1 / 37

Osijek, 6 - 8. lipnja 2014.

Osijek, 6 - 8. lipnja 2014. stručni sastanak Sekcije seniora gastroenterologa HGD-a. Gastroenterolozi seniori – mogućnosti aktivnog sudjelovanja u znanosti i edukaciji studenata i liječnika. Prof. dr. sc. Miroslava Katičić. 1. STAROST.

tivona
Download Presentation

Osijek, 6 - 8. lipnja 2014.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Osijek, 6 - 8. lipnja 2014. • stručni sastanak Sekcije seniora gastroenterologa HGD-a Gastroenterolozi seniori – mogućnosti aktivnog sudjelovanja u znanosti i edukaciji studenata i liječnika Prof. dr. sc. Miroslava Katičić

  2. 1. STAROST Starenje je prirodna, normalna fiziološkapojava,nepovratan individualan proces, koji u pojedinih ljudi napredujerazličitom brzinom i u različitoj životnoj dobi ! Proces starenja započinjeod začeća i traje do smrti! Bolest i starost nisu sinonimi!

  3. 2. STARENJE POPULACIJE • Po klasifikaciji Ujedinjenih naroda, 65 godina je dobna granica kojom se ljudi smatraju starim ljudima • Starost (SZO-a) dijelimo na: • raniju (65-74 godine) • srednju (75- 84 godine) • duboku starost (od 85 i više godina)

  4. 2. STARENJE POPULACIJE Broj stanovnika starijih od 65 godina neprekidno i ubrzano raste, prvenstveno u ekonomski razvijenim zemljama, ali je ta tendencija prisutna i u zemljama u razvoju

  5. 2. STARENJE POPULACIJE Izvor: UN: World Population Ageing, Population Division Skupnjak B, Tomek-Roksandić S, Perko G, Čulig J,Ljubičić M.Odlazak u mirovinu – po administrativnim ili tržišnim načelima Medicus 2005:14; 327 - 335

  6. 2. STARENJE POPULACIJE • 2001. godine, udioljudistarijihod 65 godina u Hrvatskojiznosio je 15,62%, gdjeje udiostarijihmuškaracaiznosio 12,41%, a starijihžena 18,61% U Hrvatskoj je svakišestistanovnikstarijiod 65 godina • Po demografskojprojekcijihrvatskogpučanstva do 2050.god. udiostarijihosobaod 65 god u Hrvatskojćeiznositičak 26,8%, odčegaće 9,7% činitiosobe u dubokojstarostiod 85 ivišegodina • U Europi će čak 60% populacije činiti starije osobe Skupnjak B, Tomek-Roksandić S, Perko G, Čulig J,Ljubičić M.Odlazak u mirovinu – po administrativnim ili tržišnim načelima Medicus 2005:14; 327 - 335

  7. 2. STARENJE POPULACIJE • UN i SZO: “Svjetsko čovječanstvo mora pronalaziti načineza prevenciju mogućih zabrinjavajućih i teško rješivihstanja, ukoliko se pitanje starenja ne rješava na human teistovremeno gospodarsko, ekonomski i biološki razuman način. • Ovakvoj tendenciji pridonosi sustav UN, koji je još 1991.te opetovano 1999., 2002. i 2004. godine – putem svojeGeneralne skupštine koja je bila potpuno posvećena problemu starenja – donio mnogo dokumenata poput: • Međunarodni plan akcije o starenju te • Načelo Ujedinjenih naroda za starije osobe. Skupnjak B, Tomek-Roksandić S, Perko G, Čulig J,Ljubičić M.Odlazak u mirovinu – po administrativnim ili tržišnim načelima Medicus 2005:14; 327 - 335

  8. 2. STARENJE POPULACIJE Svjetska zdravstvena organizacija lansirala je gerontološku sintagmu: AKTIVNO, ZDRAVO, KREATIVNO I PRODUKTIVNO STARENJE Ovime se i otvara najvažniji upit – koristi li se i kolikodragocjeni potencijal starijih zaposlenika u prijenosu znanja, umijeća i vještina na mlađe zaposlenike Potentia est in iunioribus, prudentia aute min senioribus. – Snaga je u mladima, razum u starima.Aristotel

  9. 3. ODLAZAK U MIROVINU U RH I U SVIJETU Mnoge europske zemlje (i Hrvatska), kao i Japan imaju propisanu dob odlaska u mirovinu, koja prisiljava znanstvenike i profesore na umirovljenje, čak i kada se radi o vrhunskim stručnjacima u njihovim područjima Njihove jedine mogućnosti su da postanu “emeritus profesori” ili da odu u one zemlje koje nemaju gornji limit dobi umirovljenja, kao što su, npr. USA ili Australia. Ecuador's president Rafael Correa has announced a US$1.7 million plan to attract senior Ecuadorian scientists living abroad and senior scientists from the developed world — whether active or retired — to come and work in Ecuador.

  10. 3. ODLAZAK U MIROVINU U RH Svibanj 2014. Radi - 1414750 U mir. - 1212241 Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

  11. 3. ODLAZAK U MIROVINU U RH Hrvatska demografska kretanja starenjapučanstva – rezultirajusmanjenjem broja ljudi u radno-aktivnomperiodu – zabrinjavajućiporast broja umirovljenika. Predlaže se: postupno produljenjeradnog staža – uzuvjet gospodarske stimulacije za poslodavcakoji zadržava starije djelatnike, poglavito radi prijenosa znanja, umijeća i vještina te radnog iskustva na mlađe djelatnike. Europski ihrvatski gerontolozi ukazuju na nužnost primjene individualnoga gerontološkog pristupa pojedinačnoj starijoj osobi u odnosu na njezinu funkcionalnu sposobnost, omogućujući i pravo na radproduljenjem radnoga vijeka, čime bi se spriječila i svojevrsnasadašnja ”dobna diskriminacija“. Skupnjak B, Tomek-Roksandić S, Perko G, Čulig J,Ljubičić M.Odlazak u mirovinu – po administrativnim ili tržišnim načelima Medicus 2005:14; 327 - 335

  12. 3. ODLAZAK U MIROVINU U RH ŽIVOT NA MALOJ PENZIJI Zašto ministar tjera profesore iznad 65. u mirovinu? Prema novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti sveučilišni profesori trebaju ići u mirovinu sa 65 godina, osim ako se sami ne mogu izboriti za sredstva iz projekata ili ako ih ne financiraju njihovi fakulteti, odnosno gospodarstvo. U Hrvatskoj je još uvijek radno aktivno više od 400 profesora starijih od 65 godina. “Mi predlažemo da svi znanstvenici, ne samo profesori, nego, primjerice i docenti, mogu ostati na fakultetima i u institutima bez obzira na dob, ako su sredstva za njihove plaće osigurana kroz projekte ili iz vlastitih prihoda fakulteta. To je model sličan američkom” Nenad Jarić Dauenhauer. tportal.hr, objavljeno 18. 4. 2012

  13. 3. ODLAZAK U MIROVINU U RH Slobodna Dalmacija, 29.3.2012 ., str. 4, A3

  14. 3. ODLAZAK U MIROVINU U RH Prof. dr. sc. Davor Miličić Dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu “Prijedlog Ministarstva ima prednosti i nedostataka. Trebalo bi voditi računa o specifičnostima svake institucije.” Naslov članka je donekle misleading jer implicira uštedu u državnom proračunu od 106.5 miliona kuna što je naravno pogrešno jer se mirovine također financiraju iz državnog proračuna (istina s druge stavke) pa konačni rezultat može biti bliže minusu umjesto plusu. Slobodna Dalmacija, 29.3.2012 ., str. 4, A3

  15. 3. ODLAZAK U MIROVINU U RH Sadašnje stanje: U visokom obrazovanju ministar Željko Jovanović pokušao je ograničiti rad profesora na fakultetima na 65 godina kako bi otvorio radna mjesta za znanstvene novake i mlade profesore. Nije uspio. Oni i dalje mogu raditi i dulje pod uvjetom, kako je propisano, da “udovolje visokim kriterijima”. Dosad je “visoke kriterije” ispunjavalo čak 80 posto profesora!

  16. 3. ODLAZAK U MIROVINU U RH Sadašnje stanje: U visokom obrazovanju ministar Željko Jovanović pokušao je ograničiti rad profesora na fakultetima na 65 godina kako bi otvorio radna mjesta za znanstvene novake i mlade profesore. Nije uspio. Oni i dalje mogu raditi i dulje pod uvjetom, kako je propisano, da “udovolje visokim kriterijima”. Dosad je “visoke kriterije” ispunjavalo čak 80 posto profesora!

  17. 4.Mogućnosti rada umirovljenika u dodiplomskoj edukaciji studenata Medicinskih fakulteta ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU Prestanak radnog odnosa akademskog nastavnika Članak 75. (1) Osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto na visokom učilištu istekom akademske godine u kojoj je navršila 65 godina života, prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. (2) Iznimno, ukoliko postoji potreba za nastavkom njegova rada redovitom profesoru s trajnom licencom sveučilište može produljiti radni odnos, na teret državnog proračuna, do isteka akademske godine u kojoj je navršio 68 godina života. (3) Sveučilište može redovitom profesoru produljiti radni odnos i nakon akademske godine u kojoj navršava 68 godina života na teret vlastitih sredstava.

  18. 4.Mogućnosti rada umirovljenika u dodiplomskoj edukaciji studenata Medicinskih fakulteta ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU Počasni naslov Članak 77. (1) Sveučilišta svojim istaknutim umirovljenim redovitim profesorima mogu dodijeliti počasni naslov professor emeritus. (2) Umirovljeni redoviti profesor koji ima počasni naslov professor emeritus može, u skladu s potrebama sveučilišta, sudjelovati u izvođenju nastave na poslijediplomskom studiju i u radu na znanstvenim projektima. (3) Postupak imenovanja i prava umirovljenog redovitog profesora s počasnim naslovom professora emeritus pobliže se uređuju općim aktom sveučilišta .

  19. 4.Mogućnosti rada umirovljenika u dodiplomskoj edukaciji studenata Medicinskih fakulteta ALGORITAM POSTUPAKA ZA PRODUŽETAK RADA AKADEMSKOG NASTAVNIKA (PROFESORA) NAKON NAVRŠENIH 65 GODINA ŽIVOTA Hrvatski Sabor je 27. 05. 2011. godine, zbog izrazitog manjka liječnika i nastavnika, donio zakon koji redovitom profesoru u trajnom zvanju, ali i nastavniku koji još nije izabran u trajno zvanje redovitog profesora, daje mogućnost produženja radnog odnosa, „posebno cijeneći pri tom njegov znansveni doprinos te uspješnost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika“.

  20. 4.Mogućnosti rada umirovljenika u dodiplomskoj edukaciji studenata Medicinskih fakulteta • ALGORITAM POSTUPAKA ZA PRODUŽETAK RADA AKADEMSKOG • NASTAVNIKA (PROFESORA) NAKON NAVRŠENIH 65 GODINA ŽIVOTA • Hrvatski Sabor je 27. 05. 2011. godine, zbog izrazitog manjka liječnika i nastavnika, donio zakon koji redovitom profesoru u trajnom zvanju, ali i nastavniku koji još nije izabran u trajno zvanje redovitog profesora, daje mogućnost produženja radnog odnosa, „posebno cijeneći pri tom njegov znansveni doprinos te uspješnost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika“. • Prije umirovljenja • Nastavna baza i nadležna Katedra Medicinskog fakulteta mora iskazati potrebu za navedenim nastavnikom, odluku donose upravna tijela Medicinskog fakulteta • Ministar zdravlja RH, ravnatelj i Upravno vijeće nadležne Kliničke bolnice (KBC-a), moraju dati pristanak za produžetak ugovora o radu iza navršenih 65 god. života • Radni se odnos produžuje za jednu školsku godinu.

  21. 4.Mogućnosti rada umirovljenika u dodiplomskoj edukaciji studenata Medicinskih fakulteta • ALGORITAM POSTUPAKA ZA PRODUŽETAK RADA AKADEMSKOG • NASTAVNIKA (PROFESORA) NAKON NAVRŠENIH 65 GODINA ŽIVOTA • Hrvatski Sabor je 27. 05. 2011. godine, zbog izrazitog manjka liječnika i nastavnika, donio zakon koji redovitom profesoru u trajnom zvanju, ali i nastavniku koji još nije izabran u trajno zvanje redovitog profesora, daje mogućnost produženja radnog odnosa, „posebno cijeneći pri tom njegov znansveni doprinos te uspješnost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika“. • Iza umirovljenja • Nastavna baza i nadležna Katedra Medicinskog fakulteta mora iskazati potrebu za sklapanje Ugovora o izvođenju nastave, odluku donose upravna tijela Medicinskog fakulteta • Ministar zdravlja RH, ravnatelj i Upravno vijeće nadležne Kliničke bolnice (KBC-a), moraju dati pristanak za potpisivanje Ugovora sa Medicinskim fakultetom o izvođenju nastave u nastavnoj bazi i nakon odlaska u mirovinu • Ugovor o izvođenju nastave produžuje se za jednu školsku godinu.

  22. 5.Mogućnosti rada umirovljenika u POSLIJE-diplomskoj NASTAVI NA MedicinskOM fakultetU PRAVILNIK O POSLIJEDIPLOMSKIM SPECIJALISTIČKIM STUDIJIMA 7. NASTAVNICI, VODITELJI I MENTORI U SKLOPU SPECIJALISTIČKIH STUDIJA 7.1. NASTAVNICI I VODITELJI Članak 34. Nastavu na doktorskom studiju i poslijediplomskom specijalističkom studiju izvode osobe izabrane u znanstveno-nastavna i znanstvena zvanja. U iznimnim slučajevima, na prijedlog voditelja predmeta te uz suglasnost voditelja studija i prodekana za poslijediplomske studije, dio nastave uz nadzor nastavnika mogu izvoditi i osobe koje nisu izabrane u znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja ali su stekle akademski stupanj doktora znanosti. U nastavi, sukladno Zakonu, Statutu Sveučilišta i Fakulteta, mogu sudjelovati i druge osobe koje temeljem svog nastavnog ili stručnog rada te dostignuća mogu doprinjeti kvaliteti obrazovnog procesa ili znanstvenog i stručnog rada.

  23. 5.Mogućnosti rada umirovljenika u POSLIJE-diplomskoj NASTAVI NA MedicinskOM fakultetU PRAVILNIK O POSLIJEDIPLOMSKIM SPECIJALISTIČKIM STUDIJIMA 7. NASTAVNICI, VODITELJI I MENTORI U SKLOPU SPECIJALISTIČKIH STUDIJA 7.1. NASTAVNICI I VODITELJI Članak 35. Svaki doktorski studij i specijalistički studij ima voditelja studija. Voditelj studija može biti osoba izabrana u znanstveno-nastavno zvanje. Voditelj doktorskog studija mora biti aktivni voditelj znanstvenog projekta. Voditelja studija imenuje Fakultetsko vijeće, na prijedlog katedri i Vijeća za poslijediplomske studije i uz suglasnost dekana. Voditelj studija imenuje se na razdoblje od 3 godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana za voditelja studija. Voditelj studija ima pravo izabrati svog zamjenika te jednog ili više pomoćnika iz redova nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja koji aktivno sudjeluju u realizaciji programa dotičnog studija. Voditelja studija, zamjenike i/ili pomoćnike imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća za poslijediplomske studije.

  24. 5.Mogućnosti rada umirovljenika u POSLIJE-diplomskoj NASTAVI NA MedicinskOM fakultetU PRAVILNIK O POSLIJEDIPLOMSKIM SPECIJALISTIČKIM STUDIJIMA 7. NASTAVNICI, VODITELJI I MENTORI U SKLOPU SPECIJALISTIČKIH STUDIJA 7.1. NASTAVNICI I VODITELJI Članak 38. Voditelj predmeta na doktorskom studiju i specijalističkom studiju može biti osoba izabrana u znanstveno-nastavno ili u znanstveno zvanje, professori emeritusi i akademici. Umirovljeni redoviti profesori u trajnom zvanju mogu biti suvoditelji studija. Voditelje predmeta u sklopu doktorskog studija imenuje, na prijedlog voditelja dotičnog studija, Vijeće za poslijediplomske studije.

  25. 5.Mogućnosti rada umirovljenika u POSLIJE-diplomskoj NASTAVI NA MedicinskOM fakultetU KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU Nastavnik stariji od 65 godina kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, može se na određeno vrijeme zaposliti na drugom visokom učilištu pod uvjetima iz stavaka 8., 9. ili 10. ovoga članka, ako se na raspisani natječaj na tom visokom učilištu nije javio odgovarajući pristupnik.".

  26. 6.Mogućnosti rada umirovljenika u znanstvenim istraživanjima Više ne raspisuje natječaje za znanstvene projekte !! Dosadašnja praksa: Umirovljeni znanstvenici mogli su biti aktivni istraživaći u znanstvenim projektima, ali nisu mogli biti voditelji znanstvenih projekata.

  27. 6.Mogućnosti rada umirovljenika u znanstvenim istraživanjima Zasada nema službenih podataka o mogućnostima umirovljenih znanstvenika u budućim natječajima za znanstvene projekte ZAKON O NACIONALNOJ ZAKLADI ZA ZNANOST, VISOKO ŠKOLSTVO I TEHNOLOGIJSKI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE Autorski pročišćeni tekst: ZAKONA O HRVATSKOJ ZAKLADI ZA ZNANOST Članak 3.a (1) Korisnici potpora Zaklade mogu biti doktorandi,poslijedoktorandi, znanstvenici te znanstveneorganizacije u skladu s propisima koji uređuju znanstvenu djelatnost. (2) U svim potporama Zaklade financirat će sedoktorandi i/ili poslijedoktorandi. Suradnici upotporama projektima i stipendijama mogu biti istudenti, znanstvenici i stručnjaci u znanstvenimorganizacijama i gospodarstvu iz Hrvatske i inozemstva.

  28. 7.Mogućnosti rada umirovljenika u edukaciji liječnika Stalno usavršavanje i edukacija trajna je potreba i obaveza svakog liječnika. • Stručno usavršavanje (trajna medicinskaizobrazba) liječnika obuhvaća: • - kontinuirano praćenje razvoja medicinske znanosti, • - stjecanje novih znanja i vještina. • Ne postoji nikakva zapreka da umirovljeni nastavno-znanstveni djelatnici, kao niti drugi liječnici priznati kao stručnjaci na određenim područjima medicinskih djelatnosti s dugogodišnjim radom u struci, sudjeluju u programu trajne edukacije liječnika svih profila, bilo kao voditelji ili predavači na: • tematskim simpozijima • tečajevima svih kategorija, domaćim i međunarodnim (I – III) • održavanjanjima sastanaka/radionica za liječnike različitih specijalnosti • pripremom testova u pisanom ili elektroničkom obliku • predavanjima financiranih od strane farmaceutske industrije

  29. 7.Mogućnosti rada umirovljenika u edukaciji liječnika PRAVILNIK O TRAJNOJ MEDICINSKOJ IZOBRAZBI Članak 15. Fizička ili pravna osoba koja namjerava organizirati stručni skup mora najkasnije trideset (30) danaprije održavanja stručnog skupa, prijaviti skup Povjerenstvu. Prijava se vrši isključivo putem odgovarajućeg obrasca Komore kojeg u pisanom ili elektroničkomobliku organizator skupa dostavlja Povjerenstvu. U prijavi stručnog skupa taksativno su navedenipodaci koje organizator mora ispuniti kako bi Povjerenstvo moglo donijeti odluku o kategorizacijistručnog skupa i broju bodova za aktivne i pasivne sudionike. Prilikom ispunjavanja prijave,organizator je dužan posebno obrazložiti satnicu stručnog skupa te navesti oblik ispita(pismeni/usmeni) uključivo i broj pitanja ukoliko se radi o pismenom ispitu.

  30. 7.Mogućnosti rada umirovljenika u edukaciji liječnika PRAVILNIK O TRAJNOJ MEDICINSKOJ IZOBRAZBI • Izvođenje trajne medicinske izobrazbe Komora organizira samostalno ili usuradnji sa: • stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora, • medicinskim fakultetima u RepubliciHrvatskoj, • ostalim organizatorima prema odluci Povjerenstva. Dobro je htjeti, ma treba i znati. – Hrvatska narodna poslovica

  31. 8.OSTALE MOGUĆNOSTI • Umirovljeni nastavno-znanstveni djelatnici i ostali liječnici priznati kao stručnjaci na određenim područjima medicinskih djelatnosti s dugogodišnjim radom u struci, mogu sudjelovati i u svim ostalim vidovima edukacije medicinskog i nemedicinskog osoblja: • medicinskih sestara i tehničara i ostalih djelatnika u medicinskim • strukama • farmaceutskih djelatnika • bolesnika s određenim bolestima • opće populacije • itd Tko želi nešto učiniti naći će načina. Tko ne želi, naći će izgovor. – Pablo Picasso

  32. 8.OSTALE MOGUĆNOSTI • Zanimljiv prijedlog za razmišljanje: • U dogovoru s gradonačelnicima – organizirati ambulante za populaciju gastroenteroloških bolesnika starije životne dobi (iznad 65 godina ??), kako bi se smanjile liste čekanja u redovnim GE ambulantama i bolnicama (uz uputnicu HZZO-a) • Rad seniora gastroenterologa – učestalost rada prema raspoloživom broju • gastroenterologa u pojedinom centru • Simbolična naknada za liječnike • Potrebno osigurati: • adekvatan prostor • osnovnu opremu za preglede • endoskopski stup (gastroskop, kolonoskop, dodatni instrumentarij) • UZV aparat Ako postoji nešto što čovjek treba dobro napraviti, neka to napravi. Dajte mu priliku. – Lincoln

  33. 9.Take home mEsSage Pesimist vidi problem u svakoj prilici. Optimist vidi priliku u svakom problemu. – Winston Churhill Suočite se sa stvarnošću kakva jest, a ne kakva je bila ili kakvu želimo. – Jack Welch

  34. 9.Take home mEsSage Ako nešto ne želiš učiniti, zaustavi se na prvoj stepenici ili nađi lakši put. – Ovidije Dan bez smijeha, izgubljen je dan. - C. Chaplin

  35. 9.Take home mEsSage UŽIVAJMO !!!

  36. 9.Take home mEsSage UŽIVAJMO !!!

More Related