�nje

10. Zakljucak 2 Cicoka se ponovo vraca u proizvodnju kao izvrsna ljudska i stocna hrana (svinje), te kao sirovina u farmaceutskoj industriji. Izuzetnih nutritivnih svojstava: Mala energetska vrijednost (100 g = 30 kcal) Izvrsna namirnica za �ecera�e (inulin), �titi srce i krvne �ile, �titi od osteoporoze, �titi od virusa i bakterija (inulin), jaca imunitet (kolin i betain)

11. 3. Stevija (Stevia rebaudiana) Spada u porodicu glavocika (Astaraceae) Domovina: Paragvaj Poznat preko 1500 godina (indijansko pleme Guarana) U Europu donesen u XVI st. (sladilo za caj) U 18. st. � zbog proizvodnje �ecera iz repe i trske pala u zaborav.

12. Kemijski sastav U listovima sadr�i: terpene, flavonoidi i glikozidi (stevizid, rebaudiozid i dulkozid) Ekstrahirani steviozid cak 300 puta sladi od �ecera.

13. Sjeme stevije

14. Zabranjena upotreba stevije kao zasladivaca prvo u Americi s zatim i u Europskim zemljama. Obja�njenje: nije dovoljno ispitano njeno djelovanje. Stvarno: ugro�ava velike proizvodace �ecera.

15. Zakljucak 3 Danas je Japan jedina zemlja u kojoj je zabranjena upotreba sintetickih zasladivaca, pa se u tu svrhu koristi stevija kao prirodni zasladivac. Kako je sve vi�e znanstvenih spoznaja o negativnim ucincima sintetickih zasladivaca, stevija ce postati ponovno zanimljiva.

16. nastavak U prosincu 2008. dozvoljena upotreba u SAD-u EU razmatra dozvolu kori�tenja Stevije kao zasladivaca U Hrvatskoj nije zabranjeno kori�tenje

17. 4.Plavi krumpir Prva pretpostavka: potjece iz N.Zelanda gdje su ga uzgajali starosjedioci-Maori Druga pretpostavka :potjece iz Anda, a koristili su ga Inke Danas su oplemenjivanjem storene sorte plavog krumpira koje se uspje�no proizvode i u Europi.

18. Tehnologija proizvodnje Sadnja gomolja krajem o�ujka, pocetkom travnja u laganije,humusom bogato tlo Tijekom vegetacije potrebna za�tita od bolesti i �tetnika sa ekolo�kim pripravcima ili dozvoljenim sredstvima (bakreni preparati, novodor i dr.)

19. Plavi krumpir-cvatnja

21. Oguljeni i pr�eni plavi krumpir

22. Plavi krumpir Plavi krumpir je interesantna varijacija krumpira, vizualno dopadljiva . Upotrebljava se za jelo kuhani i peceni, za proizvodnja cipsa i hladnih salata Bogat antocijanom

23. 5. Jam �Dioscorea sp.

24. Dioscorea batatas (D. Opossitifolia) Potjce iz Japana Velik broj vrsta i sorata Kemijski sastav:- 82% voda - 2,2 % proteini -13,8 % ugljikohidrati - 1 % vlakna - minerali i vitamini

25. Korijen jama

26. Uzgoj jama Suncana ekspozicija Plodna, strukturna i duboka tla Izbjegavati izlo�enost povr�ina vjetru

27. Razmno�avanje- korjenom i jesenskim izbojima Sadnja u proljece kada i krumpir Razmak u redu 20 cm � 30 cm Razmak izmedu redova 80 cm � 100 cm Korijen se razvije okomito do 1m Na manjim povr�inama uzgoj u cijevima

28. Skladi�tenje U hladnijim (8C) i suhim prostorima Za reprodukciju se koristi vr�ni dio korijena du�ine 15cm Izboji pobrani u jesen Daju manji korijen � te�ine 0,3 kg

29. Kori�tenje jama Za jelo : svje�i ili pripljen kao krumpir U farmaceutskoj industriji zbog ljekovitosti Regulacije �ecera u krvi - glikogenski protein holing Regulira rad bubrega, sni�ava krvni tlak Stimulira rad endokrinih �ljezda i jaca imunitet CH i vlakna �odr�avaju osjecaj sitosti

30. Istra�ivanja o jamu provedena su u okviru projekta � Vrednovanje tehnologije uzgoja suptropskih kultura batata i jama� na Agronomskom fakultetu u Zagrebu , a voditelj projekta je doc. dr.sc. Bruno Novak