Download
1 / 16
170 likes | 568 Views
IVAN MATETIĆ RONJGOV (1880.-1960.). Lovorka Ruck, prof. Knjižničarsko društvo Rijeka 15. prosinac, 2005. ŽIVOTOPIS. skladatelj, melograf i glazbeni pedagog rodio se 10. travnja 1880. godine u selu Ronjgi kraj Sv. Mateja (Viškovo) – dodatak prezimenu RONJGOV Učiteljska škola u Kopru
E N D
IVAN MATETIĆ RONJGOV (1880.-1960.) Lovorka Ruck, prof. Knjižničarsko društvo Rijeka 15. prosinac, 2005.
ŽIVOTOPIS • skladatelj, melograf i glazbeni pedagog • rodio se 10. travnja 1880. godine u selu Ronjgi kraj Sv. Mateja (Viškovo) – dodatak prezimenu RONJGOV • Učiteljska škola u Kopru • od 1899. učitelj u istarskim mjestima: Žminj, Barban, Kanfanar, Sv. Petar u šumi, Gologorica, Pićan, Klana, Opatija (1904. - 1919.) • kao mlad učitelj u Istri melografira; spoznaje nedostatak temeljite glazbene naobrazbe; koncem I. svjetskog rata kratko vrijeme studirao glazbu u Beču. • 1919. emigrira radi talijanske okupacije
...životopis • diplomirao kompoziciju 1921. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Franje Dugana st. • u Sušaku 1921.-1925. nastavnik pjevanja na gimnaziji, 1923. osniva privatnu muzičku školu (djeluje do njegova odlaska u Zagreb) • u Zagrebu tajnik Muzičke akademije • razdoblje mirovine i ratne godine provodi u Beogradu kod kćeri, harfistice Ivke Matetić Damjanović; mlađa kćer Vjera Matetić profesorica solfeggia • 1945. u Zagrebu na Muzičkoj akademiji predaje glazbeni folklor
...životopis • u Rijeci 1947. -1951. predaje teoriju glazbe, solfeggio i harmoniju na muzičkoj školi (od 1963. škola nosi Matetićevo ime, a njegovim je imenom 1962. nazvana i muzička škola u Puli) • Prigodom 80. rođendana odlikovan Ordenom rada I. reda • Matetić je tada u svojoj izjavi za radio rekao: «... ovo sam odlikovanje dobio štosam uspio dokazati i pokazati da je istarska muzika dostojna koncertnog podija kao i svaka druga, a možda još i više, jer je originalna». • Ivan Matetić Ronjgov umire u bolnici u Lovranu 27. lipnja 1960.; sahranjen na groblju u Opatiji, u blizini svog prijatelja Viktora Cara Emina.
kao mlad učitelj Matetić sebi postavlja cilj: očuvati istarsko-primorsku narodnu glazbu od propadanja te pronaći način kako da se ona iskoristi u umjetničkoj glazbi 3 etape Matetićeva rada: sakupljanje odnosno melografiranje narodne glazbe proučavanje sakupljene građu i postavljanje teoretske osnove skladanje u ozračju istarsko-primorske glazbe. MELOGRAFSKI I ETNOMUZIKOLOŠKI RAD
...etnomuzikološki rad • nakon 25 godina melografiranja i proučavanja narodne glazbe Istre i Hrvatskog primorja Matetić, uz pomoć prof. Franje Dugana st. postavlja teoretske osnove istarsko-primorske glazbe te utvrđuje tzv. istarsku ljestvicu • rezultate objavljuje u časopisu Sveta Cecilija 1925. te 1926. • (Oistarskoj ljestvici, O bilježenju istarskih popijevki, Još o bilježenju istarskih popijevki ) • do njegova etnomuzikološkog rada istarsko-primorsku glazbu bilo nemoguće zabilježiti notama (ne uklapa se i tradicionalne okvire, ne može se svrstati u tzv. temperiranu udezbu polutonskog sustava)
...etnomuzikološki rad • značajke istarsko-primorske glazbe: dvoglasje solističkog tipa, kretanje dvoglasja u velikim sekstama ili malim tercama, završna kadenca u unisonu; tipičan interval • Čeh Ludvik Kuba i Matko Brajša-Rašan: pokušaji zapisivanja prije Matetića • Matetić glazbu netemperiranog sustava približno zapisuje u temperiranom sustavu i rješava pitanje latentne harmonije (akordsku strukturu) = teorija o istarskoj ljestvici (heksakordalni niz u okviru frigijske ljestvice)
...etnomuzikološki rad • rasprostranjenost napjeva i svirke u tzv. istarskoj ljestvici: ima i u drugim krajevima, ali u Hrvatskom primorju i Istri najsačuvanije, najkompaktnije
SKLADATELJSKI RAD • nakon postavljanja teorije o istarskoj ljestvici Ronjgov piše obrade narodnih pjesama Vokalne simfonije • 1932. tužaljka za dječji zbor Ćaće moj - posvećeno zboru «Trboveljski slavček»;tekst iz zbirke «Istarske narodne pjesme • 1935. Roženice za mješoviti zbor, alt i bariton solo – stihovi Mate Balota; pandan Balotinom citiranju narodne pjesme Rodila loza grozda dva je citiranje istoimenog narodnog napjeva • 1951. balada Malo mantinjade v Rike na palade za vokalne soliste i mješoviti zbor- narodna poezija; tarankanje
...skladateljski rad Vokalne simfonije • 1954. Mantinjada domaćemu kraju za vokalne soliste i mješoviti zbor – na stihove pjesnika Davida Kabalina; onomatopeja bure • 1956. Naš kanat je lip - prema istoimenoj poemi kastavskog pjesnika Ljube Brgića, posvećenoj 70. godišnjici Matetićeva života Naš kanat je lip i mi ga jako volimo, kako vino koga pijemo i kruh idemo....
...skladateljski rad Vokalne simfonije • 1959. Na mamin grobak za mješoviti zbor sa baritonom, altom i tenorom solo– na vlastiti tekst posvećen majci, zadnja Matetićeva skladba, jedno od najopširnijih jednostavačnih zborskih a cappella kompozicija, praizvedeno posthumno • Radovi za djecu • 1940.Čakavsko-primorska pjevanka, podnaslov 128 dvoglasnih čakavskih melodija za omladinu sviju vrsti škola; stihovi Drage Gervaisa u pjesmi Pod Učkun kućice bele • Dječji zborovi: Kos, Motovunska šuma, Črčak, Pod Učkun, obrade narodnih napjeva • Otroci vsega sveta- trostavačni ciklus, stihovi slovenske pjesnikinje RužePetelinove
Klavirske minijature uglavnom posvećene skladateljevim unucima i prijateljima najpoznatije su Uspavanka te Tičji pir (posvećen sušačkoj pijanistici Mariji Štrcaj-Paravić) ...skladateljski rad • Solo popijevke i dvopjevi • 14 solo popijevki(Hopak, Uspavanka, Moja zemja te Galijotova pesan) • Galijotova pesan za bas i klavir - 1936., stihovima Vladimir Nazor, umetnuti motivi narodnih napjeva Vrbniče nad morem te Zaspal Pave. • Mojazemja- D, Gervais,ishodište u napjevu Popuhnul je tihi vetar. • dvopjevi- obrade narodnih pjesama
BORBA ZA OČUVANJE GLAZBENOG FOLKLORA • u rodnom kraju neshvaćen stvaraoc; «Nemo propheta in patria sua» Matetić preveo «Se ča je nemo, to je naše, i se ča je naše, to je nemo» • fanatizam u propagiranju autohtonog glazbenog izraza Istre, Hrvatskog primorja i kvarnerskih otoka • Poslanica prijateljima folklora, svibanj 1958. , upućena njegovu prijatelju i istomišljeniku, prof. Vinku Tadejeviću • Matetićev moto «Saki neka stori svoju dužnost, saki neka svoj talenat stavi va službu svojega naroda i njegove duhovne ili materijalne kulture.»
