1 / 8

Procesna i energetska efikasnost

- Vežbe -. Procesna i energetska efikasnost. Petak 09:00 – 11:00 Nikola M. Minić nminic@singidunum.ac.rs Konsultacije: petak, 11:00 – 12:00. Merne jedinice za energiju.

briana
Download Presentation

Procesna i energetska efikasnost

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. - Vežbe - Procesna i energetskaefikasnost • Petak • 09:00 – 11:00 • Nikola M. Minić • nminic@singidunum.ac.rs • Konsultacije: • petak, 11:00 – 12:00

  2. Merne jedinice za energiju

  3. Amper (simbol: A) je osnovna SI jedinica koja se koristi za merenje električne struje. Sadašnja definicija, koju je usvojila deveta Generalna konferencija težina i mera 1948. godine, glasi: „jedan amper je stalna električna struja koja bi, kada bi se održavala u dva prava paralelna provodnika, neograničene dužine i zanemarljivo malog kružnog preseka, koji se nalaze u vakuumu na međusobnom rastojanju od jednog metra, prouzrokovala među tim provodnicima silu jednaku 2 x 10-7 njutna po metru dužine“. Definicija za amper je istovetna fiksiranju vrednosti permeabilnosti u vakuumu na μ0 = 4π x 10-7 N/m. Pre 1948, korišćen je takozvani internacionalni amper, definisan preko elektrolitičke stope raspadanja srebra. Jednak je 0,99985 A. Amper je dobio ime po Andre-Mari Amperu, jednim od glavnih koji su otkrili elektromagnetizam. Amper se najtačnije postiže koristeći amperovu ravnotežu, ali se u praksi dobija preko Omovog zakona od jedinica za napon i otpor, volta i oma. Jedinica količine naelektrisanja, kulon, se definiše u vezi sa amperom: jedan kulon je količina naelektrisanja preneta strujom jednog ampera u okviru jedne sekunde. Pošto je struja stopa kojim se naelektrisanje kreće po površini, a amper meri struju, jedan amper je jednak toku jednog kulona u sekundi: Amper (A)

  4. Džul (eng. joule; simbol: J; takođe njutn metar, vat sekund ili kulon volt) je SI jedinica za energiju i rad. Nazvana je po fizičaru Džejmsu Preskotu Džulu. • 1 džul = 1 N · 1 m = 1 njutn · 1 metar = 1 kg · 1 m2 · 1 s−2 • 1 džul = 1 C · 1 V = 1 kulon · 1 volt • 1 džul = 1 W · 1 s = 1 vat · 1 sekunda •  Jedan džul je rad koji izvrši sila od jednog njutna na putu od jednog metra; tako se sreću i izrazi njutn metar ili njutn-metar, simboli N·m ili N m. Međutim, da bi se izbegla zabuna, njutn metar se najčešće koristi kao mera momenta sile, a ne energije. • Na drugi način predstavljen, jedan džul je rad potreban da se na površini Zemlje podigne masa od oko 102 g (npr. mala jabuka) za jedan metar. • Takođe, jedan džul je rad potreban da se prenese naelektrisanje od jednog kulona kroz električnu potencijalnu razliku od jednog volta. • Jedan džul predstavlja i rad koji izvrši u jednoj sekundi mašina snage jednog vata. •  1 džul je: • ≈ 2,78 × 10−7 kW·h (kilovat čas) • ≈ 0,239 cal (kalorija) Džul (J) • Kilodžul (skraćeno: kJ) je jedinica za energiju jednaka 1000 J. •  1 kJ je rad koji mašina snage 1 kV izvrši za 1 s. • 1 kJ je potrebno da se istopi 3 gr leda na 0 °C. • Otprilike 1 kJ rada se izvrši kada se 100 kg podigne za 1 m na Zemljinoj površini (ili ako se 1 kg podigne 100 metara). • 1 kJ je jednak 5/18 (otprilike 0,2778) Vh. • Megadžul (skraćeno: MJ) je jedinica za energiju jednaka 1.000.000 tj. 106 J. • 1 MJ je približna vrednost rada koju izvrši mašina snage 1 kV za 15 min. • 1 MJ je dovoljno da istopi 3 kg leda na 0 °C. • 1 MJ je jednak 5/18 (otprilike 0,2778) kVh. • 1 MJ je približna hranljiva vrednost 0,5 l soka od narandže.

  5. Kalorija (cal/Cal) • Kalorija (simbol: cal/Cal) je merna jedinica za energiju. Njeno ime potiče iz francuskog jezika, a izvedeno je od latinske reči calor što znači toplota. • Kao standardna SI-jedinica za energiju uglavnom se koristi džul (J). Ipak, kalorija se češće koristi kao merilo količine toplote ili metaboličke energije sadržane u hemijskim vezama prehrambenih proizvoda. Količina energije koja se dobije kompletnom oksidacijom svih hranljivih supstrata u nekoj namirnici naziva se slobodna energija (∆G). • Mnogo različitih definicija kalorije se pojavilo za vreme 19. i 20. veka. Postoje dva osnovna značenja ovog pojma: • mala kalorija ili gram-kalorija predstavlja količinu energije potrebnu za povećanje temperature 1 gr vode za 1 oC. Ona iznosi približno 4,1868 J i njen simbol je cal. • velika kalorija ili kilo-kalorija predstavlja količinu energije potrebnu za povećanje temperature 1 kg vode za 1 oC. Ovo iznosi približno 4.186,8 J ili tačno hiljadu malih kalorija. Predstavlja se simbolom kcal ili Cal. • U naučnom kontekstu, ime „kalorija“ striktno označava gram-kaloriju. Neformalno, u proizvodnji i obeležavanju hrane i svakodnevnom razgovoru, termin „kalorija“ gotovo uvek označava kilo-kaloriju.

  6. Vat (W) Vat (engl. watt; simbol: W) je SI izvedena jedinica za snagu. Jednak je jednom džulu u sekundi (1 J/s), ili u električnim jedinicama, jednom volt amperu (1 V·A). Vat je brzina, u džulima po sekundi, kojom se energija pretvara, koristi ili širi. • 1 konjska snaga (KS): • ≈ 745,7 W (zaokruženo sa 745,69987158227022 W) • električna, Velika Britanija = 746 W • električna, Evropa = 736 W • metrična = 735,49875 W

  7. Vatsat (Wh) • Vatsat (simbol: Wh) je merna jedinica izvan SI sistema, čija je primena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrednosti električne energije u elektroenergetnom sistemu. 1 Wh je energija koju utroši potrošač snage 1 W za vreme od 1 s: • 1 Wh = 1 W · 1 h = 1 W · 3600 s = 3600 J • U praksi se uglavnom susreću decimalne jedinice: • kilovatsat, 1 kWh = 1000 Wh • megavatsat, 1 MWh = 1·106 Wh • gigavatsat, 1 GWh = 1·109 Wh • teravatsat, 1 TWh = 1·1012 Wh

  8. Volt (V) Volt (eng. volt; simbol: V) je SI izvedena jedinica za električni potencijal i napon (izvedena iz ampera i vata). Dobila je naziv u čast Alesandra Volta, koji je 1800. godine izumeo prvu hemijsku bateriju. Volt se definiše kao potencijalna razlika na provodniku kada struja od jednog ampera utroši jedan vat snage. Stoga se u SI osnovi predstavlja kao m2 · kg · s-3 · A-1, što može da se predstavi i kao jedan džul energije po kulonu, J/C. U suštini, volt meri koliko kinetičke energije nosi svaki elektron, meren u kulonima, pored naelektrisanja. Pa se tako volt, jedan faktor energije, množi strujom, amperom, da bi se dobila ukupna električna snaga struje u vatima. Od 1990. godine, volt se internacionalno održava koristeći Džozefsonov efekat, gde se koristi konvencijom utvrđena vrednost za Džozefsonovu konstantu, ustanovljenu na osamnaestoj Generalnoj konferenciji težina i mera kao K{J-90} = 0,4835979 GHz/µV.

More Related