1 / 24

Planiranje i programiranje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi

Planiranje i programiranje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi. Ana Kovačević, prof. Literatura:. Findak, V. (2001). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Školska knjiga, Zagreb.

kaili
Download Presentation

Planiranje i programiranje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Planiranje i programiranje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi Ana Kovačević, prof.

  2. Literatura: • Findak, V. (2001). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Školska knjiga, Zagreb. • Nastavni plan i program za osnovnu školu – tjelesna i zdravstvena kultura (1999). Hercegovačko-neretvanska županija – Kanton, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Mostar.

  3. 1. Pojam i definicija programiranja • Programiranje podrazumijeva precizno definiranje cilja koji se programom želi ostvariti, utvrđivanje uvjeta i postupaka njegove realizacije i istodobno mogućnost verifikacije stupnja u kojem se program ostvario.

  4. Sve to, kao i činjenica da kineziološka znanost raspolaže svakim danom sa sve više informacija o vrijednostima kinezioloških aktivnosti pomoću kojih se može utjecati na transformaciju određenih dimenzija antropološkog statusa učenika i na zadovoljavanje njihovih interesa i želja, vodi zaključku da je programiranje zapravo jedan od osnovnih uvjeta za individualizaciju nastave tzk-e.

  5. 2. Opća obilježja programiranja • Program tzk-e izrađen je na osnovu strukture i postignuća supstratne znanosti, tj. Kineziologije, a to znači da su u njemu znanstveni sadržaji već pretvoreni u odgojno-obrazovne sadržaje, a u programiranju se pojavljuju kao nastavni sadržaji. • Da bi ti sadržaji s jedne strane bili pregledniji, a s druge primjereni razvojnim značajkama i potrebama učenika, u službenom programu struktuirani su po nastavnim cjelinama, tj. Nastavnim temama.

  6. Operacionalizacija programiranja podrazumijeva izradu globalnog, operativnog i izvedbenog programa.

  7. Globalni program sadrži repertoar odgovarajućih sadržaja raspoređenih na nastavne cjeline i nastavne teme. • Operativni program je sadržajna konkretizacija globalnog programa. Taj se program svodi na sastavljanje nastavnih jedinica (samo nastavne jedinice za glavni “A” dio sata) za svaki sat. • Izvedbeni program je specifična konkretizacija dijela operativnog programa ili konkretnije onog dijela koji se odnosi na određenu homogeniziranu skupinu ili na pojedinca koji joj pripada.

  8. 3.Etape programiranja 3.1. prva etapa programiranja – jasno definiranje cilja programa. • O jasno definiranom cilju programa autonomno odlučuje svaki nastavnik na osnovu jasnih pokazatelja o učenicima, kao i na temelju maksimalnog uvažavanja uvjeta u kojima će se provoditi.

  9. Da bismo cilj ili ciljeve programa definirali na najbolji mogući način, nužno je uzeti u obzir i objektivno sagledati ove sastavnice: 1. Spol učenika 2. Zdravstveno stanje učenika 3. Rezultate finalnog provjeravanja 4. Rezultate inicijalnog provjeravanja 5. Nastavni plan tzk-e 6. Nastavni program tzk-e 7. Materijalne uvjete rada 8. Specifičnosti sredine u kojoj se škola nalazi

  10. 3.2. druga etapa programiranja • Nakon objektivne procjene svih navedenih sastavnica , tj. Nakon definiranog globalnog cilja programa, treba odabrati: • sadržaje (nastane cjeline i nastavne teme), • vrednovati sadržaje (utvrditi broj frekvencija nastavnih cjelina i nastavnih tema), • distribucija sadržaja (sastaviti nastavne jedinice za čitavu školsku godinu

  11. Nastavne cjeline - sastavni su dijelovi nastavnog programa. • Nastavna cjelina najčešće se sastoji od više nastavnih tema. • Nastavna jedinica je opseg sadržaja koji se odnosi na glavni “A” dio sata, sastavljen od nastavnih tema. • Glavni “A” dio sata može sadržavati dvije i više nastavnih tema.

  12. Osnovno čime se moramo voditi pri zboru nastavnih cjelina i poslije nastavnih tema jesu materijalni uvjeti rada. • ako nemamo uvjete za provođenje pojedine nastavne teme (bez obzira na to kojoj nastavnoj cjelini pripada), jednostavno ju nećemo uzeti u obzir u daljnjem postupku programiranja ili ćemo ju zamijeniti drugom nastavnom temom koja joj je slična po strukturi kretanja.

  13. Vrednovanje nastavnih tema podrazumijeva određivanje broja ponavljanja ili frekvencije svake nastavne teme. • To znači da treba utvrditi koliko će se puta pojedina nastavna tema ponoviti u tijeku školske godine.

  14. Već smo rekli da je nastavna jedinica opseg sadržaja koji se odnosi na glavni “A” dio sata i sastavljen je od nastavnih tema, i to dvije i više. • Od koliko ćemo nastavnih tema sastaviti jednu nastavnu cjelinu ovisi o razredu, dobi učenika tj. O mogućoj primjeni metodičkih organizacijskih oblika rada. • Pri sastavljanju nastavnih jedinica mora se misliti i na njihovu raznovrsnost, tj. Da nastavne jedinice budu sastavljene od nastavnih tema koje pripadaju različitim cjelinama.

  15. Često se postavlja pitanje zašto jedna nastavna jedinica ne može sadržavati manje od dvije nastavne teme?????

  16. Ako bi nastavna jedinica bila sastavljena samo od jedne nastavne teme, ne bi zadovoljila ni osnovne metodičke principe i osnovna metodička načela niti važeće zakonitosti procesa tjelesnog vježbanja.

  17. 3.3. treća etapa programiranja - s jedne strane podrazumijeva određivanje volumena opterećenja, a to znači: doziranje, distribuciju i kontrolu opterećenja; s druge strane podrazumijeva utvrđivanje uvjeta u kojima će se programirani proces tjelesnog vježbanja odvijati, tj. Organizaciju tog procesa, što se odnosi na metodičke organizacijske oblike rada, metode rada, metodičke postupke i drugo.

  18. 3.4. četvrta etapa programiranja- predstavlja kontinuirano praćenje, provjeravanje te analiziranje informacija o tijeku i učincima tjelesnog vježbanja.

  19. Globalni plan i program tzk-e za V. razred (Model) TJEDNI FOND SATI 2 x1= 2 sata FOND SATI NA GODINU 35 tjedana x 2 sata = 70 sati UKUPAN BROJ NASTAVNIH CJELINA = 9 UKUPAN BROJ NASTAVNIH TEMA = 36 BROJ FREKVENCIJA NASTAVNIH TEMA = x

  20. Operativni plan i program TZK-e za peti razred (Model)

  21. HVALA NA PAŽNJI!!!

More Related