1 / 44

Certifikacija i marketing nedrvnih šumskih proizvoda i usluga

HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT. Certifikacija i marketing nedrvnih šumskih proizvoda i usluga. Dr.sc. Dijana Vuletić Silvija Krajter, dipl. ing. šum. Nedrvni šumski proizvodi i usluge.

asis
Download Presentation

Certifikacija i marketing nedrvnih šumskih proizvoda i usluga

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT Certifikacija i marketing nedrvnih šumskih proizvoda i usluga Dr.sc. Dijana Vuletić Silvija Krajter, dipl. ing. šum. HKIŠDT, 9/12/2009

  2. Nedrvni šumski proizvodi i usluge • Nedrvne šumske proizvode i usluge čine razni plodovi šumskog drveća i grmlja, razni predmeti izrađeni od sitnog drvnog i nedrvnog materijala, te posebice socijalne usluge šuma kao što su rekreacija, turizam, lov, foto-lov i sl. (Sabadi i dr. 2005) HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  3. Nedrvni šumski proizvodi i usluge prema FAO-u (Food and Agriculture Organization) Industrijsko drvo, drvo za ogrjev i drveni ugljen Drvni proizvodi Sitno drvo Nedrvni šumski proizvodi Biljke i biljni proizvodi Šume i proizvodi drveća Životinje i životinjski proizvodi Usluge šuma HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  4. Marketing Skup aktivnosti koji usmjerava proizvodnju i pomaže odgovarajućim proizvodima, dobrima i uslugama pronalaženje puta prema korisnicima (konzumentima) Također pomaže proizvođačima u oblikovanju svoje ponude kako bi ona mogla zadovoljiti potrebe korisnika HKIŠDT, 9/12/2009

  5. Okolišna dobra i usluge(povezana sa šumom) Širok skup proizvoda, dobara i usluga koje šuma pruža uz proizvodnju drva (kao tradicionalno osnovne funkcije šuma) Korištena nazivlja - ne drvni šumski proizvodi - ne drvo proizvodne usluge/funkcije šuma - sporedni šumski proizvodi - općekorisne funkcije šuma - eksternalije i dr. HKIŠDT, 9/12/2009

  6. Specifičnosti pojedinih grupa dobara i usluga – s obzirom na postojanje tržišta Definiranje i određivanje vlasništva i prava raspolaganja je temeljni uvjet nastupa na tržištu Temeljim tih prava se definiraju proizvodi i/ili usluge koji se mogu nuditi na specifičnim tržištima – odgovoriti na specifične potrebe korisnika Ovi proizvodi i usluge traže različiti pristup tržištu – postojeća specifična tržišta ili oblikovanje novih HKIŠDT, 9/12/2009

  7. Specifična primjena - 4 P koncepta • Specifičan odnos između 4P (koji definira osnovne aktivnsoti marketinga) • Product – proizvod....Dobra i usluge • Place - mjesto.......u šumi, ili u blizini • Promotion - predstavljanje proizvoda • Price – cijena.........prihvatljiva HKIŠDT, 9/12/2009

  8. Nestrukturirana okolišna dobra i usluge (direktna naknada) Dobra i usluge Uvjeti stvaranja tržišta Način naplate Sakupljanje gljiva Definiranje i davanje prava Dozvole Sakupljanje tartufa raspolaganja Ulaznice Ostali ne-drvni proizvodi Lov Definiranje i davanje prava Dozvole Ribolova raspolaganja Ulaznice Računi Pristup (hodanje, Definiranje i davanje prava Dozvole Skijanje, gledanje ptica, raspolaganja Pretplata Penjanje) Koncesije Ljepote krajobraza Definiranje i davanje prava Prava raspolaganja oglašavanja HKIŠDT, 9/12/2009

  9. Strukturirana okolišna dobra i usluge (direktna naknada) Dobra i usluge Uvjeti stvaranja tržišta Način naplate Izletišta Pretplata Različite staze Parkirališta Kampovi Posjetiteljski centri Licence i dozvole Muzeji i sl. Ulaznice Iznajmljivanje opreme Jahački centri, staje Kučice za iznajmljivanje Noćenje s doručkom Računi HKIŠDT, 9/12/2009

  10. Proizvodi tradicionalne kakvoće (vezani uz područje ili tehniku proizvodnje) Dobra i usluge Uvjeti stvaranja tržišta Način naplate Tradicionalni proizvodi vezani uz Definiranje kakvoću i davanje prava okoliša oznake, Računi zaštitni znakovi Tradicionalni proizvodi vezani uz okolišno prihvatljive tehnologije HKIŠDT, 9/12/2009

  11. Opće dobrobiti Regulacija vodotoka Pročišćavanje zraka Element tvorbe krajobraza Umanjivanje efekta staklenika Biološka raznolikost Utjecaj na klimu Primjer razvoja tržišta kvotama ugljika kao (GHG) stakleničkog plina HKIŠDT, 9/12/2009

  12. Neka iskustva i očekivani razvoj tržišta Različito definirana prava korištenja Pravo slobodnog pristupa u šumu Pravo slobodnog korištenja različitih proizvoda i usluga Različite kombinacije prava lokalnih zajednica i običajnih prava Moderne marketinške strategije se moraju razvijati u okviru postojećih prava HKIŠDT, 9/12/2009

  13. Korisna iskustva iz područja prodaje drva Ekonomija broja – udruživanje vlasnika radi boljeg nastupa na tržištu Certificiranje – korištenje postojećih certifikata za šume pri promociji specifičnih proizvoda i usluga vezanih uz šume - Ili certificiranje samih proizvoda Neka iskustva i očekivani razvoj tržišta HKIŠDT, 9/12/2009

  14. Uvjeti stvaranja tržišta u Hrvatskoj - stanje Rješavanje vlasničkih prava i prava raspolaganja Razvoj sustava za licenciranje proizvoda i usluga povezanih uz šumu (Služba za ekologiju HŠ d.o.o.) Međusektorska suradnja (šumarstvo, privatno šumarstvo, poljoprivreda, privatno poduzetništvo u poljoprivredi, turizam (lovni, zdravstveni, znanstveni), privatno poduzetništvo u turizmu, transportu, rekreaciji, obrazovanju) HKIŠDT, 9/12/2009

  15. Uvjeti stvaranja tržišta u Hrvatskoj - stanje Otežano oblikovanje proizvoda i usluga Nedovoljna znanja o interesu i potrebama budućih konzumenata Nedovoljna znanja o samom resursu i mogućnostima koje pruža U smislu oblikovanja novih proizvoda/ usluga Korištenja komparativnih prednosti Osmišljavanje novih a prepoznatljivih eko brendova HKIŠDT, 9/12/2009

  16. NDŠP u svijetu • Nedrvni šumski proizvodi kojima se trguje na međunarodnoj razini koriste se u različite svrhe: • kao lijekovi (ginko, ljekovito bilje, eterična ulja i sl.), • hrana (orašasti plodovi, npr.brazilski oraščić), • kao ukras (dijelovi životinja, kao npr. rogovi, kljove i sl.), • za izradu odjeće (krzno), • šumske životinje kao kućni ljubimci (divlje ptice, reptili i sl.), • vrtne biljke (orhideje, palme i sl.), • u građevinarstvu (ratan, lateks, guma, bambus, smole i sl.). HKIŠDT, 9/12/2009

  17. Najveći izvoznici nedrvnih šumskih proizvoda Najveći konzumenti nedrvnih šumskih proizvoda Europa (naročito Njemačka) SAD • Kina • Indija • Indonezija • Malezija • Tajland • Brazil HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  18. Trgovina NDŠP • Postoji manjak informacija o trgovini nedrvnim šumskim proizvodima i njihovoj uporabi. • Teško je procijeniti koliko se NDŠP koristi za osobne potrebe, a koliko se prodaje na tržištu (Burgess, 1992). • Radi se o značajnim količinama na svjetskoj razini (Broad, 2001: 11 milijardi USD godišnje). • Trgovina je većinom legalna. HKIŠDT, 9/12/2009

  19. HKIŠDT, 9/12/2009

  20. Međunarodni i regionalni instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP Instrumenti koji utječu na trgovinu općenito • WTO (The World Trade Organization)-Svjetska trgovinska organizacija • NAFTA (North American Free Trade Agreement)- Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (SAD, Kanada, Meksiko) • SACU (South African Custom Union)- Južnoafrička carinska unija HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  21. Međunarodni i regionalni instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP Instrumenti vezani za zaštitu okoliša • CITES (The Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora)-Konvencija o zaštiti ugroženih vrsta biljaka i životinja • CBD (Convention on Biological Diversity)- Konvencija o biološkoj raznolikosti Rio,1992) HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  22. Nacionalni instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP HKIŠDT, 9/12/2009

  23. Dobrovoljni instrumenti • ISO (the International Organization for Standardization) definicija certifikacije (1996): “Procedura kojom se dobije pisano uvjerenje da je neki proizvod ili usluga u skladu sa određenim standardima.” HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  24. Sheme certifikacije NDŠP-a(Walter, 2002) • Gospodarenje šumama (Forest management)- npr. FSC • Društvena certifikacija (Fair and ethical trade- Fer i etička trgovina) • Ekološka certifikacija (Organic certification)-npr. IFOAM (International Federation of Organic Agricultural Movements • Certifikacija kvalitete proizvoda (Product quality certification) HKIŠDT, 9/12/2009

  25. Primjeri certificiranih NDŠP-a • Javorov sirup u SAD-u • Brazilski oraščići u Peruu i Boliviji • 30 ljekovitih biljaka koji se koriste kao sastojci u kozmetičkim proizvodima u Brazilu • Meso jelena (Cervus elaphus) u Škotskoj • Kora hrasta lužnjaka za proizvodnju mirisa u Danskoj • Kora hrasta plutnjaka za proizvodnju vinskih čepova (Quercus suber) u Portugalu, Španjolskoj i Maroku- certifikat FSC/Rainforest Alliance HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  26. Problemi s certifikacijom NDŠP-a Certifikacija NDŠP-a puno je zahtjevnija od certifikacije drveta i proizvoda od drveta, a provodi se 10-ak godina unazad, pa je teško predvidjeti dugoročno pozitivne i negativne učinke certifikacije. Certifikacija zahtijeva visoki stupanj organizacije i tehničke sofisticiranosti od strane proizvođača, posebno kad se radi o planovima gospodarenja, monitoringu, slijednosti proizvoda (‘traceability’, papirnati trag) i marketingu. Troškovi certifikacije su takvi da mnogi skupljači NDŠP-a u svijetu teško mogu certificirati proizvode bez financijske i tehničke pomoći (Shanley, 2002). ------- moguće rješenje je grupna certifikacija za male proizvođače. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  27. Zakonodavstvo Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03) C. Nedrvni šumski proizvodi-turizam, lovstvo i ostali proizvodi šuma i šumskog zemljišta C6: Koristiti ostale proizvode šuma i šumskog zemljišta u skladu sa načelima potrajnog gospodarenja šumama C6.1. Identificiranje, vrednovanje i definiranje načela gospodarenja za sve nedrvne proizvode šuma i šumskog zemljišta C6.2. Provođenje nacionalne inventarizacije nedrvnih šumskih proizvoda šuma i šumskog zemljišta C6.3. Promicanje ekonomskog korištenja dodatne vrijednosti za nedrvne proizvode šuma i šumskog zemljišta C6.4. Procjena i vrednovanje potencijala za razvoj urbanog šumarstva HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  28. Zakonodavstvo (2) Zakon o šumama (NN 140/05) Čl. 5, alin. 27: „šumski proizvodi jesu svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući: a) Šumsko drveće i grmlje te sve njegove dijelove, b) Biomasu ukupne šumske vegetacije c) Cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje, d) Mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijeće, ljekovito, aromatično i jestivo bilj, druge biljke i njihove dijelove, e) Gljive, f) Med, smolu, g) Listinac, travnati i pašnjački prekrivač, h) Divljač i ostale životinje koje žive u šumi, te i) Treset i humus. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  29. Certifikacija NDŠP u RH(Podaci preuzeti sa web stranice HŠ d.o.o.) • U siječnju 2004. HŠ d.o.o. osnovale su Nadzornu stanicu kao jednu od ovlaštenih nadzornih stanica za stručni nadzor nad ekološkom proizvodnjom. • Krajem 2008. Nadzorna stanica HŠ d.o.o. pod nadzorom je imala 37 proizvođača, 1 prerađivača i 4 proizvođača koji prerađuju svoje proizvode, te 13 uvoznika ekoloških proizvoda. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  30. Certifikacija NDŠP u RH(Podaci preuzeti sa web stranice HŠ d.o.o.) • Zabilježen je i znatan porast interesa u odnosu na 2007. • Do rujna 2009. pristiglo je 15 novih zahtjeva za provođenjem nadzora nad ekološkom proizvodnjom, preradom i uvozom. • Za sada u Republici Hrvatskoj na ekološku proizvodnju otpada samo 7 577 ha zemljišta. • Veličina proizvodnih jedinica nad kojima Nadzorna stanica HŠ d.o.o. obavlja nadzor je od 0,36 ha do 368 ha. • Proizvođači koji su pod nadzorom uzgajaju žitarice, lavandu, voće, ljekovito bilje, ovce i koze, te pčele, skupljaju samoniklo bilje i šumske plodove. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  31. Certifikacija ljekovitog bilja “Koraci do ekoznaka za ljekovito i aromatično bilje”- izdao Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (2009) Koraci do ekoznaka za proizvodnju ljekovitog i aromatičnog bilja Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  32. Certifikacija ljekovitog bilja Samonikle biljke su one koje rastu u prirodi bez neposrednog ljudskog utjecaja, a što je definirano Zakonom o zaštiti prirode (NN 39/94, NN 162/03, NN 70/05). Sakupljanje samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova radi prerade, trgovine i drugog prometa određeno je Pravilnikom o skupljanju samoniklog bilja u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (NN 100/04), Zakonom o šumama (NN 140/05, NN 82/06) te Pravilnikom o uređivanju šuma. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  33. Certifikacija ljekovitog bilja Skupljači su tvrtke, poljoprivredni proizvođači i lokalno stanovništvo za vlastite potrebe. Samoniklo bilje ili dijelovi biljaka koji se koriste u medicinske svrhe su: cvijet, list, stabljika, korijen, podzemna stabljika, kora ljekovitog i aromatičnog drveća ili grmlja te bilja za koje ne postoji zabrana skupljanja, lišajevi, mahovine i dr. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  34. Certifikacija ljekovitog bilja Šumski plodovi: pitomi kesten, pitomi orah, lješnjak, divlje jabuke, oskoruše, maginja, nar, rašeljka, dud, kruščica, rogač, pinjoli, šipak, jagode, borovnice, brusnice, kupine, maline, drenjine, trnjine te drugo jestivo bilje, korijenje i podzemne stabljike. Proizvodi za industrijsku preradu i druge svrhe: smola, liko, iglice i češeri za destilaciju eteričnih ulja i smola, šiške za tanin, kora drveća i dr. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  35. Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova 1.korak: Suglasnost vlasnika zemljišta ili ovlaštenika za skupljanje 2. korak: Plaćanje naknade za skupljanje prema cjeniku vlasnika zemljišta 3. korak: Stručni nadzor radi dobivanja ekoznaka Obavlja ga ovlaštena nadzorna stanica, npr. Nadzorna stanica Hrvatskih šuma d.o.o. Skupljanje mora biti sa površina najmanje 50m udaljeno od prometnica frekvencije 100 vozila na sat ili 10 u minuti ili 20m ako postoji ograda min visine 1,5m. Potrebna je i potvrda vlasnika zemljišta da tlo nije tretirano pesticidima zadnje 3 godine. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  36. Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova 4. korak: Provjeravanje zaštićenosti biljnih vrsta Provodi se prema Zakonu o zaštiti prirode 5. korak: Podnošenje zahtjeva za skupljanje samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja i šumskih plodova Sadrži sljedeće elemente: Podatke o podnositelju zahtjeva Hrvatske i latinske nazive biljnih vrsta Dijelove samoniklih biljaka Količinu koja se želi skupljati Područje skupljanja Način i pribor skupljanja Namjena skupljenog bilja. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  37. Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova 6. korak: Dobivanje dozvole za skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova. Od strane Uprave za zaštitu prirode, Ministarstva kulture 7. korak: Poštivanje sustava održivog gospodarenja prirodnih resursima Prilikom branja treba paziti da se ne uništava stanište ili negativno utječe na opstanak biljke. Bere se samo dvije trećine biljnog fonda. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  38. Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda “Koraci do ekomarkice za med i druge pčelinje proizvode”- Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (2008) 1. korak: Poznavanje zakonskih propisa Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01, NN 79/07) Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN 13/02, NN 10/07). HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  39. Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda • 2. korak: Prvi stručni nadzor • Od strane ovlaštenih nadzornih stanica • U slučaju prelaska sa konvencionalnog na ekološki način proizvodnje, prijelazno razdoblje je godina dana. • 3. korak: Upis u upisnike poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava koji vodi Ured državne uprave za poljoprivredu pri županiji-služba za gospodarstvo. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  40. Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda • Zahtjev i zapisnik nadzorne stanice podnosi se Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za upis u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. • 4. korak: Stručni nadzor • Nadzorna stanica nakon obavljenog stručnog nadzora dostavlja izvješće Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za porovedbu postupka potvrđivanja. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  41. Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda • 5. korak: Izdavanje potvrdnice (certifikata) • 6. korak: Korištenje znaka “Ekoproizvod” • Detaljnije informacije o certifikaciji ljekovitog bilja i meda moguće je pronaći na stranici www.hzpss.hr. HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  42. Zaključak Marketing okolišnih dobara i usluga je aktivnost koja svakako ima budućnost Za očekivati je razvoj specifičnih tržišta za različite proizvode i usluge Definiranje i određivanje prava vlasništva i raspolaganja je temeljni uvjet za razvoj tržišta Udruživanje ponuđača/pružatelja dobara i usluga ima svoju budućnost kroz ekonomiju broja temeljem iskustva u proizvodnji drva Značajna uloga certifikacije u nastupu na tržište Razvoj marketinga i marketinških strategija se javlja kao alat šumarske politike u stimuliranju održivog i ekološki prihvatljivog i socijalno osjetljivog gospodarenja HKIŠDT, 9/12/2009

  43. Primjeri ekomarkica HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009 HKIŠDT, 9/12/2009

  44. Zahvaljujemo Vam na pažnji Dijana Vuletić Silvija Krajter Hrvatski šumarski institut Trnjanska 35, 10000 Zagreb 01 6311582, 098 324 226 dijanav@sumins.hr silvijak@sumins.hr HKIŠDT, 9/12/2009

More Related