1 / 21

Zaštita od mobbinga

D.Sarvan , rujan 2014. Zaštita od mobbinga. Povelja ujedinjenih naroda 26. 06. 1945 → opće i stvarno poštovanje prava čovjeka i temeljnih sloboda za sve bez razlike s obzirom na rasu, spol, jezik ili vjeroispovijed.

Download Presentation

Zaštita od mobbinga

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. D.Sarvan , rujan 2014. Zaštita od mobbinga

  2. Povelja ujedinjenih naroda 26. 06. 1945 →opće i stvarno poštovanje prava čovjeka i temeljnih sloboda za sve bez razlike s obzirom na rasu, spol, jezik ili vjeroispovijed. Opća deklaracija o ljudskim pravima →usvojena i proglašena od Opće skupštine UN Rezolucijom 217 A (III) 10. 12.1948. →priznanje urođenog dostojanstva te jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske obitelji temelj je slobode, pravde i mira u svijetu, →sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima, →svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što je rasa, boja kože, spol, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, imovina, rođenje ili drugi status.

  3. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima usvojen na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, 16. prosinca 1966. godine (rezolucija br. 2200 A /XXI/) stupio na snagu 23. ožujka 1976. godine → priznanje prirodnog dostojanstva →svaka država stranka se obvezuje da će poštivati i jamčiti prava priznata u ovome Paktu svim osobama na svom području i područjima koja se nalaze pod njenom jurisdikcijom bez obzira na razlike, kao što su rasa, boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovina, rođenje ili neka druga okolnost.

  4. Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14)→Članak 14. svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. • Zakon o radu NN 93/14, • Zakon o ravnopravnosti spolova NN 82/08 • Zakon o suzbijanju diskriminacije NN 85/08 i 112/12

  5. . →zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka RH kao pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti → zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije,

  6. → Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od ovih osnova kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.→Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po navedenim osnoviama u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna

  7. →Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od navedenih osnova koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.→Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.→ Na uznemiravanje i spolno uznemiravanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje se odnose na diskriminaciju.

  8. Zakon o suzbijanju diskriminacije →Ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama toga Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. →Posebni postupci za zaštitu od diskriminacije u području rada i zapošljavanja smatrat će se sporovima iz radnih odnosa.

  9. Zaštita dostojanstva radnika • Članak 134. Zakona o radu • (1) Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. • (2) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. • (3) Poslodavac ili ovlaštena osoba osoba dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.

  10. U slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno. U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.

  11. u RH, niti jedan od trenutno važećih zakona ili drugih pravnih izvora ne sadrži definiciju mobinga. • No, u literaturi se on često definira kao oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu ili više njih s ciljem ugrožavanja njihova ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta koje često dovodi do uklanjanja s njihova područja djelovanja. • Definira se i kao dugotrajni ciljani psihoteror na radnom mjestu što ga radnici provode prema svojim kolegama. • Etiološki riječ mobing dolazi iz latinskih riječi mobile vulgus koje označavaju pokretnu, prevrtljivu, nestalnu svjetinu. U engleskom jeziku mobing je izvedenica iz imenice mob (svjetina, rulja, buntovno mnoštvo), odnosno glagola to mob (bučno navaliti, nasrnuti u masi).

  12. Ponašanje mora biti: - neželjeno - uzrokovano nekim od zabranjenih temelja diskriminacije - za cilj mora imati ili stvarno predstavljati povredu dostojanstva - uzrokovati strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje

  13. poslodavac ↔ radnik žena ↔ muškarac nadređeni ↔ podređeni mladi ↔ stari obrazovani ↔ neobrazovani Itd…

  14. →činjenjem (acts of commission) ili →propuštanjem (acts of ommission) Primjeri: →Valja istaknuti da je tužitelj zbog svoje osobnosti i strukture ličnosti, mogao neke postupke članova uprave doživjeti kao ugrožavanje poslovnog autoriteta i vlastite osobnosti, no da bi neko ponašanje imalo elemente mobinga, treba ga cijeniti na način kakav bi utjecaj takvo ponašanje realno imalo na svaku drugu osobu, odnosno zaposlenika.

  15. opravdano upozorenje radnika na propuste u poslu ne može imati značenje uznemiravanja radnika, kako to pogrešno tumači tužiteljica. u ponašanju nadređene tužiteljici nije bilo osobina mobinga niti ima dokaza da se ona prema tužiteljici ponašala diskriminirajuće u razdoblju od rujna 2005. do svibnja 2008. ili da joj je upućivala prijetnje da joj neće dati posao, nego da je nastojala riješiti problem kada god joj se tužiteljica obratila nepozivanje na sastanak kolegija, neodobravanje korištenja godišnjeg odmora odmah po povratku s bolovanja te zahtijevanje da se izvan radnog vremena neko kraće vrijeme radi na izradi Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta ne predstavlja takvo ponašanje koje se može definirati kao povreda dostojanstva radnika jer se radi o postupcima koji, kako to pravilno ocjenjuju sudovi nižeg stupnja, u svojoj suštini predstavljaju odluke u rukovođenju tvrtkom i odluke o organizaciji poslova i izvršavanju radnih zadataka zaposlenika među koje ulazi i tužiteljica.

  16. vezano za napredovanje tužiteljice nije bilo nikakve opstrukcije ravnateljice niti zlonamjernih postupaka kojima bi se sprječavalo njezino napredovanje već je ravnateljica postupala u skladu s uobičajenim pravilima i procedurom koja je vrijedila za sve nastavnike škole jer je napredovanje tužiteljice uvršteno u prvi sljedeći godišnji plan škole i u skladu je s Pravilnikom o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu (dalje: Pravilnik), a da je osim toga tužiteljica temeljem odredbe članka 15. Pravilnika bila ovlaštena i sama podnijeti prijedlog za pokretanje postupka njezinog napredovanja • da djelatnica R. Š. nije uznemiravala tužiteljicu verbalnim napadima niti vrijeđanjem, već da je ona imala primjedbe na tužiteljičin rad pa da je tužiteljica njezine riječi izvukla iz konteksta čime da je navedeno pogrešno prikazala uznemiravanjem, • mobingom se ugrožava dostojanstvo osobe u sferi komuniciranja, održavanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa. Iako tužiteljica i u tužbi i tijekom postupka kao i u žalbi tvrdi da je njezino dostojanstvo napadnuto u sva tri segmenta, iz dokaza provedenih u postupku i utvrđenih činjenica ne proizlazi takav zaključak…

  17. da je bila diskriminirana u spornom razdoblju temeljem svog podrijetla, te pri tom cijeneći i trajanje i eventualni kontinuitet takvog ponašanja tužiteljici nadređene osobe, pri čemu treba reći i to da se uznemiravanjem ne bi moglo smatrati ponašanje nadređene osobe koja zbog nepravilnosti u radu upozorava radnika na propuste. • tužitelj je osoba koja kada bi dobila upozorenje zbog povreda radnih dužnosti, na ta upozorenja reagirala je daljnjim neprimjerenim ponašanjem, neargumentirano i uvredljivo, a iz iskaza saslušanih svjedoka nije vidljivo konkretno koja su ponašanja za koja je tuženik odgovoran bila protupravna, a koja bi dovela do nastanka štete… • navodima u kojima ističe da je tužitelj naveo temelj za diskriminaciju u kojem se navodi da je taj razlog njegov socijalni status-autsajder, ne može se prihvatiti, jer taj temelj nije predviđen citiranim odredbama ZR-a i ZSD-a …

  18. - da mu nisu dani radni zadaci niti mu raspoređeni radnici s obzirom na poslove na koje je raspoređen,da je od 2002. smješten u sobi 2x3 bez mobilnog ili fiksnog telefona iako su u sobi postojale telefonske parice (a sve ostale poslovođe su imale telefon što je i nužno s obzirom da su poslovi tuženika održavanje cesta), da je bio prisiljen od uprave voziti kombi iako nije imao vozačku dozvolu za tu vrstu vozila (C kategorija), iako su kombi uvijek vozili profesionalni vozači, a niti jedan poslovođa, da je osobno od direktora tuženika bio i verbalno ponižavan, da je stoga bio prisiljen zatražiti pomoću psihijatrijskoj klinici u čijem se tretmanu nalazio do odlaska u mirovinu,te da s obzirom na svoje godine (rođen je 1945.) nije bio u mogućnosti naći drugi odgovarajući posao. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka kao i njegove dopune proizlazi da su psihički problemi tužitelja (anksiozno depresivni poremećaj) vezani isključivo uz radne probleme, da je osjećaj degradacije, poniženja, osjećaj izoliranosti vezan uz premještaj na novo radno mjesto-poslovođa II i njegov nejednaki tretman u odnosu na ostale djelatnike u okviru istih ili sličnih poslova i radnih zadataka.

  19. (4) Ako poslodavac u roku od 8 dana od zaprimljene pritužbe ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. • (5) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od 8 dana od dana prekida rada. • (6) Za vrijeme prekida rada iz stavaka radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

  20. Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade. “….s obzirom da radni odnos nije moguće ispunjavati unazad, radnik koji nije uspio u sporu radi zaštite dostojanstva, a primio je naknadu place, dužan je isplatiti poslodavcu novčani ekvivalent za neizvršeni rad i to upravo u visini bruto ugovorene plaće konkretnog radnika.” (presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr-1189/11 od 11. travnja 2012.).

  21. (8) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni. • (9) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. • (10) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.

More Related