ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I POTENCIJAL ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA

1. ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I POTENCIJAL ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA REA SJEVER, KOPRIVNICA, 22. 11. 2011. Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh. Energetski institut Hrvoje Požar Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost

2. Struktura predavanja • UVOD • POTENCIJAL ENERGETSKIH, EKONOMSKIH I EKOLOŠKIH UŠTEDA U ZGRADAMA • ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I ZAKONODAVNI OKVIR • ULOGA VANJSKE OVOJNICE ZGRADA U POVEĆANJU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI • ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA I SUVREMENI ENERGETSKI KONCEPTI • ZAKLJUČAK

3. Uvod • Energetska i ekološka problematika zahtijevaju ozbiljan integralni pristup, jer je dosadašnja nekontrolirana potrošnja energenata s vidljivim ekološkim posljedicama neodrživa. • Integralni pristup razmatranju energetskog koncepta zgrada pri gradnji novih i energetskoj obnovi postojećih zgrada za struku je danas najveći izazov, koji traži znanje i multidisciplinarnu suradnju svih sudionika u projektiranju i gradnji • Energetska obnova zgrada predstavlja najveći potencijal za energetske uštede, a istovremeno i priliku za temeljito i nužno osuvremenjivanje postojećeg sektora zgrada • Novi integralni pristup projektiranju, obnovi postojećih i gradnji novih zgrada Energetski pregledi i energetska certifikacija zgrada Energetska obnova postojećih zgrada – FAKTOR 10 Energetski koncepti novih zgrada – NISKOENERGETSKA I NUL ENERGETSKA ZGRADA – A, A+ ENERGETSKI RAZRED Razlozi za energetsku obnovu zgrada 3

4. Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama • zgrade građene prije 1940. godine >180 kWh/m2 energije za grijanje • zgrade građene 1940.-1970. godine > 200-300 kWh/m2 • zgrade građene u periodu od 1970. do 1987. godine 150-180 kWh/m2 ali i do 300kWh/m2 • zgrade građene u periodu od 1987. do 2006. godine 100-150 kWh/m2 • novogradnja usklađena s Tehn. propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 79/05, NN110/2008, NN 89/09 < 95 kWh/m2 • Suvremene niskoenergetske zgrade A i A+ <25 kWh/m2 energije za grijanje • ENERGETSKA OBNOVA – FAKTOR 10 – smanjenje energetske potrošnje na 1/10 potrošnje prije energetske obnove

5. Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama Značajan je broj razloga za sustavni integralni pristup energetskoj obnovi zgrada: • energetska obnova je jedini način za značajno smanjenje ukupne energetske potrošnje • energetska obnova može rezultirati novim kreativnim i pokretačkim impulsom u arhitekturi • kroz energetsku obnovu zgrada doprinosimo kompletnom osuvremenjivanju arhitekture • suvremeni energetski koncepti i povećana razina toplinske zaštite dovode do optimalnih klimatskih uvjeta u zgradama, sprječavaju kondenzaciju i građevinske štete, te produžuju životni vijek zgrada • visoki standard i komfor povećavaju vrijednost zgrade i smanjuju periode povrata ulaganja • troškovi života postaju niski kroz dugi vremenski period • obnova zgrada može rezultirati socijalnim, kulturnim i urbanim razvojem • povećana građevinska aktivnost potaknuta sustavnom energetskom obnovom otvara nova radna mjesta i može biti osmišljena kroz financijske mehanizme poticanja • energetska obnova zgrada je osnova za racionalno gospodarenje zgradama • energetska obnova zgrada može značajno doprinijeti zaštiti okoliša i smanjenju CO2 emisija

6. Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama 2010 Veliki energetski i ekološki problemi • Prema najnovijoj energetskoj bilanci RH za 2010., finalna potrošnja energije u sektoru zgrada porasla je za 5,98 posto u odnosu na 2009. godinu, te iznosi 112,53 PJ, što je ukupno 42,3 posto potrošnje finalne energije za 2010. godinu. • EU do 2020. godine kao ciljeve navodi smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela korištenja OIE na 20% i povećanje energetske učinkovitosti za 20%. 2009

7. Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama Veliki energetski i ekološki problemi 7

8. Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama Prijedlog 2.Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost (2.NAPEnU) - naglasak na sustavnoj energetskoj obnovi zgrada, kao i poticanju gradnje gotovo nul energetskih zgrada • Nacionalni okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji definiran je u skladu s metodologijom propisanom u Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama te iznosi 9% referentne neposredne potrošnje energije u 2020., koja je određena kao prosječna potrošnja energije u razdoblju 2001. – 2005. godine • Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, popisu stanovništva 2001. godine, te podacima o ukupno izdanim građevinskim dozvolama i izgrađenim zgradama u razdoblju 2001-2010. godine u RH je u 2010. godini evidentirano ukupno 149,38 milijuna četvornih metara korisne površine stambenih zgrada • Ukupna kvadratura nestambenih zgrada procijenjena je prema energetskoj bilanci Hrvatske i podacima o broju izdanih građevinskih dozvola i izgrađenoj površini u razdoblju 1994.-2010. godine, te iznosi u 2010. godini 43,38 milijuna četvornih metara korisne površine, od čega je oko 9,58 milijuna četvornih metara korisne površine zgrada javne namjene • Uz pretpostavku da se godišnje obnovi 3% površine zgrada, odnosno oko 5 milijuna m2 te da se spec. godišnja potrošnja topl. energije za grijanje smanji sa 200-250 kWh/m2 na 25-50 kWh/m2, uz doprinos gradnje 10 posto zgrada godišnje u gotovo nul energetskom standardu te strožu zakonsku regulativu, ostvarile bi se uštede finalne energije u 2020. oko 20,60 PJ, čime bi se približili cilju od 22,76 PJ energetskih ušteda u 2020. 8

9. Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama Scenariji neposredne potrošnje energije i očekivane uštede do 2020. 9

10. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir Razlozi za energetsku obnovu zgrada • Energetska certifikacija zgrada, odnosno klasifikacija i ocjenjivanje zgrada prema potrošnji energije – nova zakonska obveza za zgrade na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj • Energetski certifikat jest dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, ali i jaki marketinški instrument s ciljem promocije energetske učinkovitosti i nisko energetske gradnje i postizanja višeg komfora života i boravka u zgradama • Energetskim certificiranjem zgrada dobivaju se transparentni podaci o potrošnji energije u zgradama na tržištu, energetska učinkovitost prepoznaje se kao znak kvalitete, potiču se ulaganja u nove inovativne koncepte i tehnologije, potiče se korištenje alternativnih sustava za opskrbu energijom u zgradama, razvija se tržište novih nisko energetskih zgrada i modernizira sektor postojećih zgrada, te se doprinosi ukupnom smanjenju potrošnje energije i zaštiti okoliša • Energetska certifikacija zgrada može odigrati ključnu ulogu u povećanju standarda gradnje i kvalitetnom osmišljavanju energetskog koncepta novih zgrada, pokretanju sustavne energetske obnove i moderniziranju postojećih zgrada • Integralni pristup razmatranju energetskog koncepta zgrada za struku je danas najveći izazov, koji treba znanje i multidisciplinarnu suradnju svih sudionika u projektiranju i gradnji.

11. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir RH implementirala je EU Direktivu 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada u zakonodavni okvir temeljem Akcijskog plana za implementaciju izrađenog u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) te kroz: • Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) • Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08) • Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, NN110/2008 i NN 89/09 • Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada, NN110/2008 • Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, NN113/2008, NN 91/09, NN36/2010 – do QH,nd • Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada, NN113/2008, NN 89/09 11

12. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir ZAHTJEVI ZA STAMBENEZGRADE(grijane na unutarnju temperaturu 18 ºC ili višu)Najveća godišnja potrebna toplina za grijanje Q“H,nd[kWh/(m²a)] • za f0 ≤ 0,20 Q“H,nd= 51,31 [kWh/(m ²a)] • za 0,20 < f0 > 1,05 Q“H,nd= 41,03 + 51,41 • f0 • za f0  1,05 Q“H,nd= 95,01 FAKTOR OBLIKA f0 f0 = A / Ve(m-1) A = vanjsko oplošje Ve = grijani volumen ZAHTJEVI ZA NESTAMBENEZGRADE (grijane na unutarnju temperaturu 18 ºC ili višu) Najveća godišnja potrebna toplina za grijanje Q‘H,nd[kWh/(m³a)] • za f0 ≤ 0,20 Q‘H,nd = 16,42 [kWh/(m³a)] • za 0,20 < f0 > 1,05 Q‘H,nd = 13,13 + 16,45 • f0 • za f0  1,05 Q‘H,nd = 30,40

13. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada Propisuje: • Zgrade za koje je potrebno izdati energetski certifikat o energetskim svojstvima zgrade i izuzeća od obveznosti izdavanja energetskog certifikata • Energetske razrede zgrada • Sadržaj i izgled energetskog certifikata, izdavanje, važenje • Energetsko certificiranje novih zgrada, • Energetsko certificiranje postojećih zgrada koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, • Zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata i izlaganje energetskog certifikata, • Obveze investitora odnosno vlasnika zgrade u vezi s energetskim certificiranjem zgrade, • Registar izdanih energetskih certifikata, • Nadzor nad provedbom Pravilnika. • Energetski razredi od A+ do G, dvije referentne klime: kontinentalna i primorska Hrvatska, granica na 2200 stupanj dana grijanja • Zgrade javne namjene površine > 1000 m2 energetski certifikat javno izložen uz glavni ulaz, s preporukama za povećanje energetske učinkovitosti

14. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir ZAKONSKE OBVEZE • Investitor nove zgrade dužan je osigurati energetski certifikat zgrade prije početka njezine uporabe odnosno puštanja u pogon – sve zgrade koje za koje se nakon 31. ožujka 2010. godine podnosi zahtjev za izdavanje akta temeljem kojega se može graditi • Vlasnik postojeće zgrade dužan je prilikom prodaje ili iznajmljivanja zgrade u cjelini ili njezinog dijela, odnosno leasinga, osigurati energetski certifikat zgrade odnosno njezinog dijela i dati ga na uvid potencijalnom kupcu ili unajmljivaču zgrade – energetski certifikat postaje sastavni dio kupoprodajnog ugovora • Zgrade javne namjene moraju imati izrađen i javno izložen energetski certifikat i popis mjera za povećanje energetske efikasnosti u roku od najdulje 36 mjeseci od donošenja metodologije za provođenje energetskih pregleda, dakle najkasnije do lipnja 2012. godine • Sve postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing moraju imati energetski certifikat dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU. 14

15. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir Potencijal u RH Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PUiG (NN 90/11)- Energetska svojstva zgrada Članak 15. (1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. (2) Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade koji izdaje ovlaštena osoba. (3) U certifikat iz stavka 2. ovoga članka kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. Članak 15.c (1) Energetski certifikati podliježu neovisnom sustavu kontrole. (2) Ustroj neovisnog sustava kontrole, način provedbe neovisne kontrole, uvjete za osobe koje provode neovisnu kontrolu i druga pitanja vezana za neovisnu kontrolu energetskih certifikata propisuje ministar pravilnikom • Uvedene novčane kazne za vlasnike/investitore, projektante, izvođače i nadzor za propuste i nepoštivanje energetskih svojstava te ne ishođenje energetskih certifikata 15

16. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir • Energetski certifikat daje informaciju o potrošnji toplinske energije za grijanje te prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava svih energetskih sustava • Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem projektne dokumentacije, dok je za postojeću zgradu potrebno provesti detaljni energetski pregled • Na temelju izračuna specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje QH,nd,ref zgrada se svrstava u razred energetske potrošnje, od A+ razreda s najmanjom potrošnjom toplinske energije za grijanje (QH,nd,ref≤ 15 kWh/m2a), do G razreda zgrade s najvećom energetskom potrošnjom (QH,nd,ref> 250 kWh/m2a) i to u dvije referentne klime, kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj, s granicom na 2 200 stupanj dana grijanja • Trenutno se energetski razred zgrade izražava prema specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje. U konačnici, potrebno je uvesti u energetski certifikat ukupnu potrošnju energije u zgradi do razine primarne energije. U tom smjeru će se razvijati daljnje promjene regulative. 16

17. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir 17

18. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir U 2011. godini pokrenut je i proces izmjena i dopuna zakonodavno-regulatornog okvira kojim će se u potpunosti uvažiti zahtjevi nove EU Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada, EPBD II, te započeti približavanje cilju zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije. U skladu s obvezama nove Direktive o energetskim svojstvima zgrada EPBD II, potrebno je: • uvesti nove strože zahtjeve vezano na energetska svojstva zgrada; • koristiti obnovljive i alternativne energetske sustave u zgradama za sve nove zgrade, bez obzira na veličinu, kao i za postojeće zgrade pri većim rekonstrukcijama; • razraditi više financijskih mehanizama poticanja energetske učinkovitosti; • pripremiti konkretne mjere i instrumente za brzu implementaciju ove direktive te ih revidirati i poboljšavati svake tri godine; • pripremiti nacionalne akcijske planove za povećanje broja skoro nul-energetskih zgrada i za stimuliranje energetske obnove u standardu skoro nul-energetskih zgrada, posebno za javni sektor; • uvesti kaznene odredbe za neodgovarajuću implementaciju Direktive, koja u nacionalno zakonodavstvo mora biti implementirana najkasnije do 9. srpnja 2012.; • proširiti obvezu javnog izlaganja energetskog certifikata u zgradama javne namjene na sve veće od 500 m2, odnosno od 2015. na sve veće od 250 m2 ; • uspostaviti nezavisni sustav kontrole energetskih certifikata i izvještaja; • od 31. prosinca 2018. nove zgrade javne namjene trebaju biti gotovo nul-energetske; • od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade trebaju biti gotovo nul-energetske. 18

19. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode en.preglede i en. certificiranje zgrada Propisuje: • Uvjete i mjerila za davanje, produžavanje, važenje o izmjenu ovlaštenja za provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada • Nadzor nad obavljanjem poslova • Registar ovlaštenih osoba • Uvjeti i mjerila za davanje suglasnosti za provođenje programa izobrazbe • Registar nositelja programa izobrazbe • Nadzor nad radom nositelja programa izobrazbe • Osobe koje provode energetske preglede i energetsku certifikaciju moraju imati ovlaštenje ministarstva – pravna ili fizička osoba,VSS arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke, 5 godina radnog iskustva, završen program stručnog osposobljavanja • Osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada moraju imati ovlaštenje MZOPUG koje se izdaje fizičkoj ili pravnoj osobi, i to za energetske preglede i certificiranje stambenih i nestambenih zgrada s jednostavnim tehničkim sustavom (MODUL1), te za energetske preglede zgrada sa složenim tehničkim sustavom (MODUL2).

20. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir • Energetski institut je odlukom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 21. srpnja 2009. Nositelj programa izobrazbe za stručno osposobljavanje i obvezno usavršavanje osoba koje provode en. preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada. • Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je 16. lipnja 2010. Energetskom institutu Hrvoje Požar rješenje kojim se daje ovlaštenje za: - provođenje energetskih pregleda stambenih i nestambenih zgrada s jednostavnim tehničkim sustavom- energetsko certificiranje stambenih i nestambenih zgrada s jednostavnim tehničkim sustavom- provođenje energetskih pregleda stambenih i nestambenih zgrada sa složenim tehničkim sustavom- energetsko certificiranje stambenih i nestambenih zgrada sa složenim tehničkim sustavom. • http://www.mzopu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htm - P-23/2010 • EIHP Zagreb i INZA Sarajevo u suradnji, odlukom Federalnog Ministarstva Prostornog Uređenja od 31. Decembra 2010. godine - Nosilac programa obuke za stručno osposobljavanje i obavezno usavršavanje osoba koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje objekata u F BiH. 20

21. Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir • Program osposobljavanja za osobe koje provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada s jednostavnim tehničkim sustavom – MODUL 1 • Održani tečajevi MODUL 1 Održano ukupno 10 seminara u periodu 01.09.2009. do 01. 09. 2011., program uspješno završilo 210 polaznika - u toku 11. seminar: 07. – 17. 11. 2011. • Program osposobljavanja za osobe koje provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom – MODUL 2 • Održani tečajevi MODUL 2 Održano ukupno 4 seminara u periodu 01.09.2009. do 01. 11. 2011., program uspješno završilo 86 polaznika • STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH OSOBA – 23. 11. 2011. , 07. 12. 2011. • OVLAŠTENO 150 FIZIČKIH I 170 PRAVNIH OSOBA, 3. 11. 2011. • SSU – sustav bodovanja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O STRUČNOM ISPITU TE UPOTPUNJAVANJU I USAVRŠAVANJU ZNANJA OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA 600 polaznika u školskoj godini 2010/2011 21

22. Edukacija PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA – 5PSU • Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je 12. listopada 2010. Energetskom institutu Hrvoje Požar suglasnost na provođenje 5PSU • Multidisciplinarni pristup građevinarstvu i energetici s naglaskom na energetskoj učinkovitosti i OIE • Edukacija ovlaštenih inženjera arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke http://www.eihp.hr 22

23. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti • Dobro poznavanje toplinskih svojstava građevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski učinkovitih zgrada • Potrebna količina energije u zgradi ovisi o faktoru oblika zgrade, orijentaciji, sastavu konstrukcije i nivou toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade, te o klimatskim uvjetima • Zahtjevi za visokom toplinskom zaštitom zgrada uvjetuju poseban pristup koncepciji konstruiranja detalja toplinske zaštite cijele vanjske ovojnice zgrade, s posebnim naglaskom na rješavanju detalja toplinskih mostova • Toplinski gubici kroz građevni element ovise o sastavu elementa, orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti λ

24. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti • Koeficijent toplinske vodljivosti λ (W/mK) jekoličina topline koja prođe u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1 m2, debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. Toplinsko izolacijski materijali imaju vrlo malu vrijednost vodljivosti topline λ: najčešće 0,025do 0,045 W/mK • Vrijednost koeficijenta λrazličita je za različite materijale, a ovisi o gustoći, veličini i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala • Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti, odnosno visokog toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala. • Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao što su požarna otpornost, faktor otpora difuziji vodene pare, tlačna tvrdoća, stišljivost, trajnost, otpornost na vlagu i drugo. • Na izbor materijala utječe i vrsta konstrukcije u koju ga ugrađujemo, tako da nije isto da li se radi o izolaciji poda, podrumskog zida, nadzemnog zida, ravnog ili kosog krova.

25. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti Razmatranje toplinske zaštite vanjske ovojnice • vanjski zid • zid između grijanih prostora različitih korisnika • zid prema negrijanom prostoru • vanjski zid prema terenu • pod na terenu • međukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika • strop prema negrijanom podrumu • strop prema negrijanom tavanu • ravni i kosi krov iznad grijanog prostora • strop iznad vanjskog prostora • prozori i vanjska vrata

26. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti Toplinska izolacija vanjskog zida • Izvodi se, u pravilu,postavljanjem toplinsko-izolacijskog sloja s vanjske strane zida, a iznimno s unutarnje strane zida • Izvedba toplinske izolacije s unutarnje strane zida – nepovoljnas građevinsko-fizikalnog stajališta, a često i skuplja zbog potrebe dodatnog rješavanja problema difuzije vodene pare, težeg ispunjavanja zahtjeva u pogledu sigurnosti protiv požara, gubitka korisnog prostora i dr. • posebni slučajevi: prostori koji se koriste povremeno – potrebno je smanjiti toplinski kapacitet konstrukcije zida, kako bi se skratilo potrebno vrijeme za zagrijavanje prostora • naknadna izvedba toplinske izolacije na dijelu zgrade – stan unutar zgrade • Postava toplinske izolacije s unutarnje strane zida je fizikalno lošija, jer iako postižemo poboljšanje izolacijske vrijednosti zida, značajno mijenjamo toplinski tok u zidu i osnovni nosivi zid postaje hladniji – potreba izvedbe parne brane kako bi se izbjeglo nastajanje kondenzata i pojava plijesni • Sanacija postojećeg vanjskog zida izvedbom izolacije s unutarnje strane izvodi se iznimno kod zgrada pod zaštitom, kada se žele izbjeći promjene na vanjskom pročelju zgrade zbog njezine povijesne vrijednosti.

27. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti - proporcionalni odnos povećanja debljine toplinske izolacije i smanjenja gubitaka topline Zid od opeke Za U=1,67 [W/m2K], toplinski gubici iznose okvirno 134 kWh/m2 zidaZaU=0,32 [W/m2K], toplinski gubici iznose okvirno 26 kWh/m2 zida Zid od armiranog betona Za U=3,20 [W/m2K] toplinski gubici iznose okvirno 256 kWh/m2 zida Za U=0,35 [W/m2K] toplinski gubici iznose okvirno 28 kWh/m2 zida

28. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti • toplinska izolacija vanjskog zida s unutarnje strane – toplinski most

29. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti ETICS sustav Ovješena ventilirana fasada

30. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti

31. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti Toplinska izolacija kosog krova • Iako je udio krova zastupljen sa svega oko 10-20 posto u ukupnim toplinskim gubicima u kući, krov ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja • Kosi krov – često prenamjena tavana u stambeni prostor, bez adekvatne izolacije - veliki toplinski gubici zimi, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti • Toplinska izolacija ili stropa zadnje etaže prema negrijanom tavanu ili kosog krova ako se radi o stambenom prostoru • Naknadna toplinska izolacija krova je jednostavna i ekonomski vrlo isplativa, jer je povratni period investicije od 1 do 5 godina • Detalj spoja toplinske izolacije vanjskog zida i krova treba riješiti bez toplinskih mostova • Preporučljiva debljina toplinske izolacije na kosom krovu iznosi najmanje 16 do 20 cm. Izolaciju treba postaviti u dva sloja; jedan sloj između rogova, a jedan sloj ispod rogova kako bi se spriječili toplinski mostovi

32. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti

33. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti

34. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti Toplinska izolacija ravnog krova • Ravni krovovi su najviše izloženi atmosferskim utjecajima od svih vanjskih elemenata zgrade – važna i toplinska i hidroizolacija • Svaki je građevni dio zgrade, pa tako i ravni krov potrebno projektirati prema građevinsko – fizikalnim zakonitostima, ugraditi kvalitetne materijale provjerenih proizvođača i poštovati pravila izvedbe, a posebice korektno riješiti sve detalje ugradnje (završetke krova, priključke, dilatacije i dr) • Kada je riječ o ravnim krovovima u području izvođenja radova i rješavanja detalja završetaka hidroizolacije, često je neslaganje tehničkog znanja i izvedbe što je i uzrok građevinskih šteta pa tako i stanovitom nepovjerenju i predrasudama prema njihovoj koncepciji i dugogodišnjoj funkcionalnosti • Ravni krov može biti riješen kao prohodni, neprohodni ili tzv. zeleni krov • Preporuča se minimalno 16 cm toplinske izolacije, odnosno koeficijent prolaska topline U=0,20 W/m2K

35. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti

36. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti

37. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti Podovi na tlu • posebni zahtjevi: • mehanička čvrstoća – sposobnost nošenja korisnog opterećenja • izolacija unutarnjeg prostora od vlage iz tla • zvučna izolacija od strukturnog prijenosa zvuka • toplinska izolacija • završna podna obloga malo utječe na koeficijent prolaska topline podnih konstrukcija • zbog otpornosti na vlagu, neke podne obloge mogu biti i dobra parna brana i zadržavati građevinsku vlagu unutar konstrukcije poda (lijevani podovi, plastične podne obloge) • položaj toplinske izolacije je moguć ovisno o vrsti primijenjene toplinske izolacije – u suhom ili vlažnom dijelu konstrukcije • zvučna izolacija plivajućeg poda djeluje i kao dodatna toplinska izolacija Toplinski gubici prema tlu (HRN EN ISO 13370)

38. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti Prozori • Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade, koji istovremeno djeluje kao prijemnik koji propušta Sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka • Gubici kroz prozore dijele se na transmisijske gubitke te na gubitke ventilacijom, tj. provjetravanjem, koji zajedno iznose često preko 50 posto ukupnih toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu zgrade • U skladu s novim Tehničkim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata kod grijanih prostora može iznositi maksimalno U=1,80 W/m2K • EU smjernice se danas kreću uglavnom oko U=1,4-1,8 W/m2K • Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće između 0,60-1,10 W/m2K

39. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti Ostakljenje prozora • Na niski U-faktor stakla utječu sljedeći čimbenici: • Debljina i broj međuprostora • U-faktor smanjujemo većim brojem međuprostora i čim većom širinom tih međuprostora, npr. 4+10+4+10+4, što znači 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10 mm • Punjenje međuprostora • Napunimo li međuprostor izo stakla nekim od već spomenutih plinova (argon, krypton i sl.) U-faktor će se bitno smanjiti • Odabir stakla • Debljina stakla vrlo malo utječe na U-faktor, ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje • Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u međuprostor izo stakla posebnim metalnim filmom koji propušta zračenja kratke valne duljine (sunčeva svjetlost), a reflektira zračenja dugih valnih duljina (IC zračenja)

40. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti

41. Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti

42. Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti Realizirani projekti 235 kWh/m2 ► 81 kWh/m2 278 kWh/m2 ►72 kWh/m2 240 kWh/m2 ► 70 kWh/m2

43. Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti HOW DEEP TO GO? FAKTOR 4 ILI BOLJE OD TOGA? - FAKTOR 10 IT IS NOT THE COST OF DEEP RENOVATION IT IS THE COST OF NO DEEP RENOVATION Realizirani projekti

44. Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti Energetska obnova stambene zgrade, Linz REKONSTRUKCIJA S FAKTOROM 10 - Arch+More, DI Ingrid Domenig-Meisinger Autor rješenja fasadnog panela arhitekt Johan Aschauer

45. Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti Energetska obnova stambene zgrade, Linz Energetskom rekonstrukcijom višestambene zgrade u Linzu postignuto je: • smanjenje troškova za energiju na minimum • povećanje kvalitete unutarnjeg zraka • funkcionalnije korištenje prostora, povećanja standarda • primjena novih inovativnih tehnologija prefabrikacije • rekonstrukcija bez iseljavanja stanovnika Rekonstrukcija je obuhvatila dodatnu toplinsku izolaciju cijele vanjske ovojnice, povećanje stambenog prostora i zatvaranje balkona te ugradnju prefabriciranih zidnih fasadnih izolacijskih panela. Osim visokog nivoa toplinske zaštite uveden je i sustav mehaničke ventilacije s iskorištenjem topline otpadnog zraka. Projekt je nagrađen austrijskom državnom nagradom za arhitekturu i održivi razvoj, kao i nagradom Energie Star 2006. godine, kao najuspješniji projekt povećanja energetske učinkovitosti.

46. Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti

47. Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti

48. Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti HOW DEEP TO GO? FAKTOR 4 ILI BOLJE OD TOGA - FAKTOR 10 PAUAT ARCHITECTEN Architekt DI. Heinz Plöderl energetska sanacija gradske bivše industrijske zgrade – Fronius Wels Potencijal u RH Sanacija faktor 10 – zgrada stara preko 100 godina koja se prije koristila za industrijsku proizvodnju – vjerno obnovljena uz visoku učinkovitost i korištenje OIE Prije sanacije 204 kWh/m2 za grijanje – nakon sanacije smanjenje potrošnje energije za 90 posto, redukcija CO2 95 posto, zrakopropusnost smanjena sa 2,4-4,2 na 0,5 Povećanje komfora korisnika , kvalitetan svježi zrak, ugodna klima Potrošnja energije danas 24 kWh/m2

49. Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti Potencijal u RH

50. Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti Obnovljivi izvori energije u arhitekturi Novi integralni pristup projektiranju, obnovi postojećih i gradnji novih zgrada • Energetski pregledi i energetska certifikacija zgrada • Energetska obnova postojećih zgrada – FAKTOR 10 • Energetski koncept novih zgrada – NISKOENERGETSKA I NUL ENERGETSKA ZGRADA – A, A+ ENERGETSKI RAZRED