1 / 22

Socijalne vrednosti judaizma i hri šć anstva

Socijalne vrednosti judaizma i hri šć anstva. K ratak pregled za kolokvijum - M r Vojin Vidanović I z: Kočović, dr D. (2010) Religijska učenja. Socijalne vrednosti judaizma. “Ne ubijaj, ne č ini preljubu. Ne kradi, ne svedo č i la ž no, ne po ž eli št o nije tvoje, budi pravedan”.

badru
Download Presentation

Socijalne vrednosti judaizma i hri šć anstva

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Socijalnevrednostijudaizmaihrišćanstva Kratak pregled za kolokvijum - Mr Vojin Vidanović Iz: Kočović, dr D. (2010) Religijska učenja

  2. Socijalnevrednostijudaizma “Ne ubijaj, ne čini preljubu. Ne kradi, ne svedoči lažno, ne poželi što nije tvoje, budi pravedan”

  3. Značaj i uticaj Jevrejska religija činila je osnovu života starih Jevreja. Norme i pravila, ponašanja i odgovornosti mistično su preko proroka prenete narodu Upravo u ovoj religiji nalazimo temeljne postavke koje su kroz vekove očuvane i čine osnovu savremenog društvenog života

  4. Solidarnost među jevrejima Uprkos klasnoj diferencijaciji razvijeno je snažno osećanje solidarnosti, pothranjeno konstantnom ugroženošću od spoljnjeg neprijatelja i razvijano pod uticajem filozofije religije Osećanje solidarnosti bilo je izraženo i zbog malobrojnog stanovništva i kratkog perioda samostalnosti države. Prisilno raseljavanje jevreja i dijaspora trajno će ukoreniti solidarnost kao bitnu karakteristiku jevreja do danas.

  5. Odnos prema ropstvu Iz Božijih zapovesti izvedeni su svi drugi zakoni koji regulišu položaj ljudi, njihove slobode, individualni i društveni život. Robovi su se mogli kupiti (prodati član porodice u ropstvo) ali su oni imali bračna i roditeljska prava i pravo na slobodu posle šest godina. Rob je po svojoj volji mogao i da ostane kod gospodara i ne iskoristi pravo na slobodu.

  6. Jubilej – oprost ropstva i dužništva Opšte oslobađanje robova vrši se po isteku sedam puta sedam godina (jubilarna godina) kada se svako vraća na svoje imanje i u svoju porodicu Svaka dugom izgubljena zemlja se može ponovo otkupiti ili je može otkupiti srodnik Pravo na povraćaj imovine stiče se jubilejem

  7. Odnos prema siromašnima Zahteva se da se na pozajmljeni novac ne traži kamata, da se u zalog ne uzima odeća dužnika, da se ne ulazi u kuću dužnika kako bi se uzeo zalog ili naplatio dug

  8. Moralno ponašanje U cilju zaštite stanovništva od preteranog fizičkog rada zahteva se jedan dan odmora u sednici Nesumljivo je da su moralno ponašanje, pravilno i humano postupanje bili važni uslovi za uspostavljanje zdravih međuljudskih odnosa i uspeha čitave zajednice (ne lagati, ne varati ...)

  9. Zdravstvena zaštita Polagala se posebna pažnja zaštiti žena posle porođaja, oporavak 41/66 dan Posebno se vodila briga o lečenju gube, šuge, sifilisa i drugih infektivnih bolesti, spaljivani su predmeti zaraženog i sprovođena temeljnja dezinfekcija U cilju unapređenja zdravlja utvrđena je karta ishrane Sveštenici su bili lekari

  10. Školovanje dece U svakom gradu je morala biti škola koju pohađaju deca od šest ili sedam godina Podstiče se druženje slabijih đaka sa uspešnijim Deca su učena istoriji, čitanju i zakonima Deca starosti od 13 godina učestvovali su u razgovorima, pitana su za mišljenje

  11. Izbegavanje oprosta dugova Opraštanje dugova imalo je socijalnu svrhu da ublaži bedu, siromaštvo glad i spreči raslojavanje društva Bilo je moguće izbeći oprost dugova obraćanjem sudskom veću sa molbom da se još neko vreme naplati dug

  12. Socijalnevrednostihrišćanstva “Učenost, privrženost, istrajnost, čestitost, doslednost, skromnost, valjan rad, dobra dela”

  13. Agapejska ljubav Osnovna nit etičkog ponašanja je biblijski božanski zakon, Hristovo ispunjavanje zakona i njegova žrtva u cilju iskupljenja ljudi Tako se razvila etika u Hristu u kojoj je božanska ljubav (agape) dominantna kategorija – spontana ljubav koju je Bog pokazao prema grešnom ljudskom rodu

  14. Agapejska ljubav Po ugledu na Boga i njegovu ljubav prema ljudskim bićima, čovek treba da pokaže ljubav prema onima koji su u nevolji, bolesni, ubogi i siromašni, da se ljudi žrtvuju jedni za druge, bez obzira da li to druga osoba zaslužuje.

  15. Važnost rada Bitan doprinos ekonomskoj i opšte društvenoj ekspanziji zapadne Evrope nalazi se se u etičkom stavu da čovek treba da svoje iskljupljenje pred Bogom stekne radom, a ne kupovinom oproštaja grehova (indulgencija). Ovo je u suštini osnovna teza protestanata koja je prihvaćena kod građanskih sociologa uz saglasnost da je ovakav odnos pokretač ekonomskog razvoja i opštedruštvenog progresa

  16. Važnost posta Post je važna ustanova koja se koristi za pokajanje, pripremu tela i duha za praznične dane, planiranje i razmišljanje o važnim životnim pitanjima, međusebna posećivanja, porodična okupljanja, podsećanja na mučenike i svece Božićni posti zahvataju 5 nedelja pre Božića i 7 nedelja pred Vaskrs

  17. Socijalna praksa katoličke crkve Socijalna praksa bila je motivisana osvajanjem svetovne vlasti (u početku). Po principu “ko vlada taj treba i da pomaže” razvila je svoju doktrinu da je crkva ta koja pomaže sirošnima a onaj ko pomaže treba da ima i političku vlast.

  18. Enciklika Nova socijalna doktrina je reakcija na opasnost po položaj crkve u društvu. Enciklika se zalaže za socijalno osiguranje za slučaj nezaposlenosti, iznemoglosti, nesreće, starosti i siromaštva, te zagarantovanih minimalnih nadnica

  19. Enciklika 1981 Papa Ivan Pavle II u enciklici iz 1981. negira poziciju krupnog kapitala i njegovu odbranu privatne svojine, zalažući se za socijalizaciju proizvodnih sredstava i participaciju radnika u upravljaju i odlučivanju. Zahteva se intervencija države u zapošljavanju

  20. Socijalne vrednosti protestanata Socijalna doktrine reformisane, odnosno protestantske crkve sadržana je od socijalnih akcija, koje su usmerene ka pomoći siromašnima i neobezbeđenima, pružanja pomoći licima bez roditeljskog staranja Pored toga, nastavila je sa razvijanjem svesti o praksi milosrđa među građanima

  21. Socijalne vrednosti pravoslavaca Pravoslavna crkva ostala je dosledna ranohrišćanskoj praksi i učenju, propovedajući dužnost vernika da čine milosrđa a crkva je pružala pomoć siromašnim i ubogim. Načelo je “patrijarhu duhovna, a caru svetovna vlast”.

  22. HVALA NA PAŽNJI

More Related