PONUDA I ALOKACIJA NA KONKURENCIJSKIM TRŽIŠTIMA

1. PONUDA I ALOKACIJA NA KONKURENCIJSKIM TRŽIŠTIMA Dr Svetislav Polovina

2. PONAŠANJE PONUDE KONKURENCIJSKOG PODUZEĆA • Subjekti ponude na konkurencijskom tržištu ponašaju se tako da maksimaliziraju profit odnosno razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška. • Da bi to ostvario subjekt ponude na konkurencijskom tržištu a) minimalizira troškove i b) optimalizira obim proizvodnje.-

3. OBILJEŽJA KONKURENCIJSKOG TRŽIŠTA • Postojanje velikog broja subjekata na strani ponude i strani potražnje, • Svi proizvođači nude standardizirani homogeni proizvod • Postojanje savršene informiranosti kupaca i prodavača o tržišnim cijenama • Apsolutna sloboda ulaska i izlaska pojedinih subjekata na takvo tržište.

4. MODEL PONAŠANJA PODUZEĆA NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE • Poduzeća ne mogu utjecati na tržišne cijene već ih samo prihvaćaju kao dane. Oni su price – takeri. • Mogu pri danoj tržišnoj cijeni prodati kolikogod mnogo ili malo proizvoda žele. • Mogu izabrati razinu outputa i prodaje pri danim cijenama koje im daju maksimalni profit.

5. KRIVULJA POTRAŽNJE PODUZEĆA NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE • Kako su poduzeća na tržištu potpune konkurencije mala potražnja takvog poduzeća je neznatni dio ukupne sektorske potražnje. • Krivulja potražnje takvog poduzeća je idealno elastična i vodoravna je u odnosu na apsicu, dok je krivulja potražnje sektora negativnog nagiba.

6. GRAF KRIVULJE POTRAŽNJE SEKTORA I PODUZEĆA NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE

7. PRAVILO MAKSIMALIZACIJE PROFITA (1) • Poduzeće koje maksimalizira profit odredit će onaj obim proizvodnje kod kojeg su granični troškovi (MC) jednaki graničnom prihodu (MR), tj. MR = MC • Dodatni prihod stečen prodajom dodatne jedinice proizvoda je granični prihod. Izračunava se kao odnos promjene ukupnog prihoda i ukupnog proizvoda. • MR = promjena TR / promjena Q

8. PRAVILO MAKSIMALIZACIJE PROFITA (2) • U uvjetima potpune konkurencije granični prihod (MR) je jednak je cijeni za svaki obim proizvodnje. • MR = P • Želi li poduzeće na konkurencijskom tržištu maksimalizirati profit , mora prilagoditi obujam svoje proizvodnje tako da mu granični troškovi (MC) budu jednaki cijeni (P) • MC = P

9. TOČKA POKRIĆA • Točka u kojoj je cijena jednaka graničnom trošku i minimalnom prosječnom trošku naziva se točkom pokrića (break-even point) • U točki pokrića ukupni prihodi su jednaki ukupnim troškovima pa je i ukupni profit jednak 0. • Grafički se točka pokrića određuje presjecištem krivulje MC i cijene. U toj točci se nalazi i minimum ATC

10. GRAF TOČKE POKRIĆA

11. ODNOS TRŽIŠNIH CIJENA I MC • Ako je tržišna cijena veća od MC poduzeću se isplati povećavati proizvodnju jer je granični profit (MR – MC) pozitivan a ukupni profit raste. • Ako je tržišna cijena jednaka MC , granični profit je jednak 0, a ukupni profit je maksimalan. • Ako je tržišna cijena manja od MC , granični profit je negativan a ukupni profit opada

12. TABLICA ODNOSA TRŽIŠNIH CIJENA I TROŠKOVA

13. KOMENTAR TABLICE (1) • Kolona 2: Cijena od 3 $ je tržišno određena i ista je na svim razinama proizvodnje • Kolona 3: TR se dobiva množenjem podataka u kolonama 1 i 2 • Kolona 4: Na tržištu potpune konkurencije P = MR • Kolona 5: MC je odnos promjene TC (kol.7) i promjene količine (kol.1)

14. KOMENTAR TABLICE (2) • Kolona 6:Granični profit je jednak razlici između MR (kol.4) i MC (kol.5) • Kolona 7: TC = 5000 TFC + TVC (kol.8) • Kolona 8: TVC = TC (kol.7) – 5000 TFC • Kolona 9: AVC = TVC (kol.8)/Q (kol.1) • Kolona 10: Tpf = TR (kol.3) - TC (kol. 7)

15. TOČKA ZATVARANJA PODUZEĆA • Ako je tržišna cijena jednaka ili manja od prosječnih varijabilnih troškova poduzeću je najpovoljnije prekinuti s poslom (pravilo prestanka rada)

16. CIJENE U TOČKAMA POKRIĆA TROŠKOVA I ZATVARANJA PODUZEĆA

17. TOČKA ZATVARANJA PODUZEĆA • Ako je tržišna cijena jednaka ili manja od prosječnih varijabilnih troškova poduzeću je najpovoljnije prekinuti s poslom (pravilo prestanka rada) • UVJET : P = MC = AVC min • Točka u kojoj je P=MC=AVC min naziva se točkom zatvaranja poduzeća • U opisanoj situaciji gubitak poduzeća je jednak ili veći od fiksnih troškova, dok je TR nedovoljan da pokrije TVC.

18. POSLOVANJE S GUBITKOM(1) • Poduzeće posluje s gubitkom u svim slučajevima gdje je cijena manja od prosječnih ukupnih a veća od prosječnih varijabilnih troškova (AVC<P<ATC). • U takvoj situaciji ukupni prihod pokriva varijabilne troškove kao i veći ili manji dio fiksnih troškova. • Također u takvoj situaciji gubitak je manji od fiksnih troškova.

19. POSLOVANJE S GUBITKOM (2) • Za nastavljanje poslovanja po cijenu gubitaka odlučuju se poduzeća koja imaju visoke fiksne troškove. • Njima je često jeftinije proizvoditi uz gubitke nego prekinuti poslovanje i plaćati visoke fiksne troškove.

20. GRANIČNI TROŠKOVI KAO DETERMINANTA POSLOVNE POLITIKE • Za poslovanje poduzeća od ključnog značaja je poznavanje graničnih troškova jer prema njima ono prilagođava obim proizvodnje i veličinu svoje ponude. • Granični troškovi određuju krivulju ponude poduzeća ali samo u svom rastućem dijelu počev od točke zatvaranja poduzeća (shut-down point)

21. TRŽIŠNA PONUDA SEKTORA • PAŽNJA !!! Razlikovati ponudu poduzeća od ponude privredne grane u konkurencijskim uvjetima. • Ponudu privrednih grana čini zbroj individualnih ponuda poduzeća te grane. • Kako granični troškovi poduzeća određuju njihovu ponudu , to se njihovim zbrajanjem dobiva i krivulja ponude sektora.

22. GRAF PONUDE SEKTORA

23. PONUDA SEKTORA I VRIJEME Ponuda privredne grane (sektora) različito se ponaša obzirom na dužinu vremena. Ponuda privredne grane u kratkom roku je neelastična dok je u dugom elastična. Samim tim se mijenja i točka ravnoteže pa razlikujemo ravnotežu u kratkom odnosno dugom roku.

24. GRAF KRATKOROČNE I DUGOROČNE RAVNOTEŽE

25. UVJET PROIZVODNJE U DUGOM ROKU (1) • Da bi poduzeće u uvjetima potpune konkurencije proizvodilo u dugom roku dugoročna cijena (P) mora biti dovoljno visoka da pokrije dugoročne prosječne troškove (LAC) kao i dugoročne granične troškove (LMC). • UVJET: P = LMC = LAC min

26. UVJET PROIZVODNJE U DUGOM ROKU (2) • Dugoročna cijena mora pokriti neposredne troškove kao što su rad, materijal, oprema te oportunitetne troškove. • Da bi ostalo u poslu poduzeće mora imati profite jednake 0.

27. ODNOS DUGOROČNIH CIJENA I PROSJEČNIH TROŠKOVA • Ako su dugoročne cijene manje od LAC, to će izazvati povlačenje nekih poduzeća iz privredne grane i smanjenje ponude. Krivulja ponude će se pomaknuti ulijevo pa će cijene porasti. • Ako su dugoročne cijene veće od LAC tada će doći do ulaska novih poduzeća u tu privrednu granu i povećanja ponude. Krivulja ponude će se pomaknuti udesno pa će se cijene smanjiti

28. OBLIK KRIVULJE DUGOROČNE PONUDE SEKTORA • Ako se neka privredna grana može širiti povećavanjem poduzeća a da to ne izazove porast cijena proizvodnih faktora njegova dugoročna krivulja ponude bit će horizontalna. • Ako su inputi specifični i cijena im nije konstantna dugoročna krivulja ponude bit će uzlazna uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa i porasta LMC. • Ako poduzeće ima opadajuće LMC ono će moći povećati svoju proizvodnju na uštrb drugih poduzeća stječući monopolni položaj.

29. GRAF DUGOROČNE PONUDE SEKTORA

30. ALOKATIVNA ILI PARETO EFIKASNOST • Tržišna privreda je djelotvorna ako postiže alokativnu ili Pareto efikasnost. • Ona se postiže kada nije moguće poboljšati nečiji položaj a da to ne ide na štetu drugog. • Privreda se tada nalazi na granici svojih proizvodnih mogućnosti.

31. UVJETI POSTIZANJA ALOKATIVNE EFIKASNOSTI (1) • Ekonomija postiže alokativnu efikasnost ako su ispunjena tri uvjeta: • 1. da potrošači maksimaliziraju svoje zadovoljstvo što se postiže kada im je cijena jednaka graničnoj korisnosti, tj. P=MU.

32. UVJETI POSTIZANJA ALOKATIVNE EFIKASNOSTI (2) • 2. da proizvođači maksimaliziraju svoje profite što se postiže kada je cijena jednaka graničnim troškovima, tj. P=MC • 3. da je društvena granična korisnost zadnje potrošene jedinice jednaka društve nom graničnom trošku proizvodnje te jedinice, tj. kada je MU = MC.

33. EKONOMSKI VIŠAK (PROBITAK OD RAZMJENE) • Ostvarenjem alokativne efikasnosti postiže se ekonomski višak (probitak od razmjene). • Ekonomski višak se sastoji od potrošačevog viška (višak korisnosti iznad cijene koju je potrošač platio) i proizvođačevog viška (višak prihoda proizvođača iznad troškova)

34. GRAF EKONOMSKOG VIŠKA

35. UVJETI OPTIMALIZACIJE TRŽIŠNIH REZULTATA • Da bi tržište dalo optimalne rezultate moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: • 1. ne smije postojati nepotpuna konkurencija odnosno monopol, • 2. ne smiju postojati negativne eksternalije kojima pojedina poduzeća prebacuju troškove na društvo postižući probitak bez plaćanja naknade. • 3. mora postojati potpuna informiranost svih tržišnih sudionika.

36. DVOJBA: EFIKASNOST ILI PRAVEDNOST • Tržište potpune konkurencije može postići efikasnost ali ne i pravednu raspodjelu koja bi bila u skladu s etičkim postulatima društva. • Uslijed toga se javlja dvojba: EFIKASNOST ILI PRAVEDNOST ? • Dvojba je ne samo ekonomska već i politička i etička pa je sama ekonomija ne može razriješiti.

37. POTREBA DRŽAVNE INTERVENCIJE • Budući tržište vođeno nevidljivom rukom ne daje optimalne rezultate potrebna je vidljiva ruka države da svojom intervencijom ispravi nedostatke tržišta.

38. OBLICI DRŽAVNE INTERVENCIJE • Državna intervencija može biti neposredna i posredna. • Neposredna intervencija države se sastoji se u određivanju cijena. • Posredna intervencija omogućava efikasno djelovanje tržišta bez sputavanja dinamike cijena a sastoji se od poreza i transfernih plaćanja. • Brojna iskustva pokazuju veću efikasnost posredne državne intervencije od one neposredne.