stavovi n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Stavovi PowerPoint Presentation
Download Presentation
Stavovi

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 39

Stavovi - PowerPoint PPT Presentation


  • 459 Views
  • Uploaded on

Stavovi. STAVOVI I PROMJENA STAVA:. Priroda i podrijetlo stavova Organizacija i promjena stava Mjerenje stavova Stavovi i predviđanje ponašanja. Što su stavovi?. Socijalni psiholozi definiraju STAV kao trajno, pozitivno ili negativno vrednovanje ljudi, objekata ili ideja.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Stavovi' - vivi


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide2

STAVOVI I PROMJENA STAVA:

  • Priroda i podrijetlo stavova
  • Organizacija i promjena stava
  • Mjerenje stavova
  • Stavovi i predviđanje ponašanja
slide3

Što su stavovi?

  • Socijalni psiholozi definiraju STAVkao trajno, pozitivno ili negativno vrednovanje ljudi, objekata ili ideja.
  • “ Stav je mentalna spremnost, stečena individualnim iskustvom, koja vrši direktivni ili dinamički utjecaj na reagiranje pojedinca na objekte i situacije s kojima dolazi u dodir.” (Allport, 1935)
to ini stavove struktura stava
Što čini stavove - struktura stava
  • Stavovi se sastoje od tri dijela:
    • emocionalne sastavnice,
    • kognitivne sastavnice
    • ponašajne sastavnice

Iako svi stavovi imaju sve tri sastavnice, svaki pojedini stav može se zasnivati više na jednoj sastavnici nego na drugoj.

i priroda stavova

OBJEKT STAVA

KOMPONENTE ILI SASTAVNICE STAVA

STAV

FIZIČKI OBJEKTI

DRUGI LJUDI

APSTRAKTNA PITANJA

DRUŠTENE GRUPE

afektivna

Emocije i osjećaji koje pobuđujeobjekt stava

OPĆE

VREDNOVANJE

TOGA

OBJEKTA

STAVA

kognitivna

Vjerovanja o specifičnim obilježjima objekta stava

ponašajna

Namjere ponašanja u vezi objekta stava

I. Priroda stavova

3

to ini stavove struktura stava1
Što čini stavove - struktura stava

Kognitivna sastavnica

Sladoled od čokolade je hranjiv.

Afektivna sastavnica

Uživam u okusu

sladoleda od čokolade.

Ponašajna sastavnica

Kad god mogu jedem sladoled od čokolade.

emu slu e stavovi funkcije stavova
Čemu služe stavovi - funkcije stavova

Funkcionalni pristup (Katz, 1960; McGuire, 1969) sugerira da stavovi vrše četiri funkcije:

  • Funkcija prilagodbe
  • Spoznajna funkcija
  • Funkcija izražavanja vrijednosti i vlastitog identiteta
  • Funkcija obrane ega
  • Emocionalno osnovani stavovi – funkcija izražavanja vrijednosti ili obrane ega
  • Kognitivno osnovani stavovi - informacijska ili utilitarna funkcija
koje je podrijetlo stavova
Koje je podrijetlo stavova?

I. Priroda i podrijetlo stavova

  • Stavovi mogu djelomično biti određeni nasljeđem (istraživanja na blizancima)
  • Stavovi su naučeni – rezultat socijalnog učenja
      • Klasično uvjetovanje
      • Instrumentalno uvjetovanje
      • Učenje po modelu
koje je podrijetlo stavova1
Koje je podrijetlo stavova?

I. Priroda i podrijetlo stavova

Klasično uvjetovanje

podražaj 1 podražaj 2 ugodni

(naftalin) (posjet baki) osjećaji

(nakon ponovljenog uparivanja podražaja 1 i 2)

podražaj 1 ugodni

(naftalin) osjećaji

Instrumentalno uvjetovanje

ponašanje prema nagrada ili kazna pozitivni ili negativni

objektu stava (npr. roditeljsko odobravanje; stav prema

(npr. igra s djetetom roditeljsko neodobravanje) objektu stava

druge rase)

i priroda i podrijetlo stavova
I.Priroda i podrijetlo stavova
  • Koje je podrijetlo stavova?

Emocionalno osnovani stavoviviše se zasnivaju na osjećajima i vrijednostima ljudi nego na njihovim uvjerenjima.

Emocionalno osnovani stavovi mogu nastati klasičnim uvjetovanjemiinstrumentalnim uvjetovanjem.

i priroda i podrijetlo stavova1
I.Priroda i podrijetlo stavova
  • Koje je podrijetlo stavova?

Kognitivno osnovani stavoviprimarno se zasnivaju na uvjerenjima osobe o obilježjima objekta stava.

i priroda i podrijetlo stavova2
I.Priroda i podrijetlo stavova
  • Koje je podrijetlo stavova?

Ponašajno osnovani stavovi zasnivaju se na opažanju vlastitog ponašanja kada je početni stav slab ili višeznačan, te kad je ponašanje dobrovoljno – TEORIJA SAMOPERCEPCIJE.

i priroda i podrijetlo stavova3
I. Priroda i podrijetlo stavova
  • Snaga stava
  • snažniji stavovi su stabilniji
  • snažniji stavovi su otporniji na promjene
  • snažniji stavovi u većoj mjeri utječu na

obradu informacija

  • snažniji stavovi su u većoj mjeri povezani s

ponašanjem

i priroda i podrijetlo stavova4
I.Priroda i podrijetlo stavova
  • Snaga stava

Među socijalnim psiholozima ne postoji potpuno slaganje o tome kako najbolje definirati snagu stava.

  • Tako se snaga stava izjednačuje sa:
  • važnosti toga objekta stava,
  • količinom znanja o objektu stava
  • ekstremnošću samog stava
i priroda i podrijetlo stavova5
I. Priroda i podrijetlo stavova
  • Snaga stava i pobudljivost

Snaga stava se često izjednačuje s POBUDLJIVOŠĆUstava

i priroda i podrijetlo stavova6
I.Priroda i podrijetlo stavova
  • Snaga stava i pobudljivost

POBUDLJIVOST STAVA

  • brzina kojom ljudi iznose svoj odnos prema objektu stava
  • mjeri se vremenom reagiranja na pitanje o stavu
ii organizacija i promjena stava
II. Organizacija i promjena stava

TEORIJE KOGNITIVNE KONZISTENCIJE

Stavovi se organiziraju i mijenjaju prema načelu spoznajne dosljednosti,

tj. ljudi nastoje održati dosljednost između uvjerenja, vrijednosti i stavova; stavova i ponašanja te različitih stavova međusobno.

TEORIJA RAVNOTEŽE

(Heider, 1946)

TEORIJA KOGNITIVNE DISONANCE

(Festinger, 1957)

ii organizacija i promjena stava1
II. Organizacija i promjena stava

TEORIJA RAVNOTEŽE (Heider, 1946)

  • Situacije koje uključuje dvije osobe i jedan objekt stava
  • Između tri elementa mogu postojati + ili – odnosi

MARKO

+

+

PETAR

OBJEKT STAVA

+

slide19

II. Organizacija i promjena stava

TEORIJA RAVNOTEŽE (Heider, 1946)

ii organizacija i promjena stava2
II. Organizacija i promjena stava

TEORIJA KOGNITIVNE DISONANCE (Festinger, 1957)

  • Situacije odlučivanja
  • Situacije ulaganja napora
  • Situacije nedovoljnog vanjskog opravdanja
  • Promjena stava je jedan od načina razrješavanja disonance
ii organizacija i promjena stava3
II. Organizacija i promjena stava
  • Promjena stava
  • stavovi se mogu promijeniti zbog kognitivne disonance kao opravdanje prošlog ponašanja
  • kod ponašanja za koje ne postoji dovoljno unutarnjeg opravdanja - usklađivanje stava sa ponašanjem pruža unutarnje opravdanje
iii mjerenje stavova
III. Mjerenje stavova
  • Razlozi za mjerenje stavova
  • posljedice stavova ovise o intenzitetu stava
  • a ne samo o smjeru
  • potreba za registriranjem promjene stava
iii mjerenje stavova1
III. Mjerenje stavova
  • Stavovi se najčešće mjere

skalama samoprocjene

        • Skala Likertova tipa
        • Skala semantičkog diferencijala
        • Skala Thurstonova tipa
stavovi i predvi anje pona anja
Stavovi i predviđanje ponašanja
  • 3 faze istraživanja:

Istraživačka pitanja (problemi):

  • Jesu li stavovi povezani s ponašanjem?
  • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja?
  • Koji procesi su u osnovi veze stav – ponašanje?
istra ivanja odnosa izme u stavova i pona anja
Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja
  • Jesu li stavovi povezani s ponašanjem?

LaPierre, 1934.

  • proputovao SAD s mladim kineskim parom, posjetili 251 ugostiteljski objekt
  • u samo jednom ih odbili uslužiti
  • kasnije svima poslan upitnik, preko 90% rekli da bi odbili Kineze
istra ivanja odnosa izme u stavova i pona anja1
Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja
  • Jesu li stavovi povezani s ponašanjem?
  • i mnogi drugi autori dobili slabu povezanost
  • neki, međutim, dobili visoku povezanost s ponašanjem (predizborna istraživanja)

Zaključak:

=> treba paziti na metodologiju u istraživanjima

istra ivanja odnosa izme u stavova i pona anja2
Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja
  • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja?
  • važno je kako je mjeren stav i kako se mjeri ponašanje
istra ivanja odnosa izme u stavova i pona anja3
Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja
  • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja?

Poboljšanja mjere stava:

  • razina specifičnosti stava
  • definiranost stava
  • multidimenzionalno mjerenje stava
istra ivanja odnosa izme u stavova i pona anja4

Mjera stava:

Veličina koef. korelacije

Stav prema kontracepciji

.08

Stav prema oralnoj kontracepciji

.32

Stav prema korištenju oralne kontracepcije

.53

Stav prema korištenju oralne kontracepcije

tijekom iduće dvije godine

.57

Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja

VAŽNOST NAČELA USKLAĐENOSTI MJERE STAVA I PONAŠANJA

Korelacije mjere stava i ponašanja s obzirom na razinu specifičnosti/općenitosti

(prema Davidson i Jaccard, 1979.)

istra ivanja odnosa izme u stavova i pona anja5
Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja
  • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja?

Poboljšanja mjere ponašanja:

  • više specifičnih akta ponašanja

=> stav nije povezan s jednim specifičnim ponašanjem, nego sa sklonošću ka određenom tipu ponašanja prema objektu

istra ivanja odnosa izme u stavova i pona anja6
Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja
  • Koji procesi su u osnovi veze stav – ponašanje?

Direktno stečeni stavovi su bolji prediktori ponašanja:

  • i stav i kasnije ponašanje povezani su s ranijim ponašanjem prema objektu
  • direktno stečeni stavovi su lakše pobudljivi
kada stavovi omogu uju predvi anje pona anja
Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja?
  • Stavovi omogućuju predviđanje ponašanja samo u određenim, precizno odredljivim uvjetima.

Razlikovanje:

  • SPONTANIH PONAŠANJA
  • NAMJERNIH PONAŠANJA
kada stavovi omogu uju predvi anje pona anja1
Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja?
  • Predviđanje spontanih ponašanja

Stavovi ljudi će omogućiti predviđanje spontanih ponašanja i biti sukladni s tim ponašanjima kada su stavovi jako pobudljivi. Ako stavovi nisu jako pobudljivi, vjerojatne odrednice ponašanja biti će obilježja situacije.

slide34
Snaga stava i pobudljivost

Fazio (1989) definira pobudljivost stava

kao snagu asocijacije između objekta stava i vrednovanja toga objekta.

Pobudljivost može proizlaziti iz izravnog, ponavljanog iskustva s objektom stava.

kada stavovi omogu uju predvi anje pona anja2
Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja?
  • Predviđanje namjernih ponašanja

Teorija planiranog ponašanja Fishbeina i Ajzena (1975) je teorija o tome kako stavovi omogućuju predviđanje planiranog, namjernog ponašanja.

Prema ovoj teoriji najbolji prediktori takvih ponašanja su namjere ponašanja.

kada stavovi omogu uju predvi anje pona anja3
Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja?
  • Predviđanje namjernih ponašanja

Teorija planiranog ponašanja Fishbeina i Ajzena (1975)

Namjeru ponašanja određuje:

- specifični stav osobe,

njena subjektivna norma i

njena opažena kontrola nad ponašanjem.

slide38
Predviđanje namjernih ponašanja

Prema ovoj teoriji za predviđanje namjernih ponašanja nije bitan opći stav nego stav prema specifičnom ponašanju o kojem se radi.

Subjektivne normesu vjerovanja ljudi o tome kako će drugi, njima bitni ljudi gledati na to ponašanje.

Opažena kontrola nad ponašanjem je lakoća kojom ljudi vjeruju da mogu izvesti to ponašanje.