bankarski menad ment n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Bankarski menadžment PowerPoint Presentation
Download Presentation
Bankarski menadžment

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 121

Bankarski menadžment - PowerPoint PPT Presentation


  • 139 Views
  • Uploaded on

Bankarski menadžment. Pretpostavke održivosti banke Dr Slobodan Lakić. I Upravljanje likvidnošću banaka. Likvidnost banke predstavlja njenu poslovnu sposobnost da u svakom momentu može izvršiti svoje dospjele obaveze po prihvatljivoj cijeni (kamatnoj stopi) sa aspekta banke

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Bankarski menadžment' - wyatt-witt


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
bankarski menad ment

Bankarski menadžment

Pretpostavke održivosti banke

Dr Slobodan Lakić

i upravljanje likvidno u banaka
I Upravljanje likvidnošću banaka
  • Likvidnost banke predstavlja njenu poslovnu sposobnost da u svakom momentu može izvršiti svoje dospjele obaveze po prihvatljivoj cijeni (kamatnoj stopi) sa aspekta banke
  • Banka je likvidna kada je sposobna da razmijeni svoje aktive za gotovinu dovoljno brzo da bi izašla u susret zahtjevima koji su joj upućeni za isplatu novca
slide3
Cont.
  • Kritičan problem za bankarski menadžment i vlasti koje vrše monetarnu kontrolu je potreba da se riješi koflikt između likvidnosti, solventnosti i prinosa
  • Solventnost i profitabilnost su dva koncepta koja su obično u konfliktu jedan sa drugim
  • Postoji kratkoročni trade-off između likvidnosti i profitabilnosti - što je banka likvidnija, niži su prinosi na akcijski kapital i na aktive - uz nepromijenjenost ostalog
slide4
Cont.
  • Problem likvidnosti banke, pogotovo u situacijama čestih promjena kamatne stope (eskontne ili tržišne) može imati posljedice na rentabilnost banke
  • To se naročito dešava kada dođe do nepredviđenih i iznenadnih situacija i promjena i kada banka “pretjera u transformaciji ročne strukture” (debalans ročnih profila)
slide5
Cont.
  • Da bi izvršila svoje dospjele obaveze, banka ne može to uraditi po istoj ili nižoj kamatnoj stopi, iako bi relativno lako mogla da riješi konverziju dijela svoje aktive u gotov novac
  • Tada dolazi do uticaja likvidnosti na profitabilnost banke, naročito kada banka nije u stanju da brzo riješi potrebnu konverziju kratkoročne aktive u gotov novac, pa mora da obezbijedi dodatne izvore sredstava potrenutno mogućoj cijeni
slide6
Cont.
  • Slaba likvidnost je direktan uzrok bankarske krize, a analiza likvidnosne pozicije banke je ključni dio uloge analitičara bankarskog kredita u determinisanju cjelokupne kreditne sposobnosti
  • Adekvatna likvidnost dopušta inače slaboj banci da nastavi funkcionisanje
slide7
Cont.
  • Međutim, čak i dobra banka sa recimo čistim bilansom stanja, dobrim menadžmentom i ostvaranjem solidnih prinosa, može brzo da se suoči sa ozbiljnim problemima i konačnim kolapsom ukoliko likvidnost oslabi ili iščezne
  • Zadovoljavajuća likvidnost definiše se kao sposobnost refinansiranja dospjelih obaveza po tržišnim stopama ili ispod njih
slide8
Cont.
  • Konverzno, banke koje imaju slabu likvidnost naprezaće se da refinansiraju obaveze i, ukoliko to postignu, biće po cijeni koja je iznad tržišnih stopa
  • U ovakvoj situaciji, banke će moći da funkcionišu samo izvjestan vremenski period prije nego što likvidnost iščezne ili zarada bude izložena negativnom uticaju
slide9
Cont.
  • Politika upravljanja likvidnošcu biće usmjerena da osigura da banka ima dovoljno sredstava da zadovolji svoje operativne potrebe, odnosno da obezbijedi saglasnost sa regulatornim uputstvima
  • Rizik likvidnosti - rizik koji je povezan sa povećanjem troškova sredstava i rizik nesposobnosti da isprati povlačenje depozita, izvrši plaćanje u roku ostalih obaveza, nemogućnost pravovremenog likvidiranja pozicije i uz prihvatljiv trošak
slide10
Cont.
  • U skladu s tim, banka će da nastoji da održi značajan iznos depozita po viđenju u lokalnoj i stranoj valuti kako bi brzo reagovala na potrebe finansiranja
  • Najranjivija na probleme likvidnosti su tržišta gdje je devizni kurs nestabilan, inflacija je visoka ili preovladava politička neizvjesnost
  • Na ovim tržištima su uobičajeni odlivi gotovine i depozita
slide11
Cont.
  • Primjer tipične banke koja se suočava sa odlivima depozita usljed povlačenja novca sa čekovnih ili štednih računa i sl.
  • Pretpostavka je da banka ima dovoljan višak rezervi i da svi depoziti imaju isti racio obavezne rezerve od 10%
  • To znači da se od banke zahtijeva da drži 10% svojih oročenih i čekovnih depozita kao rezerve
  • Inicijalni bilans stanja izgleda ovako:
slide12
Cont.
  • Aktiva Pasiva
  • Rezerve 20mln$ Depoziti 100mln$
  • Zajmovi 80mln$ Kapital 10mln$
  • Hartije 10mln$
  • Obavezne rezerve su, dakle, 10 miliona $
  • Kako banka drži 20 miliona rezervi, ima višak rezervi od 10 miliona
  • Ako se pojavi odliv depozita od 10 miliona:
slide13
Cont.
    • Aktiva Pasiva
  • Rezerve 10mln$ Depoziti 90mln$
  • Zajmovi 80mln$ Kapital 10mln$
  • Hartije 10mln$
  • Banka je izgubila 10 miliona depozita i toliko rezervi
  • Kako su obavezne rezerve 9 miliona (10% od 90 miliona), njene rezerve još uvijek premašuju ovaj iznos za 1 milion
slide14
Cont.
  • Ukoliko banka ima dovoljno rezervi, odliv depozita ne iziskuje promjene ostalih djelova bilansa stanja
  • Ukoliko, pak, banka nema dovoljno viška rezervi situacija se mijenja
  • Pretpostavimo da banka umjesto inicijalnog holdinga 10 miliona viška rezervi odobri zajmove u iznosu od 10 miliona (nema viška rezervi)
  • Inicijalni bilans stanja izgleda ovako:
slide15
Cont.
    • Aktiva Pasiva
  • Rezerve 10mln$ Depoziti 100mln$
  • Zajmovi 90mln$ Kapital 10mln$
  • Hartije 10mln$
  • Uz odliv depozita od 10 miliona $, slijedi:
    • Aktiva Pasiva
  • Rezerve 0mln$ Depoziti 90mln$
  • Zajmovi 90mln$ Kapital 10mln$
  • Hartije 10mln$
slide16
Cont.
  • Nakon povlačenja depozita, odnosno rezervi u iznosu od 10 miliona, banka se suočava sa problemom - ima obaveznu rezervu 9 miliona, ali nema rezervi
  • Četiri su bazične opcije za eliminisanje manjka:
  • 1. Pribavljanjem rezervi zbog odliva depozita zaduživanjem na međubankarskom tržištu ili kod korporacija (prodajom prenosivih CD)
  • Pretpostavimo da kupuje 9 miliona rezervi:
slide17
Cont.
    • Aktiva Pasiva
  • Rezerve 9mln$ Depoziti 90mln$
  • Zajmovi 90mln$ Zaduživanje 9mln$
  • Hartije 10mln$ Kapital 10mln$
  • Cijena ovih aktivnosti je kamatna stopa na ove zajmove
  • 2. Alternativa je da banka proda dio svojih HOV, recimo 9 miliona, kako bi pokrila odliv depozita:
slide18
Cont.
    • Aktiva Pasiva
  • Rezerve 9mln$ Depoziti 90mln$
  • Zajmovi 90mln$ Kapital 10mln$
  • Hartije 1mln$
  • Banka se izlaže proviziji (brokeraža) i transakcionim troškovima kada prodaje hartije
  • Kod državnih hartija (sekundarne rezerve) koje su likvidne ovi troškovi su umjereni
slide19
Cont.
  • 3. Sljedeća mogućnost za rješavanje problema odliva depozita je zaduživanje kod CB
  • Recimo 9 mln $ preko eskontnih zajmova:
    • Aktiva Pasiva
  • Rezerve 9mln$ Depoziti 90mln$
  • Zajmovi 90mln$ Esk. zajam 9mln$
  • Hartije 10mln$ Kapital 10mln$
slide20
Cont.
  • CB se plaća eskontna stopa, a drugi utrošak je neeksplicitni trošak za obeshrabrivanje isuviše velike pozajmice na diskotnom šalteru (zatvaranje šaltera)
  • 4. Pribavljanjem 9 miliona $ rezervi, smanjenjem zajmova za ovaj iznos
    • Aktiva Pasiva
  • Rezerve 9mln$ Depoziti 90mln$
  • Zajmovi 81mln$ Kapital 10mln$
  • Hartije 10mln$
slide21
Cont.
  • Banka je ponovo u dobroj poziciji budući da njenih 9 miliona rezervi zadovoljava obavezne rezerve
  • Proces smanjenja zajmova je najskuplji način za obezbjeđenje rezervi kada postoji odliv depozita
  • Jedan od načina za smanjenje zajma je ne-produžavanjem nekih zajmova kada dospiju, što može izazvati protivljenje zbog takvog tretmana
slide22
Cont.
  • Drugi način je prodaja zajma drugoj banci, što može da bude skupo jer druga banka ne poznaje klijenta i možda neće željeti da kupi zajam po pravoj vrijednosti
  • Prethodno rečeno objašnjava zašto banke drže višak rezervi čak i kada zajmovi ili hartije donose veći prinos
  • Time se izbjegavaju troškovi pozajmljivanja od banaka ili korporacija; prodaja hartija; pozajmice od CB; prodaja zajma
slide23
Cont.
  • Višak rezervi je osiguranje od troškova koji se odnose na odliv depozita
  • Što su ti troškovi veći, banke će željeti da drže više takvih rezervi
  • S obzirom da višak rezervi ima cijenu, banke takođe preduzimaju korake da se zaštite
  • Npr. usmjeravanjem svojih holdinga aktiva ka likvidnijim hartijama (sekundarne rezerve)
slide24
Cont.
  • Odgovornost za menadžment likvidnosti
  • Kompanije sa dobrim upravljanjem i regulatori obraćaju značajnu pažnju na upravljanje likvidnošću i potrebom da se novac brzo mobiliše
  • Ipak, budući da gotovina obično donosi manje u odnosu na druga investiranja, potrebno je napraviti balans između prinosa i rizika likvidnosti u datoj tački vremena
slide25
Cont.
  • Upravljanje likvidnošću je odgovornost globalnog komiteta aktive i pasive, a u generalnom smislu sprovodi šef kontrole globalnog rizika
  • Upravljanje likvidnošću najbolje se sprovodi: ustanovljavanjem politika i procedura, rigoroznim internim kontrolama i infrastrukturom sposobnom da reaguje u realnom vremenu
slide26
Cont.
  • U mnogim komercijalnim bankama (Barkli npr.) likvidnošću se upravlja preko trezora, u bliskoj saradnji sa upravljanjem kolateralom
  • U drugim finansijskim institucijama, upravljanjem se rukuje preko upravljačkih operacija aktive i pasive
  • ALM aktivnosti nadgleda Komitet za aktivu i pasivu banke, koji se redovno sastaje sedmično, odnosno Odjeljenje za strategiju i kontrolu
slide27
Cont.
  • Da bi doprinijele upravljanju likvidnošću, pojedine banke su razvile modele koji mogu slijediti likvidnosne obaveze u skladu sa preovladavajućim kreditnim okruženjem
  • Komponente bankarske likvidnosti
  • Tri su komponente: a) stok brzo utržive, visoko kvalitetne likvidne aktive; b) očekivani keš flou; c) kapacitet pozajmljivanja na tržištima
slide28
Cont.
  • a) Likvidne aktive - obično se misli na državne hartije i sredstva centralne banke, mada je pitanje da li su stvarno likvidne
  • U nekim tržištima u razvoju, državne hartije nisu likvidne jer ne postoji sekundarno tržište
  • Čak ako su utržive, mogu se prodati samo sa velikim diskontom
  • Visoko likvidne aktive pružaju bankama važnu zaštitu u periodima kada postoji prekid sa očekivanim novčanim tokovima
slide29
Cont.
  • Da bi se kvalifikovale, likvidne aktive moraju imati sljedeće karakteristike: nulti ili veoma nizak kreditni rizik; redovno trgovanje sa značajnim iznosima na dubokim tržištima (ako su sekjuritizovane); vrlo kratku dospjelost (ako nisu sekjuritizovane)
  • Bitno je i da li su monetarne vlasti po konvenciji pripremljene da obezbijede finansiranje u odnosu na ove instrumente u normalnim operacijama na tržištu novca
slide30
Cont.
  • Mnogi napredniji regulatori zahtijevaju od banaka da drže prihvatljive likvidne aktive kao minimum proporcije obaveza dospijeća unutar 8 dana
  • Uobičajeni raciji su unutar ranga 5-25%
  • b) Očekivani keš flou - determinisan je kvalitetom aktive banke i pod uticajem je nivoa neperformansnih zajmova
  • Neto kamatna marža banke je reflektor toka novca
slide31
Cont.
  • Prekid keš flou - zbog čega je potrebna dobra baza visoko kvalitetnih likvidnih aktiva
  • Scenario nepovoljnog keš floua može biti prouzrokovan kašnjenjem dospjelosti aktiva ili ubrzavanjem dospjelosti pasiva
  • Ovo može da bude povezano sa raspoloženjem koje utiče na sposobnost banke da se zadužuje na tržištu
  • Ovaj problem se može proširiti i sve banke u sistemu suočiti s njim
slide32
Cont.
  • c) Kapacitet zaduživanja na tržištu - uglavnom je funkcija kreditne sposobnosti banke i reputacije zajedno sa njenim kreditnim rejtingom i rejtingom zemlje
  • Ostala pitanja koja bi trebalo uzeti u obzir su dospjelost i dubina tržišta kapitala, kao i dubinu, upravljanje i likvidnost međubankarskog tržišta
  • Analiza posebno podrazumijeva postojanje poklapanja ili neravnoteže stabilnih aktiva i stabilnih pasiva
slide33
Cont.
  • Za dobru likvidnost, stabilni depoziti idealno bi trebalo da se barem poklapaju sa ukupnim zajmovima
  • Bitni elementi ukupne likvidnosti i pozicije finansiranja su: osjetljivost kamatne stope, poklapanje dospjelosti i valutno poklapanje (bilansa stanja)
  • a) Osjetljivost kamatne stope ili rizik kamatne stope može se definisati kao izlaganje neto kamatnog dohotka banke nepovoljnim kretanjima kamatnih stopa
slide34
Cont.
  • b) Poklapanje dospjelosti - upoređuju se dospjelosti aktiva i pasiva, zasnovano na definisanim vremenskim periodima
  • Zatim se računaju gepovi ili razlike između obima aktiva i pasiva za svaki vremenski period i upoređuju sa odgovarajućim (sličnim)
  • c) Valutno poklapanje - važan dio finansiranja pozicije banke je stepen na kojem se pasive u stranoj aktivi poklapaju sa aktivama u stranoj valuti
slide35
Cont.
  • Poželjno je da se banka približi vrlo blizu uparenoj valutnoj poziciji
  • Dva su načina kojima banka može postići poziciju koja nije uparena:
  • a) Ukoliko banka ima višak pasiva u stranoj valuti nad aktivama - kratka pozicija
  • b) Ako aktiva u stranoj valuti premašuje pasivu u stranoj valuti - duga pozicija
  • Neuparena pozicija izlaže banku valutnom riziku - gubitku ili dobiti
slide36
Cont.
  • Duga pozicija dobija ako je strana valuta jaka (raste vrijednost vis-a-vis obaveza u lokalnoj valuti); slaba - gubi
  • Kratka pozicija dobija ako pada vrijednost strane valute; gubi, ako je jaka
  • Mjerenje likvidnosnih potreba banke
  • Likvidnosne potrebe banke sastoje se od trenutnih obaveza, kao što su povlačenja depozita ili legitimna tražnja zajmova, koje banka mora ispuniti da bi nastavila da funkcioniše kao finansijski posrednik
slide37
Cont.
  • Deponenti i kreditori moraju imati povjerenje u vrijednost aktiva banke kako bi povjerili svoje fondove banci
  • S obzirom da je teško znati koliko mnogo povjerenja kvalitativno osjetljivi deponenti i kreditori mogu da imaju u banku, teško je i izmjeriti likvidnosne potrebe banke i sposobnost da se izađe u susret takvim potrebama
slide38
Cont.
  • Tradicionalna analiza mjeri likvidnost korišćenjem racija zasnovanih na podacima statičnog bilansa stanja
  • Analitičari dijele bankarske aktive u likvidne - lako konvertibilne u gotovinu bez znatnijeg gubitka, i nelikvidne komponente
  • Analitičari zatim dijele bankarske pasive i neto vrijednost na stabilnu i nestabilnu
  • Kratkoročne investicije su raspoložive za isplatu nestabilnih fondova usljed povlačenja
slide39
Cont.
  • Najsofisticiraniji racio za predstavljanje likvidnosti banke je racio zavisnosti nestabilnih fondova
  • Ovaj racio pokazuje koliko je banka zavisna od nestabilnosti izvora u finansiranju nelikvidnih prihodnih aktiva, nakon oduzimanja kratkoročnih investicija:
  • (nestabilne pasive - kratkoročne investicije) / (prihodne aktive - kratkoročne investicije)
slide40
Cont.
  • Ovaj racio, ipak, ne daje kompletnu sliku potrebnu dase ocijeni rizik likvidnosti budući da se ignoriše dinamička priroda likvidnosnih potreba i izvora - likvidnosne potrebe se mjere tokom vremena:
  • a) Kratkoročne ili sezonske likvidnosne potrebe - sezonski faktori obično utiču na odlive depozita i tražnju zajmova: pošto su zajmovi generalno depozitnim komitentima, sezonsko povećanje zajmova teži da se pojavi kada su depoziti sezonski na niskom nivou, i obrnuto
slide41
Cont.
  • b) Ciklične likvidnosne potrebe - mnogo teže su za procjenu i obično su van kontrole bilo koje pojedinačne banke: ekonomske recesije ili bumovi, promjene kamatne stope (banka je ograničena regulacijom ili političkim pritiskom)
  • Teško je predvidjeti tajming takvih cikličnih pritisaka
  • Niži nivo visoko likvidnih pozicija vjerovatno neće kompenzirati negativan uticaj nižih prinosa
slide42
Cont.
  • c) Trendne likvidnosne potrebe - tražnja likvidnosti koja se može predvidjeti tokom dužeg vremenskog perioda
  • Ove dugoročne likvidnosne potrebe su vezane za duge trendove kod zajednice ili tržišta koje banka opslužuje
  • U područjima sa brzom ekspanzijom, zajmovi brže rastu od depozita
  • Banci su u takvoj situaciji potrebni izvori likvidnosti koji će obezbijediti fondove za zajmovnu ekspanziju
slide43
Cont.
  • U stabilnim zajednicama, depoziti mogu da rastu umjereno, dok zajmovi ostaju praktično neizmijenjeni
  • U takvim situacijama, dugoročno posmatranje likvidnosti može omogućiti banci da izvrši potpunije investiranje nego što bi inače činila
  • Ilustrovaćemo metodologiju koju bi banka mogla da koristi kod planiranja trenda dugoročnih potreba likvidnosti (šematski prikaz):
slide44
Cont.
  • Klasifikuje se svako sredstvo u bilansu stanja kao likvidno - konvertibilan u upotrebljive fondove u roku manjem od 90 dana uz mali, ako ga ima, gubitak ako je sredstvo prodato - ili nelikvidno
  • Izvori fondova, obaveza i kapitala podijeljeni su u dvije kategorije - nestabilni - predmet povlačenja zbog sezonskih, pritisaka kamatnih stopa i drugih pritisaka - i stabilni
slide45
Cont.
  • Razlika između likvidnih sredstava i nestabilnih izvora je jaz likvidnosti, koji je pozitivan ako likvidne aktive premašuju nestabilne izvore, a negativan obrnuto
  • Primarno povećanje aktiva obično nastupa zbog rasta zajmova, a primarni izvor fondova je porast depozita
  • Ako predviđeni rast zajmova premašuje predviđeni rast depozita, banka ima potrebu za likvidnošću
slide46
Cont.
  • Može je pokriti smanjenjem pozitivnog jaza likvidnosti ili kupovinom fondova
  • S druge strane, ako predviđeni rast depozita premašuje predviđeni rast zajmova, banka može da poboljša svoju likvidnosnu poziciju ili nastoji da uposli višak likvidnosti u aktivama sa većim prinosom
slide47
Cont.
  • Ilustrovaćemo metod za kombinovanje kratkoročnih i trendnih problema likvidnosti u sjedinjeni model za mjerenje potreba likvidnosti (grafički prikaz)
  • Prvi grafik prikazuje nestabilnost depozita banke na kraju mjeseca
  • Linija trenda kroz ili blizu donjih tačaka pokazuje trend stabilnih depozita
  • Iznos depozita iznad bazne linije predstavlja sezonske potrebe likvidnosti uzrokovane depozitnim povlačenjem
slide48
Cont.
  • Drugi grafik prikazuje potrebe likvidnosti zbog povećanja i fluktuacije tražnje zajmova
  • Dio tražnje može da bude sezonski i predstavlja se na grafiku na kraju mjeseca
  • Trendna linija koja prolazi kroz ili blizu gornjih tačaka, predstavlja gornji trend do kojeg se može očekivati da zajmovi rastu periodično ili sezonski
slide49
Cont.
  • Iznos kojim su zajmovi ispod plafona u bilo kom vremenu predstavlja potencijalne potrebe likvidnosti banke kako bi se zadovoljia sezonska tražnja za zajmovima
  • Treći grafik je kombinacija sezonskih i trendnih potreba likvidnosti
  • Trendna likvidnost računa se oduzimanjem promjena trendne linije depozita od promjena trenda zajmova
  • Ako rast zajmova premašuje rast depozita, postojaće potreba za likvidnošću
slide50
Cont.
  • U suprotnom je višak likvidnosti
  • Npr. ako trendna linija depozita poraste sa 250 na 270 mln, a trendna linija zajma sa 220 na 250 mln u istom periodu, potrebe trendne likvidnosti su 10 mln
  • Ukupna sezonska likvidnosna potreba biće jednaka ukupnom odstupanju depozita od baznog trenda i odstupanja zajma od trenda plafoniranja
slide51
Cont.
  • Ova potreba sezonske likvidnosti biće dodata trendnoj likvidnosti koja je prethodno izračunata kako bi se skicirala ukupna potreba banke za likvidnošću
  • Problemi metoda: - teško je izolovanje sezonskih, ciličnih i trendnih djelova prošlih fluktuacija zajmova i depozita;
  • -prognoze budućih obrazaca i trendova zasnovane na prošlosti su hazardne;
  • - metod ignoriše ciklične potrebe likvidnosti usljed nedostatka povjerenja
slide52
Cont.
  • Uprkos ovim problemima, metod predstavlja značajnu informaciju o likvidnosnim potrebama
  • d) Uslovne likvidnosne potrebe - prouzrokovane neočekivanim događajima, koje je teško, ako ne i nemoguće, predvidjeti
  • Primjeri: neočekivani odliv depozita usljed glasina o banci; neočekivano povećanje tražnje za zajmovima; zatvaranje izvora fondova koji su ekstenzivno korišćeni
slide53
Cont.
  • Svaka banka bi trebalo da ima plan da ostane likvidna u slučaju ovih pojava
  • Vjerovatnoća procjenjivanja ovih likvidnosnih potreba je različita: kod banaka na malo sposobnost pokrivanja uslovnih odliva depozita mogla bi da bude 20%; kod urbanih banaka na veliko vjeruje se da je sposobnost da se zadovolje kreditne linije na nivou od 70%, čak i ako je norma 40%
slide54
Cont.
  • Veće banke koje koriste nedepozitne izvore ekstenzivno mogle bi da smatraju da su sposobne da pokriju nestanak jednog od svojih primarnih izvora zaduživanja
  • Primarno regulatorno tijelo banke obično je dobar izvor za uspostavljanje uslovnih likvidnosnih potreba
slide55
Cont.
  • Ključni raciji likvidnosti
  • 1. Neto zajmovi prema ukupnim depozitima (%) = (neto zajmovi / (ukupni depoziti komitenata + međubankarski depoziti)) x 100 (bazična mjera sveukupne likvidnosti)
  • 2. Neto zajmovi prema depozitima komitenata (%) = (neto zajmovi / ukupni depoziti komitenata) x 100 (preciznije mjerilo; mogu se uzeti i ukupni zajmovi)
slide56
Cont.
  • 3. Neto zajmovi prema stabilnim fondovima = (neto zajmovi / stabilni fondovi) x 100
  • (upečatljivije i realističnije mjerilo)
  • Stabilni fondovi su ukupni depoziti komitenata plus zvanični depoziti (od vlade, banaka) plus srednjoročne/dugoročne pasive (zajmovi i obveznice dospjelosti više od godine) plus fondovi slobodnog kapitala (ukupni akcijski kapital minus finansijske i ne-finansijske subsidiarije minus fiksna aktiva)
slide57
Cont.
  • 4. Depoziti komitenata prema ukupnim depozitima (%) = (ukupni depoziti komitenata/ ukupni depoziti) x 100
  • Depoziti komitenata uključuju depozite kratkog, srednjeg i dugog roka, depozite u stranim valutama, novčane kolaterale, i depozitne certifikate od stabilnih klijenata
slide58
Cont.
  • 5. Racio likvidne aktive = ((ukupna likvidna aktiva + depoziti kod banaka) / ukupna aktiva) x 100
  • Racio pokazuje koji se procenat ukupne aktive sastoji od instrumenata koji se mogu lako prodati u kriznom periodu, tj. gotovine, depozita kod CB, blagajničkih zapisa, državnih hartija i prodatih međubankarskih fondova
slide59
Cont.
  • 6. Racio kvazi-likvidne aktive (%) = (kvazi likvidna aktiva/ukupna aktiva) x 100
  • U pitanju je nešto labavije mjerilo, koje uzima u obzir gotovo raspoložive instrumente, uključujući hartije poput komercijalnih papira korporacija, obveznice korporacija, koje se obično lako mogu prodati
  • Neke hartije, posebno državne, u suštini ne mogu biti likvidne i mogu da imaju dugu dospjelost, pa ih isključuje formula
slide60
Cont.
  • 7. Aktive u stranoj valuti prema pasivama u stranoj valuti = (aktive u stranoj valuti / pasive u stranoj valuti) x 100
  • Nastoji se izmjeriti stepen njihovog podudaranja (uparenosti), a opasno je ako je prisutna značajna neravnoteža, i pogotovo ako banka ima kratku poziciju
slide61
Cont.
  • 8. Zajmovi u stranoj valuti prema depozitima u stranoj valuti (%) = (zajmovi u stranoj valuti / (zaduživanja u stranoj valuti + depoziti u stranoj valuti)) x 100
  • Ukoliko zajmovi u stranoj valuti nisu dobro pokriveni sličnim depozitima, banka će biti prisiljena da se finansira na međunarodnom tržištu novca, sa potencijalno pogubnim posljedicama
slide62
Cont.
  • 9. Međubankarske aktive prema međubankarskim pasivama (%) = (ukupni depoziti kod banaka / ukupne međubankarske pasive) x 100
  • Ovdje se postavlja pitanje neto pozicije na međubankarskom tržištu - da li je neto kreditor (dobro) ili neto debitor (ne baš dobro)
  • Ako međub. aktiva podijeljena sa međub. pasivom daje broj veći od 1, banka je neto kreditor; manje od 1 - banka je neto debitor
slide63
Cont.
  • Neto međubankarska aktiva - ukupni depoziti kod banaka minus ukupne međubankarske pasive - predstavlja pokazatelj veličine neto međubankarske pozicije banke
  • Međubankarska aktiva uključuje oročene depozite kod banaka, plasmane u HOV, depozite kod drugih banaka, CDs i sl.
  • Međubankarske pasive uključuju depozite od banaka, vostro račune, overdrafte, fondove pozajmljene od banaka, repo i sl.
slide64
Cont.
  • 10. Založene državne hartije prema ukupnim državnim hartijama = (zal.drž.HOV / uk. drž. HOV) x 100
  • Drugim riječima - koliko postojećih državnih hartija je trenutno raspoloživo u slučaju potrebe
  • 11. Nelikvidna aktiva prema stabilnim izvorima finansiranja (%)
  • 12. Likvidna aktiva prema kupljenim fondovima (%)
solventnost banke
Solventnost banke
  • Izrazi likvidnosti i solventnosti ne mogu se poistovjetiti teoretski i praktično
  • Solventnost banke podrazumijeva da je realna vrijednost aktive jednaka obimu pasive
  • Kada je banka nesolventna, 1 dio aktive predstavlja nekvalitetne, nenaplative ili fiktivne plasmane
slide66
Cont.
  • Nesolventnost banke nastaje kada visina njenih obaveza prevazilazi njena sredstva, tj. kada ostvareni gubici premašuju njen akcionarski kapital
  • Ostvarenje i iskazivanje gubitka, u zavisnosti od njegove veličine, može, ali ne mora prouzrokovati nesolventnost banke
  • Ovdje se veličina gubitka dovodi u vezu sa nominalnim kapitalom banke - koji je vlasništvo akcionara banke
slide67
Cont.
  • Faktori koji utiču na nesolventnost:
  • Uopšteno, rizik nesolventnosti banke zavisi od:
  • a) nivoa očekivanog prihoda i nivoa njegove naplate;
  • b) vjerovatnoće odstupanja od očekivanog prihoda;
  • c) veličine inicijalnog kapitala banke;
  • d) nelikvidnosti, neusklađenosti ročne strukture sredstava i plasmana, nesolidnog gazdovanja sa sredstvima i sl;
slide68
Cont.
  • e) koncentracija previše kredita, investicija ili drugih aktivnosti u područja gdje nepredviđeni događaji mogu prouzrokovati gubitke i koji mogu bitno uticati na poslovni uspjeh banke
  • Identifikovanje i smanjenje rizika:
  • a) diversifikacija sredstava i obaveza;
  • b) povećanje kapitala kako bi bio dovoljan da apsorbuje gubitak;
slide69
Cont.
  • c) procjena vjerovatnoće distribucije sa mogućim ishodima mimo onih koji su predviđeni;
  • d) osiguranje depozita koje može garantovati zaštitu deponentima od gubitaka
  • Za ocjenu da li je banka problematična sa aspekta solventnosti - stopa neto kapitala:
  • (kapital + rezerve - klasifikovana aktiva) / prosječna sredstva
  • Banka problematična ako je SNK =< 2,74%
slide70
Cont.
  • Rizik nesolventnosti je mogućnost da u određenom vremenskom periodu banka bude u poziciji da ne ispunjava svoje dospjele obaveze, odnosno agregatna vrijednost pasive banke koja prevazilazi njena ukupna sredstva
  • U pogledu nesolventnosti, banka se teoretski može naći u jednoj od tri situacije:
slide71
Cont.
  • 1. Banka nema gubitak i solventna je - jer nominalnim kapitalom i depozitima pokriva svu svoju zdravu aktivu, tj. izvori i sredstva banke su u ravnoteži (šematski prikaz)
  • 2. Banka ima iskazan gubitak - jer svojim nominalnim kapitalom može pokriti gubitak i da ne dođu u pitanje isplate sredstava po osnovu drugih obaveza (šematski prikaz)
slide72
Cont.
  • 3. Banka ima iskazan gubitak i nesolventna je - jer ostvareni i iskazani gubitak premašuje nominalni kapital banke i on nije dovoljan za pokriće, a banka ne može da izvršava svoje dospjele obaveze prema komitentima (šematski prikaz)
  • Dakle, nelikvidnost je običan nedostatak sredstava, a nesolventnost su strukturna pomjeranja praćena ostvarenjem visine gubitka preko nominalnog iznosa akcionarskog kapitala
slide73
Cont.
  • Banka može da obezbijedi likvidnost, a da je nesolventna; može biti i nelikvidna, a da je pri tome nesolventna
  • Teoretski, banka može da bude likvidna, a da je nesolventna, ako ostvaruje veći priliv od odliva novca
  • To će biti slučaj ako deponenti i/ili kreditori nemaju adekvatne informacije o bilansnoj poziciji banke, što nije baš realno u razvijenim ekonomijama
ii profitabilnost banke
II Profitabilnost banke
  • A. Značaj profita za banku
  • Profiti su krvotok bilo koje komercijalne firme i premda sve banke nisu komercijalne institucije, ogromna većina potpada pod ovu kategoriju
  • a) Ostvarujući adekvatnu zaradu, banka će kao i ostale firme biti sposobna - osim u izuzetnim okolnostima da održi solventnost, preživi, i u odgovarajućem okruženju da raste i prosperira
slide75
Cont.
  • b) Veliki profiti omogućavaju da banka izgradi svoj kapital interno preko zadržane dobiti i time apsorbuje ekonomske poremećaje (šokove), privuče spoljni kapital i pronađe izlaz iz problema
  • c) Dovoljne zarade dopuštaju banci da investira potrebnim sredstvima, što može da bude neophodno da bi ojačala u konkurentskom okruženju
slide76
Cont.
  • d) Sposobnost da generiše profite (i time postane samo-održavajuća) je kritična za njenu dugoročnu kreditnu sposobnost
  • e) Istovremeno, efektivnim upravljanjem rizikom i kreditiranjem onih koji mogu najefektivnije koristiti dobijeni kapital, banka igra veću ulogu efikasnijim alociranjem kredita u ekonomskom sistemu
slide77
Cont.
  • Ipak, priličan broj banaka nije isključivo profitno orijentisan
  • I u slučajevima kada vlada politikom usmjerava bankarski kredit odabranim sektorima (poljoprivreda ili industrija), odnosno kada uživaju podršku ili pomoć države, izbjegavanje prekomjernih gubitaka i stvaranje izvjesnog profita smatra se poželjnim
  • Prihvatljiv nivo profita uvijek je pozitivan faktor u procjeni kreditne sposobnosti
slide78
Cont.
  • B. Pristupi profitabilnosti
  • Za profite i profitabilnost su zainteresovani i kreditni analitičari i analitičari akcijskog kapitala
  • Naime, svaka investiciona aktivnost uključuje neke elemente rizika i prinosa
  • Prinosi na visoko-rizične investicije su visoku da bi kompenzirali komparativno veliku šansu da se investicija neće vratiti ili čak da će investitor izgubiti investirani kapital
slide79
Cont.
  • Investicije koje su gotovo oslobođene od rizika i nisko-rizične investicije generišu umjerene kamatne stope i umjerene prinose
  • Analitičari akcijskog kapitala su primarno usmjereni na to kako će izgledi bankarske zarade uticati na njenu vrijednost i cijenu akcija
  • Kreditni analitičari nastoje da procijene do kog stepena će njen kapacitet zarađivanja uticati da ispuni svoje obaveze kreditorima
slide80
Cont.
  • Značaj profita za kreditne analitičare - sekundarni značaj: profiti su važni jer podržavaju kreditnu sposobnost banke omogućavajući joj da otpiše gubitke, stvori rezerve za gubitke na zajmu i generiše ili privuče kapital
  • Fokus njihove analize je: održivost ili kvalitet zarađivanja; monitoring istorijskih performansi profita (zadnjih 2-5 godina); kvalitativna procjena budućih performansi
slide81
Cont.
  • Značaj profita za analitičare akcijskog kapitala - dominantnan značaj: profiti su važni jer determinišu vrijednost banke i time akcija (udjela) banke; trendovi profita će tako podržati odluku o kupovini, prodaji ili držanju akcija banke
  • Fokus analize: projekcija zarade tokom sljedećih 1-5 godina; kvantitativno vrednovanje akcija
slide82
Cont.
  • Dakle, za ove dvije vrste analitičara, koji imaju različite misije, razlikovaće se značaj koji se pridaje profitima i ostalim aspektima performansi
  • Za analitičare akcijskog kapitala, iako pažnja može biti usmjerena na kvalitet aktive, likvidnost i kapitalizaciju kao faktore rizika, ovi elementi su sekundarni za sposobnost banke da stvara prihode
slide83
Cont.
  • Na primjer, kreditni analitičari mogu dati profitabilnosti značaj između 10-20%, u odnosu na ostale finansijske karateristike
  • Ipak, u situacijama poput azijske krize, analitičari akcijskog kapitala dali su veći naglasak kreditnoj analizi kada su procjenjivali akcije banke
  • Pregledi izvješataja nekih investicionih banaka, poput Goldman Sachs, pokazuju da je značajna pažnja usmjerena na ulogu kredita
slide84
Cont.
  • C. Analiza sveukupne profitabilnosti
  • Evaluacija profitabilnosti banke zahtijeva razumijevanje procesa stvaranja novca od strane banke, odnosno shvatanje kako se banke razlikuju od ne-finansijskih kompanija
  • Kao finansijski posrednici, banke generalno ostvaruju zaradu od finansijskih aktiva: zajmova, holdinga HOV i upotrebe svog kapitala za pružanje finansijs. usluga
slide85
Cont.
  • Povećanje apsolutnog profita ne znači obavezno povećanje profitabilnosti
  • Naime, outputi se moraju uvijek odnositi na inpute
  • Banka može povećati svoj neto kamatni dohodak jednostavnim povećanjem aktiva, tj. zajmova, ali ovo može da bude po cijenu profitabilnosti, ako ne i finansijske snage
slide86
Cont.
  • 1. Kompozicija operativnog prihoda
  • Cjelokupni bankarski dohodak se može podijeliti u dvije kategorije: (neto) kamatni dohodak od profitnih aktiva i nekamatni dohodak
  • Banke koje su kreditno najsposobnoije teže da imaju diversifikovane tokove prihoda, mada će kamatni dohodak obično biti veći od ne-kamatnog dohotka
  • Neto kamatni dohodak biće generalno 60-80% operativnog dohotka
slide87
Cont.
  • Kod običnih komercijalnih banaka, glavnina kamatnog dohotka dolazi od zajmova, uključujući kreditiranje drugih banaka (međubankarski depoziti)
  • Eksploatišući svoju kreditnu sposobnost, banka privlači depozite i zadužuje se na tržištu po nižoj stopi nego što je stopa kojom kreditira komitente
  • Razlika između ovih stopa je bankarski spred - marža, a tradicionalno izvor ogromnog dijela profita
slide88
Cont.
  • Ipak, komercijalne banke ostvaruju značajan iznos kamatnog dohotka od hartija s fiksnim prinosom, uključujući obveznice i preferencijalne akcije
  • Finansijske obaveze - zajmovi, hartije - investirani ili kupljeni od strane banke su profitabilna aktiva banke koja stvara kamatni dohodak banci
  • Banka može da ostvari dohodak od provizija generisanih kroz usluge (kreditno pismo izvozniku, oplemenjivanje zajma)
slide89
Cont.
  • Još jedan izvor nekamatnog dohotka je trgovanje - devizama ili utrživim hartijama kao najuobičajenija forma
  • Banka može da ostvari dohodak i od finansijskih i nefinansijskih supsidijarnih jedinica i afilijacija
  • Dohodak dolazi i od prodaje fiksnih aktiva, uključujući aktive stečene zaplijenom i prodajom
  • Kamatni rashod: troškovi smještaja, plate i beneficije, opšti troškovi, porezi
slide90
Cont.
  • Analitičar bi trebalo oprezno da pristupi banci koja izvlači dohodak iskjučivo od aktivnosti kamatonosno profitnih
  • Slično, banka koja ima isuviše veliki udio prihoda od izvora dohotka koji su ne-kamatonosni zaslužuje krajnji oprez
  • Izvori nekamatonosnog dohotka variraju, neki su prilično stabilni poput dohotka od provizija, a ostali nestabilniji - povremeno nepravilan tok dohotka kod trgovanja devizama ili hartijama
slide91
Cont.
  • 2. Neto kamatni dohodak i neto kamatna margina
  • NKD = Ukupni kamatni prihod - Ukupni kamatni rashod
  • Kamatni prihod i rashod imaju tendenciju zajedničkog rasta i pada, usmjeravanje na NKD dopušta analitičarima da odvoje kvalitet bankarske performanse od izmijenjenih ekonomskih uslova
slide92
Cont.
  • Nivo NKD variraće s promjenama preovladavajućih kamatnih stopa i ekonomskih uslova, ali je efekat mnogo manje izražen nego kod nivoa bruto kamatnog dohotka
  • Ilustracija - hipotetički slučaj kako se kamatni prihod i kamatni rashod mogu promijeniti, a da neto kamatni prihod ostane neizmijenjen
slide93
Cont.
  • Potrebno je posmatrati i relativne promjene između BKD i BKR
  • Ako se BKD poveća procentualno više od BKR, NKD će rasti; ako se poveća više BKR, NKD će pasti
  • Na profitabilnost banke utiču cijena finansiranja i stopa prinosa, a koriste se tri indikatora:
  • a) Prosječna cijena finansiranja = BKR / Prosječne pasive koje donose kamatu
slide94
Cont.
  • b) Prosječna bruto stopa prinosa = BKD / Prosječna profitonosna (kamatosnosna) aktiva
  • c) Neto kamatni spred = Prosječna cijena finansiranja - Prosječna bruto stopa prinosa
  • NKM = NKD - prosječna profitonosna aktiva
  • NKM je slična neto kamatnom spredu
slide95
Cont.
  • Preovladavajuća NKM varira od tržišta do tržišta, odnosno od banke do banke
  • Na sektorskom nivou, prosječna NKM banaka zavisi od broja varijabli uključujući nivo konkurencije (visoka konkurencija sužava spredove, karteli i kvazi-karteli) i regulaciju koja kontroliše bankarske aktivnosti (obavezna rezerva); nivoa preovladavajuće poslovne aktivnosti, sklonosti potrošača da štede ili troše i sl.
slide96
Cont.
  • 3. Mjerenje ukupnih troškova - indikatori (racija) efikasnosti
  • Razlike u teretu troškova koje banka ima mogu prouzrokovati značajne razlike u njenoj profitabilnosti u odnosu na uporedne banke i objasniti zašto jedna banka ima performanse koje su superiornije ili inferiornije u odnosu na njih
  • Nivo nekamatnog troška banke reflektuje njenu efikasnost
slide97
Cont.
  • Banka sa visokom efikasnošću - efikasnija upotreba inputa (manje troši inpute) koju predstavljaju njeni ne-kamatni troškovi - imaće indikator efikanosti koji je manji broj
  • Dva su bazična indikatora efikasnosti:
  • a) Trošak prema dohotku = Ne-kamatni troškovi (isključujući rezerve (izdvajanja) za gubitak zajma) / (Neto kamatni dohodak + Ne-kamatni dohodak)
slide98
Cont.
  • b) Trošak prema aktivi = Nekamatni trošak (isključujući rezerve za gubitak zajma) - Ukupna (prosječna) aktiva
  • Ovaj racio - indikator je manje pogodan za manipulaciju i bolje odražava efikasnost banke
  • Primjer: a) Raciji u Hong Kongu su dobri, odražavajući visok obim transakcija, malo tržišno područje, snažan naglasak na profitabilnost banke i visok nivo tehnologije;
slide99
Cont.
  • b) Indikatori u Japanu nisu tako dobri, Što je rezultat tradicionalne prakse rada i manjeg investiranja u tehnologiju;
  • c) Efikasnost banaka u SAD je spriječena visokom cijenom rada i fragmentiranim bankarskim tržištem;
  • d) Banke u Australiji imaju korist od ekonomije obima na konsolidovanom bankarskom tržištu
  • Različita okruženja u kojima banke funkcionišu -razlog nepodesnosti poređenja
slide100
Cont.
  • 4. Mjerenje cjelokupne profitabilnosti - ROA i ROE
  • Dva su bazična mjerila ukupne profitabilnosti: ROA - prinos na aktivu i ROE - prinos na akcionarski kapital
  • a) Prinos na akc. kapital mjeri neto profit prema inputima akcionarskog kapitala -iznosa kapitala raspoređenog akcionarima
  • ROE / Akcionarski kapital = Neto profit
slide101
Cont.
  • Primjer: Banka ima akcionarski kapital od 10 m$, aktivu od 50m$ i neto profit od 1m$, ROE = 1m$/10m$ = 10%
  • b) Prinos na aktivu mjeri neto profite prema ukupnim sredstvima, koji se kod banke uglavnom sastoji od finansijskih aktiva kao što su zajmovi
  • ROA = Neto profit / Ukupna aktiva
slide102
Cont.
  • Primjer: Iznos aktive je 50m$, nen neto profiti su 1m$, ROE = 1m$ / 50m$ = 2%
  • Generalno, idealni profil profitabilnosti se prepoznaje u banci koja stalno stvara nadprosječnu profitabilnost za svoju uporednu grupu, bez uključivanja prekomjernih nivoa rizika
  • Ova dva indikatora su matematički povezani
slide103
Cont.
  • Varijabla koja objašnjava razliku između njih je racio (indikator) između akcionarskog kapitala i aktive, ili leveridž - akcijski multiplikator (EM): ROA x EM = ROE
  • Prinos na prosječnu aktivu - ROAA (%), vrlo sličan, gotovo identičan izuzev što je denominator sastavljen od prosjeka aktive tekuće godine i aktiva prethodne godine
slide104
Cont.
  • 5. Analiza ukupne performanse - Dipont analiza
  • Bez obzira što su prethodna oruđa obično dovoljna jer pokazuju jake i slabe tačke banke, katkad je neophodno razviti kompletniji prikaz
  • Ovo se može uraditi mjerenjem ključnih stavki bilansa uspjeha u odnosu na zajednički denominator
slide105
Cont.
  • Kako prinos na prosječnu aktivu funckioniše kao indikator bankarske performanse, mjerenje prihoda i rashoda u odnosu na prosječnu aktivu služi da prikaže snagu i slabost banke u odnosu na njenu istorijsku performansu i onu sa poredljivima
  • Dipontova analiza može pomoći bankarskim analitičarima da bolje shvate vezu između profitabilnosti i rizika
slide106
Cont.
  • Grafički prikaz - gornja polovina grafika pokazuje tradicionalni Dipontov okvir u kojem je profitabilnost povezana sa iznosom prosječne aktive izvedenog iz bilansa stanja posljednje dvije fiskalne godine
  • Donja polovina grafika dovodi u vezu profitabilnost (prinos) sa rizikom, što je pod uticajem bilansa stanja i prikazano operativnim/strateškim varijablama
slide107
Cont.
  • Dekompozicija ROA dijeli profitabilnost na dvije dodatne komponente:
  • a) Margina profita banke - neto profit podijeljen sa ukupnim prihodom (dohotkom);
  • b) Iskorišćenost aktive (AU) - operativni prihod podijeljen sa prosječnom aktivom
iii upravljanje kapitalom banaka
III Upravljanje kapitalom banaka
  • Efikasno upravljanje kapitalom je fundamentalan, neophodan preduslov za optimizaciju akcionarske vrijednosti u finansijskim institucijama
  • Banke moraju da donesu odluke o iznosu kapitala koji im je potreban za držanje iz tri razloga:
  • a) sprječava se bankarska kriza - ne mogu se izvršiti obaveze plaćanja deponentima i kreditorima;
slide109
Cont.
  • b) iznos kapitala utiče na prinose vlasnicima (nosioci akcijskog kapitala) banke;
  • c) minimalni iznos kapitala banke (obaveze kapitala banke) zahtijevaju regulatorne vlasti
  • Primarna funkcija kapitala banke je redukovanje (podrška ili apsorbovanje) bankarskog rizika
slide110
Cont.
  • Da bi ostale kreditno sposobne, banke moraju biti sigurne da njihov kapital bude makar u skladu sa rizicima koje preduzimaju
  • Banke koje funkcionišu sa višim nivoom rizika, npr. one koje sprovode agresivne programe kreditiranja, trebalo bi da imaju veći kapital od nisko-rizičnih institucija
  • Redukovanje rizika banke može se izvršiti preko kapitala na tri bazična načina:
slide111
Cont.
  • a) Pruža zaštitu firmama da apsorbuju gubitke i ostanu solventne;
  • b) Obezbjeđuje praktično pristup finansijskim tržištima i time štiti od likvidnosnih problema prouzrokovanih odlivom depozita;
  • c) Podstiče rast i limitira preuzimanje rizika
slide112
Cont.
  • 1. Perspektive kapitala banke
  • Postoje četiri različite perspektive :
  • a) Trezor ima odgovornost za upravljanje raspoloživim kapitalom banke
  • Ova uloga može se sprovesti kao dio generalne funkcije trezora, ili može biti dodijeljena posebnoj funkciji ili odjeljenju
  • Trezor će se takođe baviti sniženjem cijene kapitala
slide113
Cont.
  • Fizički kapital: svi instrumenti kapitala koje emituje banka (akcijski kapital, subordinirani dug, hibridni instrumenti itd.) bez obzira na to kako i da li su oni kvalifikovani za obuhvat u kapital regulatornim standardima
  • b) Supervizor ili regulator je zainteresovan za ukupni nivo kapitala banke
  • Bazel I i Bazel II
slide114
Cont.
  • Regulatorni kapital: Svi kvalifikovani instrumenti kapitala koje emituje banke, u skladu sa zvaničnim pravilima i smjernicama u pogledu toga što konstituiše kvalifikovani kapital
  • c) Menadžer rizika je zainteresovan manje za objavljene indikatore ili komponente kapitala, odnosno za rizik gubitka
  • Tehnike menadžera za kvantifikovanje rizika su visoko kvantifikovane
slide115
Cont.
  • Rizični kapital: Iznos potreban da se pokrije potencijalno smanjenje vrijednosti aktive i ostala izlaganja tokom datog vremenskog perioda, u datom statističkom intervalu povjerenja
  • d) Fokus akcionara je najvažniji, budući da je vođen optimizacijom prinosa akcionara
  • Ova perspektiva može, i trebalo bi, da bude povezana sa perspektivom menadžera rizika
slide116
Cont.
  • Ekonomski kapital: iznos investicije akcionara koji je ili sa rizikom u poslu ili je već iskorišćen za kupovinu budućih zarada
  • U praksi, jedina razlika između ekonomskog kapitala i rizičnog kapitala je uključivanje gudvila u posljednjem kapitalu:
  • Rizični kapital + Gudvil = Ekonomski kapital
slide117
Cont.
  • 2. Konstituisanje kapitala
  • Kapital ili neto vrijednost jednaka je kumulativnoj vrijednosti aktiva minus kumulativna vrijednosti obaveza i predstavlja interes vlasnika u firmi
  • U bankarstvu, regulatorni koncept kapitala banke razlikuje se značajno od računovodstvenog kapitala
  • Regulatori obuhvataju izvjesne forme duga i rezervi za gubitke kod mjerenja adekvatnosti kapitala
slide118
Cont.
  • Banke i druge institucije koje pružaju finansijske usluge koriste sljedeće vrste kapitala:
  • a) Obične akcije - mjerene nominalnom vrijednošću cjelokupnog preostalog akcijskog kapitala koji donosi varijabilni povraćaj svojim vlasnicima nakon što svi rashodi i ostala potraživanja budu izmireni;
slide119
Cont.
  • b) Prioritetne akcije - mjerene paritetnom vrijednošću bilo kojih neisplaćenih akcija, a za koje se očekuje da svojim vlasnicima donesu fiksnu stopu prinosa ili već formulom utvrđenu stopu
  • c) Suficit - višak vrijednosti iznad nominalne cijene svake akcije koju su platili akcionari banke
  • d) Neraspodijeljeni profit - neto zarada koja je zadržana za poslovanje, a ne za isplatu dividendi akcionarima banke
slide120
Cont.
  • e) Rezerve akcijskog kapitala - sredstva izdvojena za nepredviđene slučajeve, uključujujući tužbe protiv banke, za očekivane isplate dividendi koje nisu deklarisane i sl.
  • f) Dugoročne obveznice banke - dugoročni kapitalni dug uložen od strane spoljnih investitora
  • g) Manjinski interes u konsolidovanim filijalama
  • g) Akcijske založne HOV
slide121
Cont.
  • 3. Adekvatnost kapitala - Bazelski sporazum