1 / 23

Sanja Viskić Ana Žalac

Perspektivni sistemi sustava potpore odlučivanja. Sanja Viskić Ana Žalac. ŠTO JE SUSTAV??. S ISTEM – s kup međusobno povezanih elemenata koji funkcioniraju zajedno radi postizanja zajedničkog cilja

tuwa
Download Presentation

Sanja Viskić Ana Žalac

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Perspektivni sistemi sustava potpore odlučivanja Sanja Viskić Ana Žalac

  2. ŠTO JE SUSTAV?? SISTEM– skup međusobno povezanih elemenatakoji funkcioniraju zajedno radi postizanja zajedničkog cilja Zatvoreni (stabilni, mehanistički) sustav - interaktivno djeluje s okolinom kako bi primio inpute ili da bi generirao outpute Otvoreni (prilagodljiv,organski) sistem - manje strukturiran, radi na način da je sam sebidostatan Podsistem– jedan od skupa međusobno povezanih elemenata

  3. Poznat Definiran Predvidljiv Poznat Definiran Predvidljiv ZATVOREN SISTEM Poznat Definiran Predvidljiv Poznat Definiran Predvidljiv OTVOREN SISTEM Poznat Definiran Predvidljiv Subjekt Nepoznat Nedefiniran Nepredvidljiv Nepoznat Nedefiniran Nepredvidljiv Nepoznat Nedefiniran Nepredvidljiv Slika 1: Usporedba karakteristika otvorenog i zatvorenogsistema INPUTI PROCESI OUTPUTI

  4. Podsistem – funkcionalnadekompozicija Funkcionalna dekompozicija jeproces slamanja sistema na komponente, dijelove svrha funkcionalne dekompozicije: - omogućuje proučavanje podsistema nezavisno od većeg sistema može postojati više nivoa funkcionalne dekompozicije

  5. DSS U KONTEKSTU INFORMACIJSKOG SISTEMA - DSS je specifičan tip informacijskog sistema koji ima specifične karakteristike: spremnici podataka su distribuirani, većina podataka je iz eksternih aplikacija, ima nekoliko krajnjih korisnika i stoga je uska granica komunikacije s njima, korisnici imaju visok nivo kontrole.

  6. Donositelj odluke Odluka Sistem podrške I donositelj odluke Sustav potpore odlučivanju DSS Eksterni spremnici podatak a Eksterni spremnici podataka Slika 2:Kontekst dijagrama dvaju pristupa dizajniranja DSS - a

  7. Naredbe Upiti Rezultati Odgovori Traženi podaci Izlučeni podaci Naredbe Input modela Input modela Traženi podaci Izlučeni podaci Podaci za analizu procesa Interni spremnici podataka Donositelj odluka (krajnji korisnik) Modeliranje Procesuiranje Proces analiziranja podataka Podaci Pretraživanje Procesuiranje Eksterni spremnici podataka Slika 3:Procesi i tok podataka unutar generaliziranog DSS-a

  8. Dizajniranje specijalne aplikacije DSS-a - ovisi o odgovorima na nekoliko pitanja: koji su specijalni ciljevi aplikacija DSS-a koji su to eksterni resursi i primatelji za DSS-ov niži dizajn i temeljem kojih uvjeta će DSS komunicirati sa svakim koja je točna priroda podataka koji teku između aplikacija DSS-a i svakog prethodno definiranog eksternog entiteta koji podaci će biti svrstani unutar granica aplikacija DSS-a što je detaljni temporalni proces sadržan unutar aplikacija DSS-a i koji su podaci potrebni za svaki od ovih procesa

  9. KVALITETA INFORMACIJA PRI DIZAJNIRANJU DSS- a • o relevantnosti informacije koju posjedujemo ovisi nesigurnost outputa kojeg treba osigurati • preciznija znanost informacija vodi ka boljoj jasnoći • nije dovoljno prikupiti što više informacija, zbog ograničene sposobnosti procesuiranja tih informacija

  10. KVALITETA INFORMACIJA PRI DIZAJNIRANJU DSS- a - strukturiraniji problemi zahtijevaju manje informacija od nestrukturiranih - veća kvaliteta informacija kvalitetnije donošenje odluka skuplje informacije - s tog aspekta kvaliteta informacije predstavlja cost-benefit analizu između troškova dobivanja informacije i osjetljivosti odluke o kvaliteti informacije

  11. Utjecaj informacija na odlučivanje INFORMACIJA - je oblik usluge krajnjem korisniku Nivo do kojega informacija utječe na donošenje odluke ovisi o njezinoj kvaliteti KVALITETA INFORMACIJE - podudaranje informacije sa namjeravanom svrhom Procjena potrebne kvalitete informacije ovisi o osjetljivosti odluke

  12. Suglasnost sa Važnost očekivanim značenjem Dosljednost Ispravnost Pristupačnost Točnost Preciznost Korisnost Kompletnost Pravovremenost Trošak Faktori koji determiniraju kvalitetu informacija

  13. Faktori koji determiniraju kvalitetu informacija • dogovoreni skup faktora se može rabiti: - za determiniranje traženih informacija - za kvalitetudostupnih informacija • jedanaest faktora : 1) važnost - može li informacija biti direktno uporabljiva 2) ispravnost – da li informacija prikazuje realnost 3) točnost – dali je informacija dovoljno blizu istini

  14. Faktori koji determiniraju kvalitetu informacija 4) preciznost– što je maksimum točnosti 5) potpunost – dali nešto nedostaje 6) pravovremenost - kada je informacija potrebna, kada je dostupna, kada je pribavljen temeljni podatak za određenu informaciju 7) korisnost -koliko brzo i lako korisnik može shvatiti što će s njom učiniti 8) pristupačnost – dali može korisnik doći do nje 9) dosljednost– dali se informacija čuva na predvidljiv način

  15. Faktori koji determiniraju kvalitetu informacija 10) suglasnost s očekivanim značenjem – dali je prezentirana na način na koji je korisnik treba 11) trošak informacije – koliki je ukupni trošak dobivanja informacije

  16. DEFINIRANJE ARHITEKTURE INFORMACIJSKOG SISTEMA DSS-a - fokus je na tri specifična pitanja: 1) Interoperabilnost ili sposobnostzajedničkog rada 2) Kompatibilnost ili funkcionalna istovjetnost 3) Nadogradivost ili sposobnost rasta

  17. ELEMENTI TIPIČNE ARHITEKTURE DSS-a - arhitektura DSS-a za organizaciju je definirana kao podskup cijele arhitekture sistema organizacije - dobro definirana i robusna arhitektura DSS-a bi trebala sadržavati detalje o sljedećim elementima: Baze podataka Modeli Krajnji korisnici Platforme Alati krajnjih korisnika Komunikacije Administrativni alati

  18. Primjer generalne arhitekture DSS-a - jednom kada su detalji o elementima artikulirani i provjereni, generalna arhitektura DSS-a počinje nastajati - shema na idućem slajdu ilustrira primjer arhitekture DSS-ana sveučilištu u Indiani - kretanjem od konceptualne do specifične arhitekture, nekoliko je pitanja koja se treba postaviti da bi se determinirali zahtjevi platforme DSSa

  19. Server grupe podataka Sigurnosni server MYCROFT Sybase server IUIS VSAM BB2 Telnet Sažeci podataka Server kopije FTP BCP unutra/van MARPLE Server spremišta pod. Pristupnik CAMPUS Sybase server HOMLES S.server Telnet Centralni Server Omniconnect ili Eda/SQL Foxpro - Server aplikacija b.pod. Server odjela- Foxpro Aplikacija odjela Razmjena informacija SQL klijent Pristup procesu Protok podataka Pristup korisnika Primjer arhitekture DSS-a na sveučilištu u Indiani

  20. dali trenutna politika poduzeća diktira izbor platforme kolika je veličina zajednice krajnjeg korisnika dali će svi korisnici rabiti bazični skup modela i alata koja je očekivana procesna moć tražena za aplikacije DSS-a dali bi DSS mogao opstati na nekom od postojećih hardverskih platformi dali će korisnik pristupati sistemu putem postojećeg sučelja ili laptopa ili će biti potrebno uspostaviti poseban terminal dali postoje potrebni razvojni alati unutar organizacije koje se učinkovito može primijeniti na DSS ili ih se mora nabaviti Popis pitanja koja se treba postaviti pri determiniranju zahtjeva platforme DSS-a

  21. ULOGA INTERNETA U RAZVOJU I PRIMJENI DSS-a • Internet je svjetska baza podataka koja brzo postaje vodeći svjetski izvorinformacija • unatoč pouzdanosti u Internet, bazična pitanja o dizajnu, kvaliteti i održivosti moraju biti odgovorena

  22. I za kraj…Zahvaljujemo na pažnji !!!

More Related