SINDIKALNE SREDIŠNJICE

1. SINDIKALNE SREDIŠNJICE SINDIKALNI ODGOVOR Zagreb, Split, Osijek i Rijeka, 14., 17., 18. i 19. veljače 2014. na prezentaciju ministra Mrsića REFORMA RADNOG ZAKONODAVSTVA Zagreb, 20. siječnja 2014.

2. Reforma radnog zakonodavstva MINISTAR Rješavanje posljedica gospodarske krize (visoka stopa nezaposlenosti, niska stopa zaposlenosti, gubitak poslova, gubitak radnih mjesta) SINDIKATI • ZOR se ne smije mijenjati zbog privremenih poremećaja već se za pomoć poslodavcima s privremenim problemima u poslovanju smišljaju drugi zakoni i mjere (koji ne idu na štetu radnika; Npr. sindikati inicirali, a MRMS prihvatio, donošenje Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta –trenutno u završnoj fazi usuglašavanja u Vladi RH) • ZOR uređuje radne odnose (između radnika i poslodavca), a radni odnosi su temeljni odnosi u društvu NAPOMEMENA u daljem tekstu: ministar crno,sindikati crveno

3. Reforma radnog zakonodavstva Radno zakonodavstvo nije presudan, ali je važan faktor u postizanju konkurentnosti, na koju utječu: • mogućnost ubrzanih postupaka restrukturiranja poslodavaca, hrvatski poslodavci ne znaju provesti restrukturiranje (to se ne radi kada je tvrtka već u problemima); sve se svodi na ubrzano otpuštanje, a to nije restrukturiranje • fleksibilna organizacija radnog vremena koja smanjuje troškove poslovanja, jer neće biti prekovremenog rada (iako će se raditi i do 56 sati)! Neće biti plaćanja prosječne plaće iz posljednja 3 mjeseca kada radnik ne radi ne svojom krivicom... • lakše zapošljavanje radnika, • postojanje raznih fleksibilnih oblika zapošljavanja i njihovo olakšano korištenje u praksi itd. čemu dodatno olakšavati ono što je već fleksibilno (jeftinije, nesigurnije…) i zato poslodavcima privlačnije!? Fleksibilni oblici zapošljavanja vode u siromaštvo zaposlenih!

4. Reforma radnog zakonodavstva Većina država članica EU-a je u proteklih četiri godine provela reformu radnog zakonodavstva ovo je jedna ocjena bez analize i konkretnih podataka; no, čak i tamo gdje su zemlje provodile određene izmjene, najčešće je riječ o mogućoj fleksibilizaciji ali kroz kolektivne ugovore; također, tamo postoji ograničenje dužine trajanja dnevnog rada, a u ovom prijedlogu zakona toga nema (vidjeti dalje u tekstu)

5. Uočeni problemi u radnom zakonodavstvu u RH • Neprihvatljiv udio sive ekonomije i rada „na crno”, ne zna se koliko ga ima (općenito, upozoravali smo na nedostatak vjerodostojne statistike u vezi tržišta rada u RH kao i na izostanak analitičkih podloga, izračuna učinaka na fondove socijalne sigurnosti u RH i dr.)! • Visoki troškovi poslovanja poslodavaca jer ne postoji fleksibilnost u uređenju organizacije radnog vremena, .poslodavci ne znaju koristiti ni ono što sada imaju u ZOR-u i ne znaju planirati kako zaposliti ukupne kapacitete .a do pojeftinjenja troškova poslovanja će doći jer neće biti evidentiran niti plaćen prekovremeni rad! • Preduga procedura za brzu prilagodbu poslodavaca novonastalim okolnostima na tržištu (restrukturiranje predugo traje), prethodno već komentirano (posebno u vezi restrukturiranja)

6. Uočeni problemi u radnom zakonodavstvu u RH • Gubitak ljudskog kapitala zbog preniske stope zaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti .nije problem radnog zakonodavstva .o gubitku ljudskog kapitala zbog “raubanja” radnika i niske cijene rada – ne govore ništa! • Nedovoljna iskorištenost fleksibilnih oblika zapošljavanja kao što su rad u nepunom radnom vremenu (smanjen udio sa 10,8% = 2011. na 8,9% = 2012.), rad na izdvojenom mjestu rada itd. . već rečeno da poslodavci ne znaju kvalitetno organizirati rad, planirati proizvodnju i zaposlenost ukupnih kapaciteta (što uključuje i rad)... . kod niza fleksibilnih oblika rada (prisutni u ZOR-u još od 2003.) nema ni statistike, praćenja primjene, praćenja učinaka...

7. Ciljevi novoga Zakona o radu • Očuvati postojeća radna mjesta olakšanim otpuštanjem? • Otvoriti nova radna mjesta to ne može ZOR (niti to može MRMS)! Dapače, fleksibilizacijom radnog vremena poslodavac više neće trebati dodatno zapošljavati ni na određeno vrijeme!Doći će samo do veće fluktuacije radnika – zamjena jednih drugima. • Potaknuti zapošljavanje !? • Omogućiti brzu prilagodbu tržištu skraćivanjem rokova otpuštanja kolektivnog viška? (a smisao zbrinjavanja kolektivnog viška, prema Direktivi, je smanjiti ili otkloniti potrebu otpuštanja!) i bržim pojedinačnim otpuštanjem?

8. Brže restrukturiranje • Pojednostavljene su procedure o kojima ovisi brzina i učinkovitost restrukturiranja poslodavaca, kako bi se, poslodavci što prije prilagodili okolnostima, zadržali poslove te "zdravi" dio poslovanja. • Zakonom se skratio i pojednostavio postupak kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, • Ubrzan tijek otkaznog roka na način da otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta, dok ograničenje postoji u odnosu na radnike koji su na bolovanju, za koje otkazni rok ne teče, ali njima radni odnos u svakom slučaju prestaje nakon 6 mjeseci od odluke o otkazu • Uvodi se obvezna arbitraža u slučaju uskrate suglasnosti radničkog vijeća na otkaz zaštićenim kategorijama radnika dijelom već komentirano a vidjeti i dalje u tekstu

9. Organizacija radnog vremena Pojednostavljena je organizacija radnog vremena, te je uveden transparentan sustav uređenja organizacije radnog vremena koje će onemogućiti zlouporabe u praksi. • Treba naglasiti da se rad radnika neće intenzivirati, već su jasnije postavljena ograničenja u trajanju rada radnika i to unutar tjedna (56/60 sati kroz KU) i u odnosu na ukupan fond sati koji de radnik u 4 uzastopna mjeseca smjeti odraditi (48 prosječno u 4 mjeseca), radnik će i dalje raditi 40 sati tjedno, a sve što odradi više od toga plaćat de se kao prekovremeni rad. . zakonski prijedlog sve je samo ne transparentan (uređen je tako da je poslodavac uvijek u pravu) . jednako raspoređen rad (40 + 8) bit će rijetkost . rad će najčešće biti nejednako raspoređen (u rasponu od 24 do 56 sati – svođenje na prosjek nakon svaka 4 mjeseca!), kad posla ima radit će se, kad ga nema – neće! . o intenzitetu se ne može govoriti u prosjeku u 4 mjeseca – intenzitet rada bit će povećan na dnevnoj i tjednoj razini! (vidjeti dalje u tekstu)

10. Organizacija radnog vremena Nestaje jednaki raspored radnog vremena jer poslodavac (neovisno o veličini, sektoru…) samostalno, svojom odlukom, raspoređuje radno vrijeme koje tjedno može trajati i do 56 sati. Je li unutar tih 56 sati bilo prekovremenog rada, vidjet će se nakon četiri mjeseca (svodi se na prosjek od 40 do 48 sati). Tu više nije bitan ni sindikat jer će se kolektivnim ugovorom uređivati samo ako tjedni rad traje duže od 56 sati (do 60). U periodu dužeg rada i promijenjene dinamike upitne su posljedice po zdravlje i sigurnost radnika. Nestaje mogućnost usklađivanja privatnog i radnog života. Iako se, prema Direktivi EU, ne prilagođava čovjek radnom vremenu, već radno vrijeme čovjeku – prema našem ZOR-u ispada da živimo samo kako bismo radili!

11. Organizacija radnog vremena Ne propisuje se najduže dnevno trajanje radnog vremena pa je ono ograničeno samo najkraćim dnevnim odmorom što znači da će biti dozvoljeno dnevno raditi 12 sati, a u više od 30 sektora u RH i 16 sati: pomorske i zračne luke, promet u širem smislu, zdravstvo, socijalna skrb, skupljanje i odvoz kućnog otpada, pogoni za spaljivanje otpada, proizvodnja, prijenos i distribucija plina, el. energije, javni gradski prijevoz, poljoprivreda, turizam, poštanske usluge, tisak, radio, televizija, kinematografi, vatrogastvo, hitna pomoć, civilna zaštita, industriji koja se ne može prekidati iz tehnoloških razloga…

12. Organizacija radnog vremena Skraćeni dnevni odmor radnika u navedenim sektorima u trajanju od 8 sati, u kojem se radnik mora vratiti kući, odmoriti, naspavati i ponovno vratiti na posao, poslodavac će moći primijeniti izravno zakonom, a ne kao dosad samo kroz kolektivne ugovore.

13. Fleksibilni oblici zapošljavanja Olakšano je zapošljavanje putem fleksibilnih oblika zapošljavanja, s obzirom da je to jedan vid ulaska radnika u stalno zaposlenje i to u odnosu na: • rad u nepunom radnom vremenu to mora biti dobrovoljno s obje strane (poslodavcima je problem organizirati takav rad, radnicima je problem živjeti od pola plaće) – većina radnika i u EU i u RH radi na nepuno radno vrijeme protiv svoje volje! • olakšano je zapošljavanje preko agencija za privremeno zapošljavanje agencijski radnik će moći zamijeniti jučer otpuštenog radnika, „privremeno“ na razdoblje od 3 godine, za „golu“ plaću, bez prava na ostala materijalna prava po kolektivnom ugovoru, uz naknadu plaće za vrijeme kada nije iznajmljen u visini i samo 1 kune (ne štiti ga Zakon već upućuje na ugovor između radnika i agencije)! • ukinuta su administrativna ograničenja kod rada od kuće pa primjerice poslodavac više nije dužan takve ugovore dostavljati inspekciji rada . ali smo mitražili da sve ugovore o radu poslodavac dostavlja samo na jedno mjesto (da mu bude lakše) a onda neka svaka javna institucija povlači podatke koji joj trebaju (u svrhu statistike, praćenja, nadzora…) NAPOMENA: fleksibilni oblici zapošljavanja povećavaju društvenu nejednakost: srednji sloj nestaje, siromašni su siromašniji, bogati bogatiji; fleksibilni oblici zapošljavanja povećavaju siromaštvo zaposlenih – dokazala i studija koju je ovih dana objavila Europska komisija a mi smo to već unosili u sva naša očitovanja.

14. Povratak na radno mjesto Nakon povratka s rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta poslodavac nije obvezan vratiti radnika na njegovo mjesto već ga može rasporediti i na neko drugo, s nepovoljnijim radnim uvjetima.

15. Olakšan poslovno ili osobno uvjetovan otkaz Kod poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza poslodavac više nije dužan prethodno radniku ponuditi neko drugo radno mjesto i nije ga dužan obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim raspoloživim poslovima kod poslodavca.

16. Ubrzani tijek otkaznih rokova Ubrzan tijek otkaznog roka na način da otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta, dok ograničenje postoji u odnosu na radnike koji su na bolovanju, za koje otkazni rok ne teče, ali njima radni odnos u svakom slučaju prestaje nakon 6 mjeseci od odluke o otkazu.

17. Pravo na godišnji odmor Pravo na godišnji odmor ostvarivat će se uvijek u razmjernom dijelu, a pravo na 1 dan godišnjeg odmora po želji radnika prestaje biti zakonsko pravo.

18. Umjesto nadomještanja suglasnosti sudskom odlukom – obavezna arbitraža! Uvodi se obvezna arbitraža u slučaju uskrate suglasnosti radničkog vijeća na otkaz zaštićenim kategorijama radnika. Time nam se sprječava pristup sudu.

19. Smanjena naknada štete zbog nedopuštenog otkaza! U slučaju nedopuštenog otkaza, kada radnik ne nastavlja rad kod poslodavca koji mu je nezakonito otkazao ugovor o radu, sud više ne može dosuđivati naknadu štete u iznosu od 3 do 18 plaća već od 3 do 8 plaća! (što daje poruku poslodavcima da je OK davati nedopušteni otkaz radniku jer mu se i najviša odšteta koju sud može dosuditi – smanjuje i to za 10 plaća!)

20. Započet je proces izbacivanja sindikata iz tvrtki Započet je proces izbacivanja sindikata iz tvrtki – smanjuje im se uloga kao i potreba poslodavaca da uopće trebaju kolektivni ugovor! U prvi se plan guraju radnička vijeća koja ne smiju sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju industrijskih akcija, uključujući i štrajk, a osniva ih se tek kod poslodavaca s 20 i više zaposlenih, tako da su radnici kod poslodavaca s manje zaposlenih praktično nezaštićeni! Uvode se odredbe kojima se pojačano želi nadzirati rad sindikata!

21. Ograničava se štrajk Pravo na štrajk se svodi na pravo za jednokratnu upotrebu, jer se o istom sporu može provesti samo JEDAN postupak mirenja (primjerice, zbog neisplate plaće!). Dosadašnji pojam “gospodarsko-socijalni interes”, kao razlog štrajka, svodi se samo na kolektivni ugovor.

22. Veća sigurnost i zaštita radnika Ojačana je sigurnost i zaštita radnika jer se: • produžava zastarni rok u kojem radnik može utužiti svoja prava s 3 na 5 godina, to nitko nije tražio (ali su oni morali nešto ponuditi!) • radnici mogu štrajkati odmah po dospijeću plaće, to smo mi tražili, ali važnije je spriječiti rad bez plaće, a tu nisu ništa napravili u 2 godine! • poboljšan je položaj radnika koji koriste roditeljska prava u odnosu na mogućnost izmjene ugovora o radu ako je to povoljnije za njih, ili kod korištenja godišnjeg odmora (prije su ga gubili ako ga nisu iskoristili do 30.06., sada se to razdoblje produžava do kraja kalendarske godine). • sustav organizacije radnog vremena je transparentniji, poslodavac mora radniku odrediti prekovremeni rad u pisanom obliku. Netočno – to je moguće samo kod jednakog rasporeda radnog vremena!

23. Smanjuje li novi ZOR prava radnika? • Iako je većina država članica EU-a reformu radnog zakonodavstva usmjerila na smanjenjetroškova otpuštanja (otpremnine i otkazni rokovi) radnika Zakonom o radu se ne mijenjanju te odredbe – otpremnine i otkazni rokovi ostaju na istoj razini kao i do sada. • Izmjena odredbi kojima se ubrzava tijek otkaznog roka i kolektivno otpuštanje viška radnika usmjereno je prvenstveno na omogućavanje poslodavcima da sačuvaju radna mjesta i da se brzo restrukturiraju. • Izmjena odredbi o radnom vremenu nije usmjerena na povedanje intenziteta rada radnika s obzirom da se zadržava 40-satno tjedno radno vrijeme te 8 sati prekovremenog rada, ali se omogućava fleksibilnost u uređenju radnog vremena. • Olakšavanjem zapošljavanja preko agencija za privremeno zapošljavanje omogućit će se brža transformacija nezaposlenih osoba u sustav tržišta rada (iskustva drugih država pokazuju da se oko 20% agencijskih radnika zaposli kod korisnika) . već smo sve prethodno komentirali!

24. Novi Zakon o radu • Uvažavajući sve pristigle prijedloge o načinu uređenja sustava radnih odnosa u RH koji se uređuju novim Zakonom o radu, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je mišljenja da se ovim Zakonom o radu ne smanjuju prava radnika, ali se u svakom pogledu čuvaju radna mjesta. Imati radno mjesto, uz zajamčena minimalna prava koja se osiguravaju ovim Zakonom o radu u cilju je svih zainteresiranih strana, i poslodavaca i radnika. To se ovim Zakonom osigurava.

25. Kao odgovor na prethodni slajd možemo samo reći Novi Zakon o radu moramo spriječiti: • Vrijeme je za osobnu odgovornost, • Vrijeme je za osobnu hrabrost!

26. Za sindikalne središnjice Ana Milićević Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske e-mail:ana.pezelj@sssh.hr