1 / 14

ZAKONI ODRŽANJA U PRIRODI

GLAVA V. ZAKONI ODRŽANJA U PRIRODI. -ZAKONI ODRŽANJA: posledica simetrije. Pitanje br. 2 3 Rad sile i snaga. Rad - pomeranje materijalne tačke po nekom pravoliniskom rastojanju pod dejstvom sile. Ukoliko je sila promenljiva i zavisi od rastojanja.

verna
Download Presentation

ZAKONI ODRŽANJA U PRIRODI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. GLAVA V ZAKONI ODRŽANJA U PRIRODI -ZAKONI ODRŽANJA: posledica simetrije Pitanje br. 23 Rad sile i snaga Rad- pomeranje materijalne tačke po nekom pravoliniskom rastojanju pod dejstvom sile. Ukoliko je sila promenljiva i zavisi od rastojanja a pomeranje se vrši duž proizvoljne krive linije, ukupan rad je zbir elementarnih radova Ai. Gde je srednja konstantna vrednost sile i-ti podeok pomeranja n-broj tih podeoka

  2. Vrednost izvršenog rada je granična vrednost, kada Neka na materijalnu tačku koja sekreće translatorno, istovremeno deluje više sila: F1; F2;...Fn, njihova rezultanta je Rad je aditivna veličina- rad rezultante sila jednak je algebarskom zbiru radova njenih komponenata: Dimenzije rada: Jedinica za rad je Džul 1J=1N m

  3. Snaga ili efekt rada -Snaga je brzina vršenja rada. Snaga P sile brojno je jednaka radu izvršenom u jedinici vremena: Snaga zavisi od vremena P=P(t): Dimenzije snage Jedinica za snagu je Vat 1W=1J/s

  4. Pitanje br. 24 Konzervativne i nekonzervativne sile Konzervativna sila-sila čiji rad pri pomeranju materijalne tačke iz položaja 1 u položaj 2 ne zavisi od oblika i veličine puta. Nekonzervativna sila-sila čiji rad zavisi od puta Putanja: A=0

  5. totalni diferencijal Primer: centralne sile (sila gde njen pravac dejstava prolazi kroz jednu tačku (tzv. centar sile) za vreme kretanja tela je centralna sila) Primer centralna sila čiji intenzitet zavisi od rastojanja od centra sile Podintegralna fja zavisi samo od rastojanja, a ne od oblika i veličine puta, pa su centralne sile konzervativne sile.

  6. Centralne sile: Gravitacione Elastične Elektrostatičke ENERGIJA Impuls- jedna od karakteristika translatornog kretanja Čestica ima mehaničku energiju usled kretanja-kinetička ili usled položaja u polju neke potencijalne sile-potencijalna energija.

  7. Pitanje br. 25 Kinetička energija čestice Kinetička energila –energija kretanja Kinetička energija- rad sile se ulaže u promenu brzine, a mera te promene je kinetička energija.

  8. Rad sile je jednak promeni njene kinetičke energije

  9. Pitanje br. 26 Potencijalna energija čestice Potencijalna energija čestice-energija koja zavisi samo od položaja u odnosu na telo sa kojim interaguje -sila interakcije A-rad sile interakcije Za konzervativne sile rad je jednak razlici funkcija rastojanja početka i kraja pomeranja: Koristi se: rad sile interakcije pri pomeranju tela iz r1 u r2

  10. Rad sile interakcije se vrši na račun smanjenja potencijalne energije Za centralne sile –potencijalna energija u beskonačnosti se uzima kao referentni nivo

  11. Isaac Newton (Isak Njutoni, 1642 - 1727)

  12. Isak Njutn (engl.ser Isaac Newton) bio je engleski fizičar, matematičar, astronom, alhemičar i filozof prirode, koji je danas za većinu ljudi jedna od najvećih ličnosti u istoriji nauke. Rođen je 4. januara1643. u Engleskoj, a preminuo 31. marta1727. u Londonu. Njutn i Gotfrid Lajbnic otkrili su infinitezimalni račun nezavisno jedan od drugog Od 1670 do 1672, Njutn je držao predavanja iz optike. OPTIKA Tokom tog perioda on je istraživao pojavu prelamanja svetlosti, pokazaviši da se uz pomoć trostrane prizme bela svetlost može razložiti u spektar različitih boja, a da uz pomoć sočiva i pomoću druge prizme, ovaj spektar može ponovo da se složi ili sastavi u zrak bele svetlosti. ZAKON GRAVITACIJE I ZAKONI KRETANJA Postoji popularna priča o tome kako je jedna jabuka sorte flower of Kant (cvet Kenta) pala sa drveta inspirisala Njutna da formuliše njegovu teoriju gravitacije.

  13. Žan Bernar Leon Fuko (fr.Jean Bernard Léon Foucault; 18. septembar1819 - 11. februar1868) je francuski fizičar koji je s Armanom Fizoom izmerio brzinu svetlosti. Ogledom s klatnom (Fukoovo klatno) dokazao rotaciju Zemlje. Pronašao je žiroskop, usavršio teleskop i otkrio vrtložno-vihorne struje u metalnim masama (Fukoove struje).

  14. Fukoovo klatno je dobilo ime po francuskomfizičaruLeonu Fukou koji ga je upotrebio u svom eksperimentu da dokaže da Zemlja rotira oko svoje ose.

More Related