1 / 29

Nuklearne elektrane

Nuklearne elektrane . Josip Vuković. Sadržaj. Uvod Princip rada i osnovna podjela Sigurnost nuklearnih elektrana ( NE ) Razvoj i cilj nuklearne energetike Radioaktivni otpad iz NE Razgradnja NE Zaključak. Uvod. Povijesni razvoj, primjena i značaj nuklearne energetike

zia
Download Presentation

Nuklearne elektrane

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Nuklearne elektrane Josip Vuković

  2. Sadržaj • Uvod • Princip rada i osnovna podjela • Sigurnost nuklearnih elektrana (NE ) • Razvoj i cilj nuklearne energetike • Radioaktivni otpad iz NE • Razgradnja NE • Zaključak

  3. Uvod Povijesni razvoj, primjena i značaj nuklearne energetike • razvoj je počeo prije II. svjetskog rata • vojni nuklearni program – “Manhattan” projekt – cilj je bio proizvesti atomsku bombu – u sklopu projekta izgrađen je prvi reaktor “Chicago pile 1” – prva samoodržavajuća lančana reakcja 2.12.1942. • sredinom 50-ih godina dvadesetog stoljeća počela je komercijalna primjena nuklearih reaktora koja taje sve do danas • NE omogućuju raspolaganje energijom velike koncentracije • djelotvorna i ekonomična primjena u energetici

  4. Uvod Povijesni razvoj, primjena i značaj nuklearne energetike • status i značaj nuklearne energetike • u pogonu su 444 reaktora (494 u izgradnji i remontu) • SAD (110), Francuska (59), bivši SSSR(46), Njemačka (17), Japan (54), Južna Koreja (21), Kanada (17), Velika Britanija (23) itd. • ukupna instalirana električna snaga – 406136 MWe • 18% ukupne proizvedane električne energije svijeta • radni vijek nuklearnih elektrana – 30 – 60 godina • 284 istraživačka reaktora te dodatnih 220 reaktora u funkciji pogona brodova i podmornica

  5. Princip rada i osnovna podjela Princip rada • bit – samoodrživa kontrolirana lančana reakcija • fisija - nuklearna reakcija cijepanja jezgre atoma na dva dijela (fisijski fragmenti) pri čemu se oslobađa velika količina toplinske energije • NE koriste kao gorivo uran ili plutonij • prirodni uran (izotop U-238 sa 99.3% udjela i izotop U-235 sa 0.7 % udjela) – potrebno je prirodni uran obogatiti izotopom U-235 da bi ga mogli koristiti kao gorivo

  6. Princip rada i osnovna podjela Princip rada • U-238 apsorbira brze neutrone, U-235 se u sudarima sa sporim neutronima raspada na vrlo radioaktivne, fisijske produkte, a pri tom se oslobađa još brzih neutrona

  7. Princip rada i osnovna podjela Princip rada • oslobođena energija u fisijama U i Pu pretvara se u toplinsku energiju koja grije rashladno sredstvo koje svoju toplinsku energiju predaje vodi koja se grije i prelazi u paru te odlazi do parne turbine – (RKP) • glavni dijelovi: • reaktorska jezgra • gorivni element (gorivo) • rashladno sredstvo • parogenerator • sigurnosni sustavi

  8. Princip rada i osnovna podjela Osnovna podjela • NE se djele prema tipu reaktora i vrsti goriva: • PWR (293) • BWR (98) • HWR (54) • GCR (30) • HTGR • LMFBR • najbitnije dvije skupine reaktora su PWR i BWR te njihove inačice • snage im idu i do 1500MW

  9. Princip rada i osnovna podjela

  10. Sigurnost nuklearnih elektrana (NE) • kada ulazimo u razmatranje NE, prvo i osnovno je pitanje sigurnosti • “lakovodni reaktor (PWR) koji je danas najrašireniji u svijetu ne može eksplodirati kao atomska bomba” • sigurnost NE se svodi na ograničavanje ispuštanja radioaktivnih materijala u okoliš • sigurnosni sustav NE je najrazrađeniji sustav unutar same elektrane i obuhvaća više razina zaštite za same dijelove NE i ostale sustave u NE

  11. Sigurnost nuklearnih elektrana (NE) • postoji više razina kojima se osigurava sigurnost NE, a najrelevantnija je zaštita po dubini koja obuhvaća: • fizičke barijere • administrativne mjere • fizičke barijere: • gorivni element (matrica) i njegova obloga • primarni rashladni krug • zaštitna posuda (kontejnment) • sustavi za zaštitno hlađenje reaktora • sustavi za zaštitu reaktorske posude itd.

  12. Sigurnost nuklearnih elektrana (NE) • administrativne mjere: • konzervativan projekt NE • sustavno školovanje operatora u elektrani • inspekcija i nadzor opreme • upravljanje i održavanje opreme sukladno određenim propisima itd. • postoje dvije vrste analiza sigurnosti NE: • probabilističke analize • determinističke analize

  13. Sigurnost nuklearnih elektrana (NE) • probabilističke analize: • obuhvaćaju matematičko-fizičke modele • provode se zaosnovne projektne kvarove • govore nam što će se dogoditi u slučaju nekog preodređenog scenarija • LOFT, SEMYSCALE (SAD), BETSY (Francuska) itd. • determinističke analize: • govore nam kolika je vjerojatnost nekog kvara i njegove posljadice • RIZIK = VJEROJATNOST X POSLJEDICE • postavlja temelje za daljnji razvoj vjerojatnosnih analiza • PSA

  14. Sigurnost nuklearnih elektrana (NE) Nesreće u NE • Otok tri milje u SAD (1979.) • oštećenje jezgre 1979. godine rezultiralo je iz niza nesretnih okolnosti u kojima su se događale pogreške na opremi i pogreške operatera • rastalila se približno trećina jezgre • doza zračenja izvan NE nije prelazila razinu koja ugrožava stanovništvo • Černobilj u Ukrajini (1986.) • primarni je uzrok nesreće ljudska pogreška - niz narušavanja propisanih instrukcija i operativnih postupaka • sekundarni se uzroci mogu sažeti u kategoriju nedostataka u projektu i izvedbi elektrane • 31 žrtva neposredno nakon nesreće, više od 100.000 ljudi evakuirano • ogroman negativni utjecaj na razvoj nuklearne energetike

  15. Sigurnost nuklearnih elektrana (NE) Nesreće u NE

  16. Sigurnost nuklearnih elektrana (NE) Usporedbe sa ostalim elektranama • broj smrtnih slučajeva po milijardi proizvedenih kWh električne energije: • najveća je smrtnost kod hidroelektrana (101 slučaj po TWh) • termoelektrane na ugljen (39 slučajeva po TWh) • termoelektrane na plin (10 slučajeva po TWh) • NE (1 slučaj po TWh - uključujući i černobiljsku nesreću) • reaktori u Černobilju ne mogu biti mjerodavni za procjenu sigurnosti ostalih tipova NE – nisu građeni uz poštivanje opće prihvaćenih kriterija sigurnosti, ali nisu ni temelj nuklearne energetike ni u jednoj zemlji izvan zemalja bivšeg SSSR

  17. Razvoj i cilj nuklearne energetike Razvoj nuklearne energetike i njegovi čimbenici • čimbenici razvoja: • veći razvojni potencijal • veća sigurnost pogona • ekonomičnost • šira primjena izvan elektroenergetike • visok izgor nuklearnih sirovina • recikliranje nuklearnog goriva

  18. Razvoj i cilj nuklearne energetike Razvoj nuklearne energetike i njegovi čimbenici • smanjenje emisije CO2 – NE ne proizvode CO2, SO2, NOx u velikim količinama – NE ne rade efekt staklenika, ne utječu na ozon • povećanje potreba za energijom uvjetovano porastom standarda sveopće proizvodnje i potrošnje – dvije milijarde ljudi širom svijeta nema pristup električnoj energiji • globalno oslanjanje na fosilna goriva i velike hidroelektrane ostati će trend bar do 2020. godine, ali to neće biti dovoljno za zadovoljavanje rastućih potreba čovječanstva

  19. Razvoj i cilj nuklearne energetike Razvoj nuklearne energetike i njegovi čimbenici • dobro konstruirane NE pokazale su se pouzdanima, sigurnima, ekonomski prihvatljivim i ekološki “dobroćudnim” • do sad se u svijetu nakupilo više od 10000 reaktor-godina rada, pa se skupilo i potrebno iskustvo u iskorištavanju nuklearne energije

  20. Razvoj i cilj nuklearne energetike Cilj nuklearne energetike • na budući razvoj će utjecati ekonomski, politički, energetski i psihološki čimbenici • posebna je vrijednost nuklearnih elektrana u činjenici što proizvode energiju bez emisija ugljičnog dioksida • ciljevi za srednjeročno razdoblje (do 2030.) • poboljšani lakovodni reaktori • poboljšani teškovodni reaktori • visokotemperaturni plinom hlađeni reaktori • ciljevi za dugoročno razdoblje (nakon 2030.) • brzi oplodni reaktori • fuzijski nuklearni reaktori (ITER)

  21. Razvoj i cilj nuklearne energetike Usporedbe • za elektranu snage 1.000 MW na biomasu potrebna je površina od 300.000 km2, za bioulje 24.000 km2, za vjetar 100-200 km2, za fotonaponske ćelije 20-100 km2, a za nuklearne elektrane do 1 km2

  22. Razvoj i cilj nuklearne energetike Stanje u RH • Hrvatska je u 50%-tnom vlasništvu NE Krško • NE Krško ima snagu 707 MWe • RH time zadovoljava oko 20% svojih potreba za el.energijom • u budućnosti RH će morati razmotriti i nuklearnu energiju kao opciju za zadovoljavanje sve većih potreba el. energijom • isto tako će se morati pobrinuti za svoj dio radioaktivnog otpada iz NE Krško

  23. Radioaktivni otpad iz NE • materijali koji nisu namijenjeni za daljnu uporabu čiji je stupanj radioaktivnosti već od zakonom propisanih vrijednosti • dijele se na: • nisko radioaktivan otpad • srednje radioaktivan otpad • visoko radioaktivan otpad

  24. Radioaktivni otpad iz NE • radioaktivni otpad iz postrojenja nuklearne energetike sačinjavaju sve radioaktivne otpadne tvari koji nastaju u procesima nuklearnog gorivnog ciklusa i tijekom pogona nuklearnih elektrana • tijekom pogona nuklearnih elektrana potječe iz dva osnovna izvora: • aktivacije materijala u reaktoru (nastaju aktivacijom neaktivnih izotopa željeza, nikla, bora i litija prolazom kroz jezgru reaktora) • fisija • radioaktivni materijal se mora skladištiti na za to predviđena mjesta (unutar elektrane u bazenima za istrošeno gorivo, na odlagalištima itd.)

  25. u oceane u svemir u ledene površine u čvrstom tlu Radioaktivni otpad iz NE Gospodarenje radioaktivnim otpadom Skladištenje Odlaganje

  26. Radioaktivni otpad iz NE Postupak sa nisko i srednje radioaktivnim otpadom • površinako odlagalište

  27. Radioaktivni otpad iz NE Postupak sa visoko radioaktivnim otpadom REAKTOR BAZEN ZA ISKORIŠTENO GORIVO SKLADIŠTENJE • ODLAGANJE ?? • duboko podzemno odlagalište • 10000 godina izolacije • izgradnja ne prije 2010. godine

  28. Razgradnja NE • po isteku životnog vijeka ili u slučaju negativne ocjene za produljenje životnog vijeka elektrana trajno obustavlja rad i započinje se s postupkom njezine razgradnje • tri scenarija razgradnje: • DECON – promptna dekontaminaciju i uklanjanje svih radioaktivnih materijala s lokacije nuklearnog objekta – traje 15-ak godina • SAFSTOR – vremenski odgođeno uklanjanje radioaktivnih materijala s lokacije nuklearnog objekta uz odgovarajući nadzor – traje 50 godina • ENTOMB – djelomično uklanjanje radioaktivnih materijala uz dugoročni institucionalni nadzor lokacije –monolitna (betonska) struktura – traje 110 i više godina

  29. Zaključak • zadnje tri dekade nuklearna energija ima značajnu ulogu u proizvodnji električne energije • jaki proboj nuklearne energije može se zahvaliti njezinoj čistoći i gotovo nikakvim ispuštanjem stakleničnih plinova • konstantan, čist i pouzdan izvor energije • rješenje problema oko sve većih potreba za energijom moguće samo uz kompromise i nadilaženje predrasuda

More Related